Jump to content

Zamani Lekwot

Iwde to Wikipedia

Zamani Lekwot (jibinaa ko ñalnde 19 lewru juko hitaande 1944) ko seneraal mawɗo konu leydi Naajeeriya, o wonnoo ko guwerneer konu leydi Rivers, leydi Najeriya tuggi lewru juko 1975 haa lewru juko hitaande 1978 e nder laamuuji konu Seneraal Murtala Muhammed e Olusegun Obasanjo.[1]

Nguurndam adanɗam Lekwot jibinaa ko e hitaande 1944 e nder jibnaaɓe Atyap to Ashong Ashyui, to diiwaan Fuɗnaange (jooni e nder diiwaan Kaduna to bannge worgo), to leydi Najeriya.[2]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Golle konu Lekwot janngi duɗal konu Naajeeriya mawngal ngam jaŋde mum hakkundeere hade makko naatde e konu ñalnde 11 lewru juko hitaande 1962, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu leydi Najeriya, Kaduna e duɗal konu leydi Indiya, o heɓi golle makko ñalnde 14 lewru juko hitaande 1966.[3] O woniino komandaajo sosiyetee e nder bataliyoŋ 6 nde o tawtoraa hare nde addani Bonny yani ñalnde 26/27 lewru juko hitaande 1967 e nder wolde hakkunde leyɗeele leydi Najeriya.[4] O woniino Kumanda, 33 Brigade Infanterie, Maiduguri e hitaande 1975 ko adii nde o heɓata laamu konu e nder diiwaan Rivers.[3] E nder golle makko konu, Lekwot wonnoo kadi ko Kumannda Akademi Defansiyoŋ Naajeeriya, Ofisee Jeneraal Kumannda 82 Division Composite, Konu Naajeeriya e Ambasadeer/Komiser Toowɗo to Republiques Senegaal, Moritani, Kap Verde e Gambia.[5]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Koɗorɗe 2 brigade konu Naajeeriya to Port Harcourt, e nder diiwaan Rivers, inniraa ko kanndaa Zamani Lekwot ngam teddungal makko. E lewru ut 2003 nde inniraa ko Kaso Port Harcourt.[6] Lekwot yani e Seneraal Ibraahiima Babangida, o dogi o woppi golle ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1985 caggal nde Banbangida wonti hooreejo konu caggal kuudetaa konu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983 nde addani Seneraal Muhammadu Buhari laamu.[7]

Caggal ɗuum golle Ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1992, fitinaaji puɗɗii hakkunde renndooji juulɓe ɓurɓe heewde e Atyap en, e nder diiwaan Zangon-Kataf, e nder diiwaan Kaduna, sabu njulaagu e hakkeeji jeyi leydi, tawi heen maayɓe heewɓe. Ñaawirde nde laamu Babangida sosi, ñaawii Lekwot e yimɓe 16 woɗɓe warngooji ɗii, ñaawoore ndee ustaama haa laaɓi, ñaawoore ndee ustaama haa wonti ñaawoore juutnde e nder kasoo.[2] Ina wiyee wonde ñaawoore makko ndee ko sabu luural makko e Babangida.[8] O wallittaama e hare makko juutnde ngam waasde Barr warde mo. (Kol.) Yohanna A. Madaki.[9] E lewru Duujal 1995, Lekwot heɓi yaafuya laamu.[10]

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru Juko hitaande 2003 o woni hooreejo Giza Ventures Naajeeriya e hooreejo banke Prudent.

Caggal ɗuum golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 15 lewru mbooy hitaande 1992, fitinaaji puɗɗii hakkunde renndooji juulɓe ɓurɓe heewde e Atyap en, e nder diiwaan Zangon-Kataf, e nder diiwaan Kaduna, sabu njulaagu e hakkeeji jeyi leydi, tawi heen maayɓe heewɓe. Ñaawirde nde laamu Babangida sosi, ñaawii Lekwot e yimɓe 16 woɗɓe warngooji ɗii, ñaawoore ndee ustaama haa laaɓi, ñaawoore ndee ustaama haa wonti ñaawoore juutnde e nder kasoo.[2] Ina wiyee wonde ñaawoore makko ndee ko sabu luural makko e Babangida.[8] O wallittaama e hare makko juutnde ngam waasde Barr warde mo. (Kol.) Yohanna A. Madaki.[9] E lewru Duujal 1995, Lekwot heɓi yaafuya laamu.[10]

E lewru Juko hitaande 2003 o woni hooreejo Giza Ventures Naajeeriya e hooreejo banke Prudent.[5]

Lekwot wonnoo ko e lewru Yarkomaa 2014 teddinaama e juuɗe Agwatyap, laamɗo aadaaji laamu Atyap, Engr. Doktoor Harrison Y. Bungwon, e tiitoonde mum, "Agwabyin" firti ko "Gardiiɗo leydi".[11][12]