Jump to content

Yimɓe Olukumi

Iwde to Wikipedia

Yimɓe olukumi tokkere’en je Yoruba je wakkere Aniochaa mo waila haa nukkuure Delta, Naajeeriya. Olukiwumi be mai sibe ummatore jetati hirma mayo neja, be hande be audibe bedon wondi derdi rabe odina haliddi anioma. Hader tarihaa maɓɓe, odianis kambe on bandirabe yarbanke’en haa wakkere al’adaji maɓɓe anioma. Wuro’en ukwu Nzu (ECO EFUN) kanjumo’on hedikwata tarihaje Yimɓe olukwami denbo haa al’adaji obi mo UKWU NZU, Agbogidi kanko’on ardibe haa nowoni jotta obi konko’on HRM obi ogoh 1. Kawyeji olukwumi bedon aradibobe be pondi nobe subata okpala obi, de kanko’on okpala (gerontocracry) je Yoruba.odianias hande bedon larabe igbos hader nukkuure delta, don hawti be ezechime nodun wadi derdi derdi rabe idumuje. Yimɓe aniochaa (enuani be olukwumi, ndokwo (ukwuani), ika, be oshimili je nukkuure delta.

Dume Habar Tesde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Olukwumi asili maɓɓe haa wakkere hirna puuna mayo nejo haa nyamo. Wakkere’en maɓɓe man be wodi fetel siiga alli be koolin jeberburi andigo be “NZE” haa dingal Yoruba, nowoni be al;adaji Yimɓe wakkere man debe wasatadun bedon kutundira be man gam al’adaji fere-fere.

Bigo olikwumi fere daubiya bedon numa “sabojo’am” nanon “sabajo”am” haa dingal Yoruba.

Taariihawol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hawtigo be al’adaji hondiko je olukwumi, olukwumi dum hawti hondiko je olukwumi, olukwumi dum hawti be oran asili ibo be cedol dago owo,akure ko tai akoko haatibe wuro man olukwumi bedon bolwa domon.

Gam hawtigo yesu be badigo kawye maɓɓe hawtande be bulwobe be Enuani, hande bedon bowa be dingal olukwumi be mo Enuani je bolle igbo. Nonno bo be don sembina du’aji be du’aji hader dingal maɓɓe je asili’en, yake bedon hafda todigo gam bolwugo be dingal man dabukkwai maɓɓe be denbe ummatore maɓɓe fat. Dergure maɓɓe deiwoni dir lanyol maɓɓe odiani, ugbadu be ukwu-nzu’en kanko’on tan donbolwa be dingal didi be luttube’on bolwa be dingal enuani. Haa biigo yenande naage 24 october hitande 2010, bedon taska jangitiko be hula hondiko be gasa haa olukwumi gam feddigo dingal. Andibe andal demde kambe bedon mofta bolle demde.

Jutugo dubi 40 chief GB nkemnacho, lauya fere daga asili olukwumi obindi tahiri Yimɓe mako banana dotti’en bi’e ha’der kujeni saawi jatal baide be al’adaji hondiko.