Zsófia Torma
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Hunngariya |
| Innde | Zsófia, Sofie |
| Innde ɓesngu | Torma |
| Ɗuubi daygo | 27 Siilto 1832 |
| Ɗoforde | Cristeștii Ciceului |
| Date of death | 14 Jolal 1899 |
| Place of death | Orăștie |
| Father | József Torma |
| Sibling | Károly Torma |
| Ɗemngal | Hungarian |
| Wolde | Hungarian |
| Award received | honorary doctor of Babeș-Bolyai University |
Zsófia Torma (26 suwee 1832 – 14 noowammbar 1899) ko ganndo ko faati e taariindi, ganndo ko faati e taariindi, ganndo ko faati e tagoodi.
Nguurndam e golle
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Torma jibinaa ko to Csicsókeresztúr, e nder diiwaan Beszterce-Naszód, to leydi Otiris-Hongiri (hannde Cristeștii Ciceului, e nder diiwaan Bistritta-Nasăud, to leydi Rumaani). Caggal nde jibnaaɓe makko maayi, o ummii e miñiiko debbo to Szászváros, jooni ko to Rumaani, ɗo o fuɗɗii janngude gese ƴiye ɗe o tawi e nder diiwaan Hunedoara.
Torma ɓuri wonde ko jannguɗo hoore mum. E hitaande 1875, Flóris Rómer [hu], mo won heen cikkata ko baaba mum arkewolosi Hong Kong, hirjini mo, ngam fuɗɗaade ƴeewndorɗe makko e koɗki ɓooyki Tordos (jooni Turdaș), sara maayo Mureș. Maandeeji e binndi e geɗe loope ɗe o tawi e nder njulaagu to diiwaan Hunyad, ngonti ko huunde teskinnde e arkewolosi. O tawi kadi geɗe pinal Tordos duuɓi 6 000 haa 7 000, heen huunde ina waɗi maandeeji Vinča. E wiyde Gizella, ...
Zsófia Torma woni gadano yiytude pinal Tordos e jamaanu Neolitik, o waɗti hakkille e jokkondiral hakkunde maandeeji Tordos e binndol Asiri-Babilon, naatgol binndol Sumeriyanke rewrude e Orop Fuɗnaange-rewo. O golliima e Tordos duuɓi capanɗe ɗiɗi, ko ina ɓura duuɓi capanɗe tati hade makko yiytude geɗe mooftaaɗe no feewi, keewɗe nafoore e diisnondiral e dow mum en, nde tawnoo pinal Vinca-Tordos ƴeewtaama tan ko e hitaande 1908.
Torma ina joginoo caɗeele kaalis keewɗe sabu njulaagu nguu o waɗi e hoore makko. O haɓaama kadi e annduɓe arkewolosi e nder leydi makko, ɓeen « ina njaltina mo, ina njejjita mo, sabu ko o debbo e amateur e fannu arkewolosi, kam e miijooji makko e golle makko teskinɗe ». Kono tan, ko o yiyti e binndanɗe makko keɓii jaɓeede e nder wiɗtooɓe jananɓe waɗduɓe e makko binndanɗe juutɗe.
Golle makko ɓurɗe anndeede, hono Ethnographische Analogien, njaltinaa ko to Jena, Almaañ, e hitaande 1894. Torma ina joginoo darnde mawnde e sosde suudu defte daartol Transylvanie to Kolozsvár (Cluj-Napoca hannde). E nder wasiya makko, o acci ko o moofti koo, ko ina tolnoo e 10 387 nate arkewolosi, o waɗti ɗum e nokku mo o dañi ko ina wona 10 387 nate arkewolosi, to galle mooftirɗo medayuuji e geɗe ɓooyɗe to Musée National de Transylvanie. Ñalnde 24 mee 1899, lebbi seeɗa tan ko adii maayde makko, o woni debbo gadano inniraaɗo doktoor tedduɗo to Kolozsvári m. kir. Ferencz Jozsef Tudomany, ko woni hannde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Babeș-Bolyai.
Torma maayi ko to Szászváros (Orăștie hannde), ñalnde 14 noowammbar 1899.[1][2][3]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Gizella, Edit Novák (2016). "She is the first archaeologist in the world to be of Hungarian descent". Archived from the original on 18 April 2016. Retrieved 2022-04-27.
- ↑ "The Dispilio Tablet- Revising the Origins and Development of Writing". Nicholas C. Rossis (in Engeleere). 2020-11-10. Retrieved 2022-04-28.
- ↑ Coltofean, Laura (2014-01-01). "Coltofean, L. 2014. Unveiling Zsófia Torma. The Diary of a Woman, an Archaeologist and a Visionary". Marler, Joan (ed.), Fifty Years of Tărtăria Excavations. Festschrift in Honor of Gheorghe Lazarovici on the occasion of his 73rd Birthday, 2014.