Jump to content

2009 Boko Haram uprising

Iwde to Wikipedia
Mahngo jam duumotooɗo e ɓiyleydaagu winndereyankeewu rewrude e jaŋde.pdf

Fitinol Boko Haram hitaande 2009 ko wolde hakkunde Boko Haram, fedde Islaamiyankoore hareeji, e dadiiɓe kisal leydi Najeriya.

Fitinaaji nder diiwalji ɗuɗɗi nder woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya waɗi ko ɓuri 1,000 maayɓe, ko ɓuri 700 mbaraama nder wuro Maiduguri tan, bana no hooreejo sooja'en gooto wi'i.[1][2][3]

Wiɗto laamu nguu caggal mum hollitii wonde, nde tawnoo ko juuti ina woodi hakkunde Boko Haram e doole kisal leydi Naajeeriya, ko ɗoon e ɗoon sabaabu fitinaaji ɗii ummorii ko e yeewtere hakkunde fedde terɗe seernaaɓe e Task Forces denndaaɗe tawaaɗe e custom bridge Gamboru ward e nder leydi ndii wuro Maiduguri. Terɗe Boko Haram ina ngondi e laawol ngam wirnude gooto e terɗe maɓɓe to yanaande Gwange. Ofiseeji ɗii, e nder golle keewɗe ngam haɗde fitinaaji e warngooji baɗɗi e nder diiwaan Borno, ɓe ɗaɓɓiri yo sukaaɓe ɓee ɗoofto sariya jowitiiɗo e yahooɓe e motooji yo ɓoorno kaskiiji. Ɓe calii, e nder hare nde rewi heen ndee, polis yani e worɓe ɓee heewɓe.[1]

E wiyde jaayɗe puɗɗaaɗe, fitinaaji ɗii puɗɗii ko ñalnde 26 sulyee nde Boko Haram yani e nokku polis to diiwaan Bauchi. Hakkunde hukuumaaji pamari ɗin e polis Naajeeriya fuɗɗi haa Kano, Yobe e Borno ko neeɓi. Kono hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar’Adua, luulndiima ngool mbaydi kewuuji, o wiyi ko kisal laamu nguu adii fiyde.

"Miɗo yiɗi teeŋtinde wonde ɗum wonaa kiris hakkunde diineeji kadi wonaa fedde Taliban yani e kisal ko adii, alaa. Ko ɗum batte humpito kisal mooftaango e anniya maɓɓe ... udditde mawɗo." njangu," o wiyi.[4]

Konu Naajeeriya taari saare Ustaz Mohammed Yusuf, ardiiɗo Boko Haram e ardiiɗo ruuhu diga hitaande 2002, haa Maiduguri nyande 28 lewru juko ɓaawo nde tokkooɓe maako ndarni ko'e maɓɓe nder. Ñalnde 30 sulyee, militeer en nanngi Yuusuf, mbaɗti ɗum e juuɗe polis. Ɓe mbari mo e ciimtol e nder jamaanu to bannge gardiiɗo polis.[5]

Islam Online hollitii wonde ko politik, wonaa diine, woni sabaabu fitinaaji ɗii.[6] Yimɓe hono pastoor kerecee en George Orjih mbaraama teeŋti noon sabu ɓe calii naatde e diine lislaam.[7][5]

Ko adii nde hareeji ɗii mbaɗata, ardiiɓe juulɓe heewɓe e nokkuuji ɗii, e ko famɗi fof, gooto e ardiiɓe konu leydi ndii, njeertiniino laamu leydi Naajeeriya ko feewti e fedde Boko Haram. Ɗeen jeertinaango ina wiyee ƴeewtaaka.[3]

Bauchi, Diiwaan Bauchi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ñalnde 26 lewru juko hitaande 2002, ko ɓuri 50 neɗɗo mbaraama, sappooji keewɗi ngañiima to Bauchi nde polis yani e nokku gooto, tawi ko 70 neɗɗo jeyaaɓe e fedde Boko Haram, tawi ina njogii bommbooji e kaɓirɗe tokoose. Sosiyetee gooto e laamu nguu e 32 fedde Boko Haram mbaraama caggal njangu adanngu nguu.[8][9] Laamu ngu hollitii 39 militeer en mbaraama, ɓe kolliti maayde soldaat gooto. Ko Boko Haram fuɗɗii njangu nguu caggal nde ardiiɓe maɓɓe nanngi polis.[8] Doole kisal ndartinii ɗum en, ɓe njani e nokkuuji ɗo fedde nde jooɗii ɗoo.[8]

Isa Yuguda, Gomnaajo lesdi Bauchi, wi'i: "Min ɗon ƴama hukuumaaji pamari ɗin. So wonaano non, haala kan booɗɗum. Mi ɗon nodda yimɓe Bauchi fuu ngam ɓe de'a, ɓe ɗon hoola haala kan waddaama les." ɗowgol."[10]

Yuguda bayyini kuugal jamma, polis'en jokki limngal yi'eteende.[9][11] Businesses ina keddii e nokku hee.[9]

2009 Boko Haram uprising
rebellion
YemreBoko Haram insurgency Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LocationBauchi (Gelle), Maiduguri, Potiskum, Wudil Taƴto
Start time26 Morso 2009 Taƴto
End time29 Morso 2009 Taƴto
ParticipantBoko Haram, Naajeeriya Taƴto

Maiduguri, Diiwaan Borno

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E lewru juko hitaande 2009, jaayndeeji kollitii wonde 100 ɓalli tawaama e saraaji gardiiɗo polis to Maiduguri.[11][12] Teemedde yimɓe ina njalta galleeji mum en ngam daɗde e fitinaaji ɗii.[11][12] Jailbreak hollitaama kono ɗum hollitaaka ɗoon e ɗoon.[11] Maayɓe siwil en heewɓe ina ndarii e laabi wuro ngoo ; seedeeji mbiyi ɓe mbaraama caggal nde ɓe njaltinaa e otooji maɓɓe.[11] Konu leydi ndii e polis mum en fof ina ngondi e njilluuji, ina mberloo tuumaaɗo.[11]

Ñalnde 28 lewru juko, soldateeɓe konu nguu mbiyi mbaɗii hare e nder galle gardiiɗo seernaaɓe Mohammed Yusuf e jumaa ɓadiiɗo mo almuɓɓe makko kuutortoo e nder laamorgo leydi Borno, hono Maiduguri. Konuuji mbari galle Mohammed Yusuf e nder wuro ngo caggal nde almuɓɓe Yusuf ndartini koye mum en e nder wuro ngo.[13][14] Toɓɓere toɓii e nder wuro ngo.[13]

Ñande 30 juko, dadiiɓe kisal leydi Najeriya mbarii 100 honinkooɓe Boko Haram e nder hareeji ɗi mbaɗnoo to Maiduguri. Doole kisal ndartini laawol mum en e nder jumaa mo militeer en njooɗii, ɓe ndartini nder mum e balɗe masiŋaaji. Won ɗo konu e Polis mbaɗi hareeji galleeji. Ko adii fof, ina wiyee wonde cukko hooreejo Boko Haram, hono Abubakar Shekau, waraama, kono caggal ɗuum, o wiyaama omo wuuri.[15] Polis'en lesdi Naajeeriya boo mbaraama. Caggal nde laamu nguu hollitii wonde Maidguri ina jogori reeneede, konu leydi Naajeeriya fuɗɗii waɗde nokkuuji mortar ngam ustude ko heddii e konu nguu.[16]

Ñalnde 30 sulyee, Yuusuf nanngaa ko militeer en, nanngaa poliseeɓe to gardiiɗo poliseeɓe to Maiduguri. Polis'en mbari Yuusuf nder suudu ndu'u nder gite yimɓe fuu.[5][17] Jaagorgal polis wiyi e fuɗɗoode wonde ko Yusuf fiyi ɗum nde o yiɗi dogde walla o maayi ko e gaañanɗe ɗe o heɓi e hare balɗe e militeer en.[5][17] Polis'en mbari kadi yimɓe woɗɓe ɓe Boko Haram, haa arti noon e jom suudu Yuusuf, e nder galle laamorɗo polis.[5][17]

Ñalnde 2 lewru nduu, fedde rewɓe e sukaaɓe ɓe Boko Haram nanngi, tawaama ina cokli e nder galle to Maiduguri.[18] Militeer en mbiyi ko ina tolnoo e 700 neɗɗo mbaraama to Maiduguri e nder hare nde.[18] Croix-Rouge wiyi caggal mum wonde ƴettii 780 ɓalli e nder laabi wuro ngoo ngam wirneede e genaale mawɗe.[19]

Potiskum, Diiwaan Yobe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hare balɗe juutnde waktuuji keewɗi waɗi to Potiskum. Fedde Boko Haram yani e nokku polis gooto, tawi ko motooji ɗi petroŋ njoginoo. Polis oo yani haa yani, ɗum waɗi polis gooto e gardiiɗo kisal yiite fof maayi heen. Polis yani e haɓooɓe ɓee, ngañi heen heewɓe. Polis nanngi 23 haɓooɓe caggal hare nde.[11] E wiyde humpitooji leydi Najeriya, 43 harbiyanke Boko Haram mbaraama e nder balɗe 30 lewru juko.[20][21]

Wudil, Diiwaan Kano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Yimɓe tato mbaraama e njanngu to Wudil, polis waɗii ko ɓuri 33 nanngugol.[11] Polis mawɗo Wudil oo yani heen.[11] Ƴeew kadi windugo bannge portal Nijeer Bauchi kasoo ɓuuɓɗo

Juppu haa: a b c Umar, Saani (2011). "Haalaaji radikalism salafiiji e salafiiji luulndiiɗi radikalism nder Naajeeriya : Janngugol Boko Haram". Duɗal jaaɓi haaɗtirde Fuɗnaange-rewo: 12. Template:Jaaynde cite: Jaaynde cite ina ɗaɓɓi |jaaynde= (ballal) ^ Juppude haa: a b Bavier, Jow (17 feebariyee 2012). "Niiseer: Bokku Haram 101". Centre Pulizer ko faati e humpitooji kiris. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 23 lewru nduu 2015. Ƴeewtaa ko ñalnde 13 lewru juko 2015. ^ Jump up to: a b "Nijeer ina tuuma yejjiteede e jeertinaango seernaaɓe hade warngooji". Gardiiɗo oo. Londres. Jaayndeeji jokkondirɗi. 2 lewru bowte 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 6 lewru bowte 2009. ^ "Nijeer ina tuuma yejjiteede e jeertinaango seernaaɓe hade warngooji". Duunde Boston. Jaayndeeji jokkondirɗi. 8 mars 2012. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 25 sulyee 2012. Heɓtinaama ñalnde 6 ut 2009. ^ Juppude haa: a b c d e Fedde toppitiinde hakkeeji aadee (11 oktoobar 2012). "Fitinaaji ɓuuɓɗi: njanguuji Boko Haram e majjere kisal e nder leydi Najeriya". Fedde toppitiinde jojjanɗe aadee. Heɓtinaa ko ñalnde 27 lewru juko 2015. Template:Jaaynde cite: Jaaynde cite ina ɗaɓɓi |jaaynde= (ballal) ↑ Oriyomi, Rafiu (29 sulyee 2009). "Politik Vs Diina nder Naajeeriya ɗon ƴama". Islaam e Enternet. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 31 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 29 sulyee 2009. ^ Ola, Timote (6 lewru ut 2009). "Boko Haram: No pastooruuji 3 taƴiraa koye seedtotooɗo gite". Kabaaru Naange e Enternet. Moƴƴinaama gila e fuɗɗoode ñalnde 12 lewru bowte hitaande 2009. ^ Jump up to: a b c "Konu leydi Nijeer warii 32 caggal nde yani e nokku polis". Reyter. 26 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2009. ^ Jump up to: a b c "Doole kisal mbarii 50 to leydi Naajeeriya". Jamanuuji Irlande. 26 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2009. ^ "Fitinaaji diine e nder Bauchi". Oyibos e laylaytol. 27 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko 3 feebariyee 2020. ^ Juppu haa: a b c d e f g h i "Njilluuji lislaam Niiseer njaltii". Kabaaru BBC. 27 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko 27 sulyee 2009. ^ Jump up to: a b "Ko ɓuri 100 maayɗo e hareeji leydi Najeriya". Rajo Teilifís Iire. 27 sulyee 2009. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 30 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 sulyee 2009. ^ Jump up to: a b "Konu Niiseer ina fiyra lislaam en". Kabaaru BBC. 28 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko 28 sulyee 2009. ^ "Galle gardiiɗo sect yani". Kabaaru.com.au. Jaaynde Farayse. 29 sulyee 2009. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 2 lewru bowte 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 sulyee 2009. "Konu leydi Niiseer ina taaroo nokku ɗo ownooɓe beeli cuuɗii". Jaaynde Miami. 28 sulyee 2009. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 sulyee 2009. [jokkondiral maayngal]. ^ "Ardiiɗo Lislaam biyeteeɗo Shekau 'ina suuɗii e nder jeereende'". Kabaruuji Diine Aduna. 16 sulyee 2010. Ƴeewtaa ko 13 sulyee 2015. ^ Smith, Daawuuda; Jaaynde, Fedde (30 sulyee 2009). "Konu leydi Nijeer yani e juulirde lislaamiyankoore". Gardiiɗo oo. ISSN 0261-3077. Keɓtinaama ñalnde 22 lewru Yarkomaa 2020. ^ Jump to: a b c "Wideyoo ina hollita 'warngooji' Najeriya". Al Jaziira. 9 feebariyee 2010. Ƴeewtaa ko ñalnde 27 lewru juko 2015. ^ Jump up to: a b "Polis Niiseer yiyti rewɓe seernaaɓe". Kabaaru BBC. 2 lewru bowte 2009. Ƴeewtaa ko 2 lewru bowte 2009. ^ "Nijeer woni ɓurɗo mawnude e wiɗto weltaare". 2 Oktoobar 2003. Ƴeewtaa ko ñalnde 28 suwee 2022. ^ "Fitinaaji gonɗi e nder leydi Naajeeriya". Fedde toppitiinde jojjanɗe aadee. 11 Oktoobar 2012. Ƴeewtaa ko 30 lewru Yarkomaa 2020. ^ Fedde, jaaynde Sinclair (30 sulyee 2009). "Nijeer: golloowo hakkeeji yimɓe wiyi siwil en ina mbara". WPDE. Ƴettitaa ko ñalnde 7 feebariyee 2020. Template:Ciftor web: |cakkitiiɗo= ina jogii innde huuɓtodinnde (ballal)

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Al Jazeera (9 lewru feebariyee 2010), Wideyoo hollitii 'warngooji' Naajeeriya. Baldauf, Scott (29 sulyee 2009), "Doole Niiseer ina njahra e radikaluuji lislaam", ƴeewndo ganndal kerecee en Human Rights Watch (2012), Fitinaaji Ɓooyɗi: Ñawanɗe Boko Haram e Ɓooygol Doole Kisal e nder leydi Najeriya, 11 Oktoobar 2012 Murtada, Ahmad (2013), Boko Haram: Fuɗɗoode mum, kuule mum e golle mum e nder leydi Nijeer, Departemaa Jaŋde Lislaam, Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Bayero, Kano, Najeriya