Jump to content

Zubayru bin Adama

Iwde to Wikipedia

Zubayru, Zubeiru walla Zubayru bin Aadamaa (maayiru 1903) ko laamɗo Emiraat Aadamaawa mo baaba mum, Modibo Aadama sosi. Nde o arti e jappeere laamu e hitaande 1890, emiraat oo ina hulɓinii Almaañnaaɓe, Faraysenaaɓe e Engele en. Zubairu etinooma "golle ɗe ngalaa yaakaare, hay so tawii ko ɗe ruuhu" ngam haɓaade Oropnaaɓe ustude emiraat oo.[1]

Laamu makko leefnii sabu wolde nde o waɗdunoo e Hayatu ibn Sa’id, caggal ɗuum etaade haɓaade Kompañi Laamɗo Niiseer e njuɓɓudi laamu Angalteer e gardagol Frederick Lugard. E hitaande 1901 o dogi o dogi Yola, o wonti jom doole en.[2]

E nder ɓataake makko feewde e Sultan Abdur Rahman Atiku, o hollitii wonde o riiwtii hoore makko e Yola e juuɗe Angalteer, o fodani

Mi wonataa yeesooji ɗiɗi, bannge maa e bannge Kerecee’en kadi. Alkawal am ko e maa, e Geno e Annabi, caggal maa e Imaam Mahdi. Alaa ko woni e goongɗinaani hay caggal nde jolɗe ɗee njippii.

Zubairu jokki fodoore mum, o jokki e haɓaade Angalteer e Almaañ fof haa o waraa e saraaji Gudu, tawi ina wiyee ko "pagan en", ɓe njuumti e mbaydi makko, lebbi sappo e jeetati caggal nde o dogi yaltude laamorgo makko.[3]

Nde o woni to Almaañ Adamawa caggal nde o riiwaa e Yola, Lamido Zubairu haɓi e Almaañnaaɓe e nokkuuji keewɗi. Garwa ina jeyanoo e ɗeen nokkuuje. Caggal nde o suuɗii fotde lebbi jeegom e nder yimɓe Adumri, o yani toon garrison Almaañ e ballal yimɓe nokku oo. O haɓi kadi e maɓɓe to Marwa e ballal yimɓe nokku oo no feewi e wallude Zubairu e heɓde caɗeele teeŋtuɗe no feewi. Lamido Zubairu e mawɗo Marwa biyeteeɗo Lamido Ahmadu eggii Madagali. Almaañnaaɓe nanngi mo, mbaɗi hare. Caggal nde o foolaa, o hooti Aadamaa Angalteer e lewru Oktoobar 1902. O rewi e Gudu, wuro ngo wonaa Fulɓe to worgo Song. Nde o woni toon ndee, omo renndina kaayitaaji propagande « waɗde ko o waawi fof ngam wuurtinde Fulɓe mbele ummoo ». O woni toon ko ina ɓura lebbi joy hade Biritaan en zerondirde e makko. Angalteer nguli wuro Gudu kono o dañii daɗde e nguurndam makko. Caggal mum o waraa ko Lala at Go, ɗiɗaɓo oo anndaa ko o woni.[4]

Viktor T. Le Vine (1964). Leydi Kamerun, gila e Mandat haa e Ndimaagu. Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni. p. 41.

Mark R. Lips; R. Kent Rasmusen (1989). "Subeyru (maayɗo e hitaande 1903)". Saggitorde taariindi nguurndam Afrik. Jaaɓi-haaɗtirde Kaliforni. 255-6. ISBN 978-0-520-06611-3.

Tukur, Mahmuud Modibbo. Jaagorgal Angalteer e Fuɗnaange Naajeeriya, hitaande 1897-1914 Binndol. p. 403.

Mahmuud Modibbo, Tukur. Jaagorgal Angalteer e Fuɗnaange Naajeeriya, 1897-1914, Mahmud Modibbo Tukur, Michael J. Watts - Ebook | Binndol. p. 404.