Abakaliki

Iwde to Wikipedia
Abakaliki
Hukuma pamarun nder Naajeeriya
DuungalAfirik Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
LamordeDiiwal Ebonyi Taƴto
Nder laamooreDiiwal Ebonyi Taƴto
Jonde kwa'odineto6°20′0″N 8°6′0″E, 6°15′23″N 8°12′41″E Taƴto

Abakaliki donw gelle mawɗe nɗer Diiwal Ebonyi haa nɗer foobiinare faaro fuuna lesdi Naajeeriya. Joɗorɗe kilomita 64 (40mi) gonɗun etaa fombina bo fuuna Enugu. Ɓe joɗerɗe un anɗaaɗe yimɓe unɓe ummatoore Igbo leydi nɗun jipporɗe ɗeɓe Ogoja gaɗɗi koɗuum heeɓina diiwal foobiina eɓo fuuna nɗer hiitadee dowgu alif 1967.

Furtuu[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗe inɗe Abakaliki usl ma’anu maare Aba Nkal e unɗe inɗe goɗɗe sareji layeli (Nkaleke).

Distinore[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abakaliki eɗun inare nɗe muhimma caaka haurago luumorɗe eɗer 17th ɗuuɓe ɗenno. ɓe huugo luuɓe ɓe gaaɗi ko faago yesso eɗer joɗorɗe hauti aroria yaahiɗer Abakaliki eko filtiini ɗun fuu e 18th centuaryun ɗuubi kiiɗi.

Ɓe  Odozi Obodo jooɗi un inare wirnii ɗe ɗen tsafotooɓe toonɓe kuuwata hakkuɗe 1954 e 1958 ɗer Abakaliki.

Jauɗii[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abakaliki eɗun ɗenno un shaaka ɗun deemal ko sara  gonɗun baano gurtiinojunbaa, dooyaje, mɓai, alkamari (marori) ɗen e fuu leɗɗe neɓɓan eɗee kanaleji ɗ€mbo unɗun ko anɗira ɗuun ɗuɗaji jamɗe dalamji lamɗam e lammuɗe kaanye ntuukiko wersuuki yee kooti mawɗe janguɗi e ɗuɗɗi nyamruɗe. Ɗembo haajooni eɓe ɗen keiɗii sholligure e lalaaje gurtina e ngeesee ko yaari ɗer diiwal.

Ɗuuɗirka[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɗun ɓaawo anɗaago ɗuuɗirka ngo Abakaliki un 915,438 (ɗungu 2019) ɗuun un 0.253% ngo limgal ɗuuɗirka Naajeeriya tooba ɗuuɗirka mauni yarugo bano e go’o e wakkatire 2006-2015 (5.31% ɗungu) unɗun misaltaki ɗun ton ɗuuɗirka ngo Abakaliki ebano 2021 ebakoma 1,179,280.

Ɗemmografiwal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abakaliki eko ɗuuɗi eta ɓe Igbo yimɓe, Abakaliki un ɓe ɗuɗɓe hisago eta wayla-fuuna Igbo yimɓe ɓe Afikpo-Abakaliki. Abakaliki ewaaaɗa e yimmitore ɗun yimɓe hiiɓe Abakaliki siyasaje mobguɗe hautuɗe Chaukwu Ishielu-Izzi-Ezza-Ikwo.

Areeji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abakaliki yurmi etaɓe nastirgo wuttuɗe noɓe Enugu Afikpo e ogoja laawo Abakaliki ɗembo e woodi asibitiwal mangal yalɓe fuu lattigal kaata gal ngal ɗun ɗuuɗgal jaigal dokkowal ballital kautugal asibitiji pamari eɗe ɗokka eɗer gelle ɗen e diiwal.

Eboɗemn woodi teɗɗuɗi areeji ɗi faago yeeso filotooɗun eɗer gelleji ɗii ɗikauti baano laawol gattegol nyiiɓol sarirɗe e inare luumo yaago saharawo diiwirgo ɗau gaɗawal ngal presco e spera-in-deo selirɗe ɗen e luttuɗe.

Janɗe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Diiwal Ebonyi

Jangirɗe diiwal Ebonyi wonɗe joɗerɗe eɗe joɗeri eɗer yaasi ɗun ta gelle ɗen.

Diinah[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abakaliki yimɓe baano kaama luttuɓe fombina-fuuna Naajeeriya ɓe tokkuɓe kiristankoen. Luttuɗe diinaje ɗeɓe ngaaɗi imanu baano finna tawaaje, julɗaku (Islam) ekolutti fuu. Eɓe kuutira enon hautugo juuɗe ngo ɓe leysdi ɗenbo e ɓaawo ɓe leysdi gaɗa goɗɗe guttuɗe ɗe leydi ɗin.

Roman Catholic, Prebyterian, Anglican e lutuuɗe Missions. Eɗe tokkina imanu kiristankoen ɗun maru 1,1973 gelle ɗen ɗe ngaaɗi joɗergal nguɓe Roman Catholic Diocese ngal Abakaliki.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]