Alqur'aana

Iwde to Wikipedia
Alqur'aana
religious text, literary work
Subclass ofsources of sharia Taƴto
Golle imaaɗe631 Taƴto
Lesdinkeejumالقرآن‎ Taƴto
Titleالقرآن‎ Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Genrereligious literature, religious text Taƴto
Language of work or nameClassical Arabic Taƴto
Narrative locationArabian Peninsula Taƴto
List of characterslist of Quranic characters and names Taƴto
Has causewahy Taƴto
Studied inQuranic studies Taƴto
Location of creationMecca, Medina Taƴto
Full work available at URLhttp://al-quran.info Taƴto
Taarikihistory of the Quran Taƴto
Copyright statuspublic domain, public domain Taƴto
Alqur'aana

Alqur’aana ko konngol aarabeyankewol seekaangol e ‘Alqiraa’ah’ janngugol. Defteere Diina Lislaamu

Alqur’aana: Ko haala Alla, ronkintinka, jippinaaka e lelaaɗo Muhammadu (saw), winndaaka e kaamiluuje ɗen, egginiraaka jaaɓondiral ngal taƴondiraali, rewirteeka nawdugol mum.

Alla daali : “Menen men jippinii waaju (Alqur’aana), pellet ko men reenooɓe ngu” (Hijri 9). Seniiɗo on daali kadi: “Pellet ndee Qur’aanaare hinde feewna e ɗum ko ɓuri e ñiiɓude (feewude), wewlinir ɓen gomɗinɓe, ɓen wonɓe gollude golleeji moƴƴi wonnde mbarjaari mawndi hino woodani ɓe” (Issraa’i 9).

Bolle[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

b) Inɗe Alqur’aanaare ɗen:

v Alqur’aan:

“Pellet ndee Alqur’aanaare hinde fewna e ko ɓuri e ñiiɓude”

{إِنَّ هَذَا الْقُرْآنَ يَهْدِي لِلَّتِي هِيَ أَقْوَمُ} [الإسراء: 9].

Keerol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

v Al kitaab (deftere):

“Alif, laam, miim, ndee deftere sikke woo alaa e mayre”

{الم * ذَلِكَ الْكِتَابُ لا رَيْبَ فِيهِ} [البقرة:1-2 ]

v Azzikru (waaju walla Jantoore

“Ko pellet menen men jippinii waaju, ko pellet ko men reenooɓe ngu”

Hiimbe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

إِنَّا نَحْنُ نَزَّلْنَا الذِّكْرَ وَإِنَّا لَهُ لَحَافِظُونَ} [ الحجر: 9 ].)


v Al furqaan ( seernunde goonga e fenaande):


“On jippinɗo seerdunde (Alfur’qaan) nden e hoore jiyaaɗo makko on mawnii, fii yoo [on jiyaaɗo] laatano winndere nden jertinoowo”

{تَبَارَكَ الَّذِي نَزَّلَ الْفُرْقَانَ عَلَى عَبْدِهِ لِيَكُونَ لِلْعَالَمِينَ نَذِيرًا} [ الفرقان: 1].

c) Sifaaji Alqur’aanaare nden:


v Peewal:


“Ko nde peewal e yurmeende fii ɓen moƴƴinooɓe”

{هُدًى وَرَحْمَةً لِلْمُحْسِنِينَ} [ لقمان: 3 ].


v Annoora:


“Men jippini e mon annoora ɓannguɗo”


وَأَنزَلْنَا إِلَيْكُمْ نُورًا مُبِينًا} [ النساء: 174 ]


v Lekki:


“Meɗen jippina immorde e Alqur’aanaare nden ko woni lekki”


{وَنُنَزِّلُ مِنْ الْقُرْآنِ مَا هُوَ شِفَاءٌ} [ الإسراء: 82].


v Hikma (faamu mawɗo):


“Hikma yottiiɗo” (ko faandaa ko Alqur’aanaare nden)


{حِكْمَةٌ بَالِغَةٌ} [ القمر : 5]


v Waaju


“Gomɗii waaju arii on immorde ka Joomi mon”


{قَدْ جَاءَتْكُمْ مَوْعِظَةٌ مِنْ رَبِّكُمْ} [ يونس: 57] .


v Wahyu ( wirnagal)


“Pellete ko mi woni jertinirde on ko wahayu” (wirnagal).

{إِنَّمَا أُنذِرُكُمْ بِالْوَحْيِ} [ الأنبياء : 45] .


d) Noone daraja mayre on:


Alla daali: “Pellet nden ko deftere teddunde, meere arataa nde, hinaa yeeso mayre, hinaa ɓaawo mayre, ko nde tellinaande (jippinaande) immorde ka Ñeeñuɗo, Yettiniiɗo” (Fussilati 41- 42).


Toowuɗo on kabrini: “Ko Deftere ñeññaande simooje mum, hooti nde fensitaa immorde ka Ñeeñuɗo Humpitiiɗo” (Huudi 1).


e) Ɓural Alqur’aanare nden:


Alla daali:


“Ɓen wonɓe nawdude deftere Alla nden, ɓe ñiimni juulde nden, ɓe nafki yoga e ko men arsiki ɓe e gunndoo e kenenke, hiɓe jortii ngeeygu ngu fuuyataa” (Faatiri 29).


Immorii e seydinaa Usmaani Bun Affaana o maaki: ‘Nelaaɗo Alla on (saw) maakii: “Ko ɓuri moƴƴude e mon, ko on anndiniiɗo Alqur’aanaare nden, o anndini nde’. Ko Buxaariy yaltini hadiise on.


Abdullaayi Bun Mas’uud (yo Alla yurme mo) wi’i wonnde Annabiijo (saw) maakii: “Kala jannguɗo harfeere e deftere Alla nden himo mariri ɗum moƴƴere, moƴƴere nden non [ko yoɓirtee] ko yeru mayre laabi sappo, mi innataa alif, laam, miim ko harfeere, kono alif ko harfeere, laam ko harfeere, miim ko harfeere”. Ko Tirmiziy fillii ɗum.


Arii e yeewtoore Nelaaɗo (hadiise) sellunde wonnde o maakii: “Yimɓe tummbondiraali e suudu e cuuɗi Alla ɗin, hiɓe nawda deftere Allah nden, ɓe jannga nde hakkunde maɓɓe, si wonaa deeƴere jippoo e maɓɓe, yurmeende Alla sudda ɓe, malaa’ika hunndita ɓe, Alla jantoo fii maɓɓe hakkunde ɓen wonɓe ka makko [malaa’ikaaɓe ɓen ]”. Ko Muslim woni ko fillii ɗum.


Abuu Umaama (Yo Alla yurme mo) wi’i: ‘Mi nanii Nelaaɗo (saw) hino maaka: “Janngee Alqur’aanaare nden, nde aroyay ñannde darngal ko nde tefanayde wondiɓɓe mayre ɓen”’. Ko Muslimu yaltini ɗum.


f) Faandaare tellingol Alqur’aana:


Seniiɗo toowuɗo on daali: “Alif, laam, raa, ko deftere nde men jippini e maa, fii yo a yaltin yimɓe ɓen e niɓe [naɓaa ɓe] e annoora” (Ibraahiim 1).


g) Tellineeɗe ( jippineede) Alqur’aana:


Alqur’aana ko e tellinanɗe tati nde feƴƴi si nde hewti yimɓe ɓen:


        Tellinannde aranere nden: 


Ko jippagol mayre ka Alluwal Reenaangal (lawhul mahfuuz) e noone e saa’a mo humpitaaki ɗum si wonaa Alla e on mo o ƴellintini e wernagal Makko, hari ko womre wootere nde senndaaka, ko ɗum feeñi e ko Alla daali: “ko woni goonga, nden ko Alqur’aanaare teddunde, ] wonnde [ e Alluwal Reenaangal” (Buruuji 21-22).


       == Tellinannde ɗimmere nden == 


Ko tellagol iwa ka Alluwal Reenaangal addee ka Suudu Teddungal (Baytul Izzah) ka kammu adunayankewu, hino feeña e nder simooje alqur’aanayankooje ɗen ɗum ko hino tuuginee e mum e fii ndee tellannde ko anndinta en wonnde Alqur’aanaare nden tellino e jemma gooto ka kammu adunayankewu. Alqur’aanaare nden hino sifii on jemma wonnde ko barkinaaɗo, o inni mo nokkeeli goo jemma daraja (Laylatul Qadiri). E nder lewru suumayee ndun, nde jippii womre wootere.


Yoga e simooje yeewtuɗe fii mum. Alla daali: “Pellet men tellinii nde [alqur’aanare nden] e jemma daraja” (Alqadri 1).


Tedduɗo on daali: “Pellete men tellinii nde [alqur’aanare nden] e jemma barkinaaɗo” (dukhaan 3).


Seniiɗo on daali kadi: “Lewru suumayee ndu alqur’aanaare nden jippinaa e mun, ko ndu peewal wonannde yimɓe ɓen” (Albaqara 185).


       == Tellinannde tammere nden ==


Ko tellagol mayre iwa ka kammu adunayankewu ka baytul izzah ara ka ɓernde timmoode annabaaɓe ɓen e nelaaɓe ɓen, koohoojo men on Nelaaɗo Muhammadu (saw) ko ɗum woni seññaa (laawol) sakkitoro on mo annoora jalbi e hoore ɓanndinke denndaangal.


Seydinaa Jibriilu jippodi e mayre ka ɓernde Nelaaɗo ko nde sennditaande e nder duuɓi 23

e yeru waɗugol fiyakuuji ɗin e yanugol falotooɗi, e ko teetintee e ñaawooje sar’yayankooje.

Alla daali: “Ruuhul Amiin [jibriil] jippodi e mayre [Alqur’aana)] ka ɓernde maa [an Nelaaɗo] fii yaa laato jeyaaɗo e jertinooɓe, e ɗemngal aarabeyankowal ɓanngungal” (Ashu’araa 193-195”.


Alla dammbii Alqur’aanaare nden e jaati Makko e simooje heewuɗe hino e majje: “Ko pellet hiɗa lonnginee Alqur’aanaare nden [an Nelaaɗo] immorde ka Ñeeñuɗo Annduɗo” (namli 6).


O daali kadi: “Si goɗɗo e sirkuɓe ɓen faabinike ma, faabo mo haa o nana haala Alla kan” (Attawba 6). Ɗum non ko faandaa e “haala Alla” e ndee simoore ɗoo ko Alqur’aanaa.!

Alquraa’naare nden hino feccii e:


Simooje (aayaat):

Simoore (aaya): ko hawtitannde konnguɗi jokkondirɗi yoga e yoga haa ka Alla yiɗi yo ɗi taƴu ɗon. Simooje Alqur’aanaare ɗen hino feccii hakkunde makkayankooje e madiinayankooje, tippude e saa’i jippagol majje on: jippiiɗe ɗen ko adtii Fergu Nelaaɗo ko makkayankooje, jippiiɗe ɗen ɓaawo Fergu ko madiinayankooje hay si hawrii hinaa ka saare Madiina ɗe jippii. Simooje Alqur’aanaare ɗen hino yottii (6236), sennditiiɗe e corteeji (suwar) 114.


Corteeji (suwar):

cortewol (suura): ko hawtitannde simooje hara hiɗe mari ka ɗe fuɗɗi e ka ɗe haaɗi, ko ɓuri famɗude e cortewol ko simooje tati.


Juzu’u walla Juju’u (geɓal):

Aquraanaare nden hino hawtiti juz’uuji 30, juz’u kala hino hawtiti e hizibaaji 2. juz’u e hizibe ɗiɗi non hiɗi mari maande ko ɗi anndiree ka kaamiluure.


Hizibe walla Hijibe:

Ko feccere e juzu’u, Alqur’aanaare nden hino hawtiti hijibaaji 60, ɗum hawra juz’uuji 30.


b. Senndannde corteeji (suwar) ndin:


corteeji Alqur’aanaare nden hino senndii e nooneeji ɗiɗi:

-Senndannde jippagol corteeji ɗin: corteeji Alqur’aanaare (114) ɗin hino senndii hella ka saa’i tellagol majji e Nelaaɗo, hakkunde corteeji makkayankooji e madiinayankooji:


Corteeji makkayankooji ɗin: corteeji Jippiiɗi ɗin ko adtii Fergu Nelaaɗo ngun ko makkayankooji, nden dumunnde ko heede duuɓi sappo e tati (13), hino ka Alqur’aanaare heede corteeji 82 makkayankooji, hiɗi maandoree ka tiitooɗe:

1. Yeewtugol fii fiyakuuji finnde diina (wootinɗinal) e fii laahara.

2. Qissaaji annabaaɓe ɓen.

3. Wennjugol sirkuɓe ɓen e huncugol majjere mae nden.

Hiɗi maanndoree hella ka tafoodi haala:

1. Raɓɓiɗugol simooje majji e jallugol konnguɗi e raɓɓiɗugol yeewtere (al iijaaz).

2. Hino heewi e majji konnguɗi Yaa Ayyuh-annaas e Kallaa, e simooje sujudeeje ɗen.


Corteeji madiinayankooji ɗin: ko corteeji jippiiɗi ɗin ɓaawo Fergu Nelaaɗo ngun, hella duuɓi 10, hino ka Alqur’aanaare yeru corteeji cappanɗe tati e ɗiɗi (32) madiinayankeeji, hiɗi maandoree hella ka tiitooɗe majji:

wano yeewtugol fii:

1. Dewe ɗen e huuwondire ɗen (dewgal, ngeeygu).

2. Wennjugol yimɓe defte ɓen (Alyahuudu e Annasaara).

3. Huncugol gikku naafiqiiɓe ɓen.

Hella ka tafoodi konnguɗi:

1. Juutugol simooje majji ɗen.

2. (Yaa ayyuh-allaziina aamanuu).


-Sendannde mbaadi corteeji nden:

Attiwaalu: juutuɗi, ko ittanndema Baqara haa e cortewol Aaraafi ngol, ɗii ɗoo ko ɗi jeegoo jannguɓe ɓen hino luutondiri fii jeeɗiɗaɓol ngol, e hara Lanfaali e Baraa hawtidete nde wootere sabu anngal senndindirgol ɗi kannji ɗiɗi bisminnagol ngol, on say waɗa ɗi kannji ɗiɗi cortewol gootol, kaa hara ko cortewol Yuunusa ngol?

Ɗi inniraa Attiwaalu sabu juutugol majji on.

Almi’iina:

Ko corteeji hikkiiɗi Attiwaaluuji ɗin, ko ɗin fawnuɗi cimooje teemedere (100) maa hella ɗon, ittanndema cortewol Yuunusa ngol haa e cortewol Su’araa’I ngol.

ko ɗi noddiraa Mi’iina (teeminɗi) ko sabu ngol kala e majji hino fawni simooje teemedere (100).

Almasaanii: ko corteeji hikkiiɗi ɗin Mi’inaaji ɗin hara (tawa) hewtaali Mufassalaaji ɗin; ko corteeji arooji ɗin ɓaawo Su’araa’i haa ko adii cortewol Qaafi ngol. Ko ɗi inniraa Almasaanii ko sabu annabaaɓe ɓen e qissaaji maɓɓe ɗin hino fillitee e majji.

Almufassal: ko corteeji hikkiiɗi ɗin Almasaaniiji ɗin, ko corteeji raɓɓiɗuɗi ɗin, arannde majjji ko cortewol Qaafi ngol haa e cortewol Naasi ngol.

Ɗi inniraa Almufassal sabu ɗuuɗugol taƴanɗe ɗen hakkunde corteeji ɗin, ɗum ko bisminnagol ngol.


Arii e deftere Musnadu Addaramiiyu, immorii e Ibnu Mas’uud wonde Nelaaɗo maakii:

Juutuɗi (Attiwaalu) ɗin jeeɗiɗi ko yeru Tawreeta, teeminɗi (Al mi’iina) ɗin ko yeru Linnjiila, filfilinnaaɗi (Almasaani) ko yeru Zabuura, denndaangal Alqur’aanaare nden ɓaawo ɗum ɗoo ko ɓural.


c. ko haani anndude:


Ko adtii jippaade:

ko simooje arane ɗen ka cortewol Alaqi, gila simoore 1-5:

“Janngu e innde Joom maa, On taguɗo, o tagi neɗɗanke e heɗɗere. Janngu ko Joomi maa ɓuri teddude. On anndinirɗo karambol “kuɗol”. O anndini neɗɗanke ko o anndaano” (Alaqi : 1-5).


Ko sakkitii jippaade:

Hulee reento-ɗon e nyalaande nde ruttete-ɗon e mum ka Alla, hooti wonkii kala hunnanee (timminanee) ko ki faggitii, e hoore ɓe toonyoytaake” (Baqara: 281).


Cortewol ɓurungol juutude:

Ko cortewol Baqara ngol (nagge ngen).


Cortewol ɓurungol raɓɓiɗude ngol:

Ko cortewol Kawsar.


Simoore ɓurunde juutude:

Ko simoore “nyamaande nden” (Aayatul-dayni); ko simoore 282ɓiire nden e cortewol Baqara ngol.


Simoore ɓurunde raɓɓiɗunde nden:

Ko simoore cappanɗe jeegoo e nayaɓere (64) e cortewol Rawmaanu ngol.

==Firooji==

Cortewol ɓurugol mawnude ngol:

Ko cortewol Faatiha ngol.


Simoore ɓurunde mawnude nden:

Ko simoore jullere nden (Aayatul-kursiyyu) e nder cortewol Baqara ngol.


Cortewol fotayngol e tataɓal (1/3) Alqur’aanaare nden:

Ko cortewol Ixlaasi ngol.