Jump to content

Ademiluyi Ajagun

Iwde to Wikipedia
Ademiluyi Ajagun
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Position heldOoni of Ife Taƴto

Ademiluyi Ajagun woni Ooni 48 mo Ife, laamiiɗo aadaaji mawɗo mo Ile-Ife, wuro taaniraaɓe Yoruba'en. O jeyaa ko e laamɓe ɓurɓe hulɓineede, teddinaaɗo no feewi e nder Afrik e nder winndere ndee kala.[1] O lomtii Ooni Adekola, lomtii mo ko Ooni Adesoji Aderemi.[2]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Adémilúyì, maanaa "korona am ina teddi", jibinaa ko hedde hitaande 1860 e nder galle laamɗo Lafogido, gooto e galleeji 4 laamu Ọ̀rànmíyàn, iwdi Oduduwa e Oranmiyan. O jeyaa kadi ko e iwdi Ọọni 31ɓo Ìfẹ̀, Otutubíọ̀ṣun.[3] O jibinaa ko laamɗo Adémákin e gooto e rewɓe makko, Òbítọ́lá. Ko kanko woni ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e jibnaaɓe makko, banndiraaɓe makko ko Adésanyà, Jọláadépọ̀ (ɓiɗɗo debbo gooto), Adébọwálé, e Adéyẹyè.

Ooni Adémilúyì ko jaambaaro kulɓiniiɗo, dognoowo, demoowo ganndo. O woni ko e yahde e yah-ngartaa kulɓiniiɗo e nder leydi Èkìtì ɗo o warata daabaaji keewɗi ko wayi no liɗɗi, ƴiye, ƴiye, e ƴiye.[4] Sabu kulol makko e sifaaji makko keewɗi ceertuɗi, o woni Ọọni 48ɓo Ìfẹ̀. Ngam tabitinde njiimaandi Ìfẹ̀ no laamorgo ɓooyngo leñol Yoruba, Adémilúyì jokki jokkondiral tiiɗngal e laamɓe Angalteer e laamu George V. O wonti hooreejo njuɓɓudi laamu leydi ndii e hitaande 1912, e hitaande 1916, sariya ñaawirdu leydi ndii waɗi mo Jagorɗo. E laamu makko, o jaɓɓiima kadi wiɗtoowo Almaañnaajo biyeteeɗo Leo Frobenius to Ìfẹ̀ ɗo o waɗi wiɗtooji arkewolosi. Kono seppooji ummoriiɗi e Ìfẹ̀ ngujjaama e oon sahaa, no Wole Soyinka holliri e nder yeewtere mum Nobel 1986.[5] Nde Ooni Adémilúyì wonnoo dewondirɗo diine Yoruba, o wallitorii yaajnude juɓɓule diine e nder Ìfẹ̀ fof. Wonno ko miijooji teskinɗi wonde Ooni Adémilúyì ina yiɗi huutoraade doole sirlu, waylude e waylude wonta daabaaji ladde, ko heewi ko e lewru-ambushing e warde luutndiiɓe mum. E goonga, ina teskaa wonde kala nde jeyaaɓe e leydi ndii njiyti gite mum en walla njiyti daabaaji ladde ina taƴa, ina keewi wiyde wonde Ooni Adémilúyì ina rewa e golle bonɗeAdemiluyi Ajagun was the 48th Ooni of Ife,

Maayde e ndonu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Laamɗo (Ọba) maayi ko ñalnde 24 lewru juko hitaande 1930, tawi ina yahra e duuɓi 70.[6] Lomtii mo ko Adesoji Aderemi. Ọba Ademiluyi ina joginoo ko ina tolnoo e 47 debbo, ina wiyee ina joginoo ɓiɓɓe ko ina tolnoo e 70 haa 100.[7][8] Gooto e ɓiɓɓe makko worɓe ko laamɗo Okero Ademiluyi, gooto e ɓiɓɓe makko rewɓe ko laamɗo debbo biyeteeɗo Shijuade Elizabeth Adémilúyì ummoraade e gooto e rewɓe makko Adefolawe.[9] E nder pinal yimɓe, natal biyeteengal "Mona Lisa Afriknaajo",[10] ina wiyee ina hollira taaniiko debbo Ọba Ademiluyi.[11] Ina jeyaa e taaniraaɓe laamɗo oo ɓurɓe teskeede, Ifedayo-Emmanuel Adeyefa-Olasupo, ganndo Yoruba jibinaaɗo to Angalteer, sosɗo Figbox, [12] [13] e Ronke Ademiluyi-Ogunwusi debbo 5ɓo Ooni 51 mo Ife.