Zamfara River
Maayo Zamfara ko maayo wonngo to woyla leydi Naajeeriya. Fuɗɗoode mum ko e diiwaan Zamfara, nde dogata ko 250 kiloomeeteer (160 mi) bannge hirnaange haa e nder diiwaan Kebbi ɗo nde hawri e maayo Sokoto fotde 50 kiloomeeteer (31 mi) bannge worgo-fuɗnaange Birnin Kebbi.[1]
E nokku mum ɓurɗo toowde, maayo Zamfara ina rewi e nokku mo 188 meeteer (617 ft) woni dow geec. Maayo Zamfara ina jogii inɗe ceertuɗe jokkondirɗe e diiwaan ceertuɗo mo o rewata. Yoga heen ko ɓuri heewde ko Gulbi Ginndi, Gulbi Zamfara, Maayo Zamfara, e Maayo Ginndi.[2]
Ñawannde ownooɓe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ñalnde 6 lewru Oktoobar 2022, kolliraama wonde gure hoɗɓe e saraaji maayo ngoo, njippiima e njiimaandi ownooɓe beeli.[3]
Patternuuji ndiyam e ceertugol ɓuuɓri dowri e nder maayo Hadejia
Ko vuri heewde e maayo ngoo vurtinaama [4] e huutoraade humpitooji vurzi moxxude e duuvi 36, (1980-2015), ngam peewnugol laawzingol e board jawdi ndiyam e nder boowal. Ganndal kesal to bannge ndiyam wonande diiwaan oo : Abnormaliteeji aduna e nokkuuji e nder vursugol vursugol maayo Hadeia ceertii. Ustaare mawnde e yaltinde laabi ndiyam, gila e nokkuuji ɗiɗi e nder tati dowri, teskaama. Ko waawi heen wonde fof, ina woodi mbaydi ɓeydotoondi e yaltinde laawol ndiyam ngol e kala nokku e nokkuuji tati dow ɗii, hay so tawii noon fotde mum alaa ko nafata. ANOVA [F (5,210) = 106,226, P < 0,05] e njeñtudi wiztooji goomuuji hollirii feereeji mawzi e nder nokkuuji hakkunde dingiral dow e les. Ɓeydagol mbaydi yaltinnde e nder staasiyoŋaaji dowri ɗii ko sabu toɓooli toowɗi e yaajde urbanisaasiyoŋ saraaji ɗii. Ko waawi heen wonde fof, ustaare mawnde e yaltinnde les njiimaandi maayo ina jokkondiri e waylooji keewzi, ina haawnii ; tolno majjugol toowngol sabu nguleeki toowki, toɓooli tokoosi e tolno naatgol toowngol seeɗa doole to bannge leydi toowndi e ƴellitaare leydi ɓuuɓndi. Ndiyam e vursugol, haa teengti noon e nokkuuji les zi, ina ngondi e caɗeele sabu ziin mbayliigaaji e mbayliigaaji. Ndeen noon, wizto vurngo moxxude huutortoozo vursugol ndiyam ngol ina wallita e anndude batte ceertuze e geze baawze wazde ze, e teskaade no maayo ngoo yahrata e jaabawol ziin batte.[4]
Cuuɗi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Woylaare lesdi Naajeeriya nder jiha Zamfara, ngam nyawu ngun nder gure ɗiɗi, kippu gooto yahi, fuɗɗi wiɗito ngam anndugo ko saabi nyawu ngun. Hoɗɓe e wuro kala kollitii wonde feccere e sukaaɓe wonɓe e renndooji mum en fof maayii e hitaande yawtunde ndee. Ɓunndu renndo ngoo ina joginoo mboros toowɗo ko ɗum addani sukaaɓe e nder gure ɗiɗi ɗee fof jogaade mboros toowɗo e nder ƴiiƴam mum en.[5]
Ƴeew kadi
Doggol maayooji lesdi Naajeeriya
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]https://www.damal-wiɗto.net/natal/Laawol-doggol-ñamri-e-circuit-e-taƴre-maayo-Zamfara-natal-nguurndam4_345259475
"Maayo Zamfara, Kebbi, Naajeeriya".
Ramalan, Ibraahiima (2022-10-06). "26 wuro ngo njippiima e maayo Zamfara nde ɓe ndogi e njanngu ownooɓe beeli". Ñalnde kala Naajeeriya. Heɓtinaama ñalnde 2023-07-05.
Umar, Daw Abba; Ramli, Mohammadu Firuz; Aris, Ahmadu Zaariin; Jamil, walla Rohayza; Abdulkareem, Jabiir Haruna (2018). "Ɓooygol ndiyam, yah-ngartaa, e feere-feere e nder maayo semi-arid tropical". Jaaynde ganndal ndiyam: Janndeeji diiwaan. 19: 335-348. Kod Bib:2018JHyRS..19..335U. doi:10.1016/j.ejrh.2018.10.008.
"Wiɗto tookeeji lewru e nder Fuɗnaange leydi Naajeeriya | Cellal gootal | CDC". www.laamu. 28-11-2022. Heɓtinaama ñalnde 26-09-2023.