Jump to content

Zsófia Torma

Iwde to Wikipedia
Zsófia Torma
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuHunngariya Taƴto
InndeZsófia, Sofie Taƴto
Innde ɓesnguTorma Taƴto
Ɗuubi daygo27 Siilto 1832 Taƴto
ƊofordeCristeștii Ciceului Taƴto
Date of death14 Jolal 1899 Taƴto
Place of deathOrăștie Taƴto
FatherJózsef Torma Taƴto
SiblingKároly Torma Taƴto
ƊemngalHungarian Taƴto
WoldeHungarian Taƴto
Award receivedhonorary doctor of Babeș-Bolyai University Taƴto

Zsófia Torma (26 suwee 1832 – 14 noowammbar 1899) ko ganndo ko faati e taariindi, ganndo ko faati e taariindi, ganndo ko faati e tagoodi.

Nguurndam e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Torma jibinaa ko to Csicsókeresztúr, e nder diiwaan Beszterce-Naszód, to leydi Otiris-Hongiri (hannde Cristeștii Ciceului, e nder diiwaan Bistritta-Nasăud, to leydi Rumaani). Caggal nde jibnaaɓe makko maayi, o ummii e miñiiko debbo to Szászváros, jooni ko to Rumaani, ɗo o fuɗɗii janngude gese ƴiye ɗe o tawi e nder diiwaan Hunedoara.

Torma ɓuri wonde ko jannguɗo hoore mum. E hitaande 1875, Flóris Rómer [hu], mo won heen cikkata ko baaba mum arkewolosi Hong Kong, hirjini mo, ngam fuɗɗaade ƴeewndorɗe makko e koɗki ɓooyki Tordos (jooni Turdaș), sara maayo Mureș. Maandeeji e binndi e geɗe loope ɗe o tawi e nder njulaagu to diiwaan Hunyad, ngonti ko huunde teskinnde e arkewolosi. O tawi kadi geɗe pinal Tordos duuɓi 6 000 haa 7 000, heen huunde ina waɗi maandeeji Vinča. E wiyde Gizella, ...

Zsófia Torma woni gadano yiytude pinal Tordos e jamaanu Neolitik, o waɗti hakkille e jokkondiral hakkunde maandeeji Tordos e binndol Asiri-Babilon, naatgol binndol Sumeriyanke rewrude e Orop Fuɗnaange-rewo. O golliima e Tordos duuɓi capanɗe ɗiɗi, ko ina ɓura duuɓi capanɗe tati hade makko yiytude geɗe mooftaaɗe no feewi, keewɗe nafoore e diisnondiral e dow mum en, nde tawnoo pinal Vinca-Tordos ƴeewtaama tan ko e hitaande 1908.

Torma ina joginoo caɗeele kaalis keewɗe sabu njulaagu nguu o waɗi e hoore makko. O haɓaama kadi e annduɓe arkewolosi e nder leydi makko, ɓeen « ina njaltina mo, ina njejjita mo, sabu ko o debbo e amateur e fannu arkewolosi, kam e miijooji makko e golle makko teskinɗe ». Kono tan, ko o yiyti e binndanɗe makko keɓii jaɓeede e nder wiɗtooɓe jananɓe waɗduɓe ​​e makko binndanɗe juutɗe.

Golle makko ɓurɗe anndeede, hono Ethnographische Analogien, njaltinaa ko to Jena, Almaañ, e hitaande 1894. Torma ina joginoo darnde mawnde e sosde suudu defte daartol Transylvanie to Kolozsvár (Cluj-Napoca hannde). E nder wasiya makko, o acci ko o moofti koo, ko ina tolnoo e 10 387 nate arkewolosi, o waɗti ɗum e nokku mo o dañi ko ina wona 10 387 nate arkewolosi, to galle mooftirɗo medayuuji e geɗe ɓooyɗe to Musée National de Transylvanie. Ñalnde 24 mee 1899, lebbi seeɗa tan ko adii maayde makko, o woni debbo gadano inniraaɗo doktoor tedduɗo to Kolozsvári m. kir. Ferencz Jozsef Tudomany, ko woni hannde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Babeș-Bolyai.

Torma maayi ko to Szászváros (Orăștie hannde), ñalnde 14 noowammbar 1899.[1][2][3]

  1. Gizella, Edit Novák (2016). "She is the first archaeologist in the world to be of Hungarian descent". Archived from the original on 18 April 2016. Retrieved 2022-04-27.
  2. "The Dispilio Tablet- Revising the Origins and Development of Writing". Nicholas C. Rossis (in Engeleere). 2020-11-10. Retrieved 2022-04-28.
  3. Coltofean, Laura (2014-01-01). "Coltofean, L. 2014. Unveiling Zsófia Torma. The Diary of a Woman, an Archaeologist and a Visionary". Marler, Joan (ed.), Fifty Years of Tărtăria Excavations. Festschrift in Honor of Gheorghe Lazarovici on the occasion of his 73rd Birthday, 2014.