Jump to content

Yewande Omotoso

Iwde to Wikipedia

Yewande Omotoso (jibinaa ko e hitaande 1980) ko winndiyanke, mahoowo e diisneteeɗo, jibinaa ko to leydi Barbados, mawni ko to leydi Nijeer.[1] O woni ko e wuro Johanesburg hannde.[2] Defte makko ɗiɗi ɗe o yaltini ɗee keɓii hakkillaaji makko no feewi, haa arti noon e heɓde njeenaari binndol Afrik worgo ngam winndude ko adii fof,[3] o suɓaama ngam heɓde njeenaari binndol Afrik worgo Sunday Times Fiction,[4] njeenaari binndol M-Net 2012,[3] 5] e njeenaari Etisalat 2013 ngam binndol,[6] e limteede ngam njeenaari rewɓe Bailey 2017 ngam fiction.[7] Ko o ɓiɗɗo winndiyanke Naajeeriya biyeteeɗo Kole Omotoso, kadi ko miñiiko debbo binndoowo filmo biyeteeɗo Akin Omotoso.[8] Duuɓi gadani e jaŋde[ waylude] Yewande Omotoso jibinaa ko to Bridgetown, Barbados;[9] e nder hitaande wootere caggal jibineede makko o yahdi e yumma makko Barbados, baaba makko Naajeeriya e miñiraaɓe makko ɗiɗo mawɓe to leydi Najeriya. O mawni ko to Ile-Ife, to diiwaan Osun, haa hitaande 1992, nde ɓesngu nguu ummii to Afrik worgo[10][11] caggal nde baaba makko ƴetti yeewtere jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde Western Cape.[12] O wi'i, "Duuɓi noye mi jooɗi haa Afirka fombina mi tammi hoore am bana ɓiɓɓe lesɗe tati: Barbados, Naajeeriya, e Afirka fombina. Naajeeriya ɗon mari geɓe semmbiɗɓe masin nder hakkilo am, anndal am." ",[10] e nder yeewtere nde o waɗi e hitaande 2015, o wiyi: "Miɗo yiɗi wonde Naajeeriya, miɗo yiɗi jeyeede e oon identiteer hay so tawii jeytaare am ina saɗti, sabu anndinde am keewɗe e humpito nguurndam am egguɗo." 13] O janngi ko faati e mahdi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cape Town (UCT), caggal nde o golli duuɓi seeɗa e mahdi o yahi haa o heɓi dipolomaaji master e binndol (Creative Writing) to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal.[11] Binndol golle[ waylude] Deftere Omotoso adannde, wiyeteende Bom Boy, yaltinaa ko e hitaande 2011 to Modjaji Books to Cap Town. Nde heɓi njeenaari binndol Afrik worgo 2012 ngam winndude ko adii fof, nde suɓaama ngam njeenaari fiction Sunday Times Afrik worgo, e njeenaari binndol M-Net 2012.[5] Bom Boy kadi woni ɗiɗaɓo e njeenaari binndol Etisalat 2013,[14] caggal ɗuum Omotoso ƴetti njeenaari Etisalat 2014 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange Angalteer[13] ndi NoViolet Bulawayo, keɓɗo njeenaari 2013, rokki e innde makko. [15] Omotoso wonnoo ko fedde Norman Mailer e hitaande 2013, kadi ko o keɓɗo bursi Miles Morland e hitaande 2014. Hono no Bom Boy nii, deftere makko ɗiɗmere, The Woman Next Door (Chatto e Windus, 2016)[19] kadi ƴeewtaama no feewi, Publishers Weekly ina siftina ɗum « ndeeɗoo daartol teskinngol, memotoongol, sahaa e sahaa fof ina ɓuuɓna, ina haala sukaaɓe ɗiɗo ɓe duuɓi mum en njahrata e jeetati: rewɓe ɗiɗo , gooto ɓaleejo gooto daneejo, hoɗdiiɓe yiytuɓe caggal duuɓi 20 gostondiral diƴƴe e tooñanngeeji wonde ina mbaawi wallitde koye mum en... Omotoso ina nanngi mbayliigu jokkondiral leƴƴi gila e kitaale 1950, kam e humpito egguɓe rewrude e detal neɗɗo e miijooji tokoosi hakkille e nder miijooji jillondirɗi, gite naalanke oo, e tuumeede debbo oo, Daande makko ina anndi no feewi e ƴellitde jam yahdu dow kopje no tooñanngeeji Afrik worgo ɓennuɗi nii."[20] The Irish Independent siforii The Woman Next Door no "nafoore teskaande no feewi e njiyaagu rewɓe, rimɗude e oon huunde nde heewi heɓde - sehilaagal."[21] Nde o suɓaa ngam heɓde njeenaari jaaɓi-haaɗtirde Johannesburg 2016,[22] e hitaande 2017 o suɓaama ngam heɓde njeenaari Sunday Times Barry Ronge Fiction. 23] e doggol juutngol ngam heɓde njeenaari rewɓe Bailey ngam fiction,[24][25] e yahde e doggol juutngol ngam heɓde njeenaari binndol hakkunde leyɗeele Dublin 2018.[26][27] Omotoso waɗii daartol e yimre e nder binndanɗe keewɗe, ina jeyaa heen Konch, Noir Nation, Haaldude e yontaaji: Daartol hannde ummoraade e Afrik, Yimre rewɓe Afrik hannde,[11] Kalahari Review, Jaaynde binndol Moth, Aduna gooto ɗiɗo, Caine 2012 Antolooji njeenaari,[28] e Ɓiɓɓe rewɓe Afrik kesi (2019), ko Margaret Busby winndi.[29] O heewi tawtoreede ko e ñalɗi binndol ko wayi no ñalɗi naalankaagal e defte Aké,[30] ñalɗi defte hakkunde leyɗeele Edinburgh[31] e ñalɗi PEN American World Voices.[32] Omotoso ina anndaa e won e dingiral ngam huutoraade emooji ko wayi no mask juju mo innde mum laaɓtunde.[citation neede