Agaie
Lesdi | Naajeeriya ![]() |
---|---|
Nder laamoore | Niger ![]() |
Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 ![]() |
Jonde kwa'odineto | 9°1′0″N 6°19′0″E ![]() |

Agaie ko nokku laamu nokkuyankeewo e nder diiwaan Nijeer, leydi Najeriya. Joɗnde mayre woni ko e wuro wiyeteengo Agaie to laawol mawngol A124.
Wertallo mayri ko 1 903 km2, yimɓe mum ko 132 907 e binnditagol 2006 ngol. Agaie ko Leñol Nupe en hoɗi heen.
Kod posto nokku oo ko 911.[1]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Winndannde mawnde: Emiraaji Agaie
Agaie ko wuro ɓooyngo sosaango hedde teeminannde sappo e nayaɓere e nder leydi Najeriya hannde ndi, ndi taarii ko ina wona leydi ndi LGA hannde ndii.
Koɗdiiɗo gadano oo ko Zhitako (subgroupe nupe) ɓe cikkata ko ɓe koɗnoo Gila 9,000B.C. E fuɗɗoode, e ko adii jihaadi Fulɓe, Agaie ina anndiranoo "Agan-ye" maanaa "Ɓe nanii, ɓe paamii" e ɗemngal Nupe.
Yimɓe laamu nokkuure Agaie ko ɓuri heewde ko remooɓe naftortooɓe leydi ndema mawndi potndi huutoreede ngam peewnugol maaro, mellon, millet, njuumri, maniyyu, yam, maaro, soya, Banana, suukara e ko nanndi heen.
Leɗɗe faggudu baawɗe taweede e keewal Agaie ina jeyaa heen:- Lekki shea, mango, oraas e sitrus. Won gese Basu, gese Nuhu e gese Babba Shehu e nder laamu nokkuure Agaie.
Leɗɗe Karite: Keewgol BUTTIR SHEA to Wadata e Koriyagi addani Agaie innde "Kariyaa" laamu nokku. Peewnugol njuumri mawndi ina addana jom jawdi en caggal leydi e nder leydi ndi e.g. JAICA, GIZ e.t.c ina heen njuɓɓudi dokkoowo njilluuji keewɗi njilluuji yaawɗi e yaajde enviable yeeyde Agaie Shea butel.
Liɗɗi:- Liɗɗi ina keddii e golle mawɗe ɗe yimɓe Kintako walla Baro Area. E nder teskuyaaji, mbaawkaaji alɗuzi to bannge keewgol daabaaji maayo e ndiyam, humpitiima kuulal diisnondiral ngal ngam yuɓɓinde ñalngu liɗɗi GUZASA nguu hitaande kala sara soje.
Agaie caggal mum wonti emiraaji e nder Jihaadiyaŋkooɓe Fulɓe e hitaande 1822, caggal nde soldateeɓe Fulɓe naati e hareeji nder leydi Nupe. E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, leydi ndi wonti jeyaaɗo e laamu Biritaan.Etsu Nupe Agaie ko Alhaji Yuusuf Nuhu.[2][3][4]
Wakati
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To Agaie, dumunna ɓuuɓɗo ina tooña, ina ɓuuɓna, dumunna yooro ina ɓuuɓna, ina waɗi duule, ina ɓuuɓna hitaande kala. E nder hitaande, nguleeki ina heewi waylude gila e 63 °F haa 95 °F, tee ina famɗi ɗo les 56 °F walla dow 101 °F.
Wakkati nguleendi ina duumoo lebbi 2,8, tuggi 29 lewru Yarkomaa haa 21 lewru Abriil, tawi nguleeki toowki ñalnde kala ina tolnoo e 9 °F. Lewru ɓurndu wulde e hitaande to Agaie ko lewru abriil, nguleeki mum ina tolnoo e 93 °F, nguleeki mum ina tolnoo e 77 °F.
Nguleeki ɓurki mawnude ñalnde kala les 86 °F ina heewi e nder lebbi 3,2 e sahaa cooyɗo, ko ɗum dogata tuggi 28 lewru nduu haa 3 oktoobar, tawi noon ko 64 °F ina famɗi e 91 °F, ko lewru ɓurndu toowde e hitaande to Agaie.[5]
Dule
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hakindo Agaie e hitaande kala ngam keewal asamaan ngal ina fawii e duule ina seerti no feewi e sahaa.
Hedde 6 noowammbar ko fuɗɗoode sahaa ɓurɗo laaɓtude e Agaie, jogorɗo duumaade fotde lebbi 3,5, joofi ko hedde 21 feebariyee.
To Agaie, lewru Duujal woni lewru ɓurndu laaɓtude e hitaande ndee, tawi asamaan ina heddii ina laaɓi, ko ɓuri heewde e mum en ko laaɓde, walla ko feccere e sahaaji.
Puɗɗagol ñalnde 21 feebariyee, ina juuta fotde lebbi 8,5, dumunna juutɗo e hitaande ndee joofata ko hedde 6 noowammbar.
May woni lewru ɓurndu duule e hitaande to Agaie, asamaan ina ɓuuɓtoo walla ko ɓuri heewde e duule 82% e sahaa e nder lewru nduu.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Post Offices- with map of LGA". NIPOST. Archived from the original on 7 October 2009. Retrieved 2009-10-20.
- ↑ "Agaie Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark". weatherspark.com (in Engeleere). Retrieved 2023-07-10.
- ↑ Atlas, Weather. "Agaie, Nigeria - Yearly & Monthly weather forecast". Weather Atlas (in Engeleere). Retrieved 2023-07-10.
- ↑ "Simulated historical climate & weather data for Agaie". meteoblue (in Engeleere). Retrieved 2023-07-10.
- ↑ "The AGAIE EMIRATE". Nuhu Lafarma (Education) Foundation. Archived from the original on 2011-04-16. Retrieved 2010-09-01.