Zihar
Zihar walla Dhihar (e ɗemngal aarabeeɓe: ظھار) (e ɗemngal aarabeere: [ðˤihaːr]; Ẓihār): /ˈziːˈhɜːr/; ZEE-hu-Er;ko helmere huutorteende e nder fiqh lislaam, nde firtata ko wasiyaaji ɗi Alla rokki gooŋɗinɓe. E jamaanu aarabeeɓe ko adii lislaam, Dhihar, ko huunde nde gorko innirta debbo mum ko yumma mum walla e haalde ɗum, “aɗa woni, e am, no yumma am nii”. [1][2][3] Ɗum ko sifaa ceergal mbaylaandi (hay so tawii noon ina selli). So gorko wiyii debbo mum cfee cfoo konngucfi, ina hacfi no feewi 6eydude heen 6amtaare so wonaa tawa o 6eydii heen njoɓdi, o 6eydi heen maccucfo, o hoori lebbi cficfi jokkondircfi, walla o 6amti miskinee6e capande jeegom.[4]
Ɓawo
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Zihar jaɓaama no bayyinaango ceergal hakkunde aarabeeɓe ko adii lislaam[5] kadi ina haalee e nder Qur’aana e tuugnaade e Khawla bint Tha’labah, mo ceergal ngal foormula e nder suura 58, aayeeji 1-4:[6]
Alla nanii konngol debbo 6icfcfo gorko 6icfcfo mum, o 6eydii e Alla. Alla nanii ko onon ɗiɗo kaalnondirɗon koo. Sikke alaa, Alla ina nana fof, ina teskii fof.
Onon seernaaɓe rewɓe mum en e bayyinde ɗum en ko ɓalli yumma mum en, yo nganndu ko kamɓe ngonaa yumma mum en. Yummiraaɓe maɓɓe ko jibinɓe ɓe tan. Haalaaji ɗi ɓe kaalata ɗii ko fenaande, kono Alla ina yaafnoo, ina yaafnoo.
Ceertuɓe rewɓe mum en e wiyde noon, caggal ɗuum ɓe mbayla konngol maɓɓe, ina njoɓa maccuɗo hade maɓɓe memondirde kadi. Ko cfuum yamiraa: Alla ina anndi ko mbacfcfaa koo. Mo alaa maccuɗo ina hoora lebbi ɗiɗi jokkondirɗi hade mum en memondirde. Mo waawaa, ñamminat capanɗe jeegom e waasɓe. Ko noon woniri, mbele ngoongɗinton Alla e nulaaɗo mum. Ko hono noon keeri ɗi Alla fawi ɗii ngoni. Jukkungo bonngo ina fadi ɓe ngooŋɗinaani.
Laabi sariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Zihar ko huunde nde rewaani laawol, ina hiisee wonde ko tooñannge e nder sariya lislaam. Ina hollita wonde gorko oo, bayyinde debbo mum ina nanndi e yumma mum, ina jogii bakkaat haɗde geɗe laawɗuɗe. Ko ɗum haɗaa e sariya, tee golle ɗee njahraani e ceergal. Nii woni, penaale ko wayi no woppitde maccuɗo, koorka, walla ñamminde miskineeɓe, mbaɗaama heen.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Zihar Definition". www.duhaime.org (in Engeleere). Archived from the original on 2017-12-30. Retrieved 2018-01-05.
- ↑ Riḍā, Amīnī, ʻAlī (2007). Taḥrīr ar-Rauḍa fī šarḥ al-Lumʻa. Ǧild 2. Tihrān: Sāzmān-i Muṭālaʻa wa Tadwīn-i Kutub-i ʻUlūm-i Insānī-i Dānišgāhhā [u.a.] ISBN 978-9644596940. OCLC 553888895.
- ↑ Cappelletti, Mauro (31 January 1972). "International Encyclopedia of Comparative Law". Brill Archive – via Google Books.
- ↑ "Al-Zihar". Al-Islam.org. 6 September 2016. Archived from the original on 2017-12-30.
- ↑ Ph.D, Prof Drs H. Akh Minhaji, M. A. (1 November 2008). Islamic Law and Local Tradition:: A Socio-Historical Approach. Kurnia Kalam Semesta. ISBN 9789798598340 – via Google Books.
- ↑ "Surah Al-Mujadila [58:1-4]". Surah Al-Mujadila [58:1-4]. Archived from the original on 2017-12-30.