Jump to content

Agnieszka Baranowska

Iwde to Wikipedia
Agnieszka Baranowska
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuLaamu Russiya Taƴto
InndeAgnieszka Taƴto
Ɗuubi daygo1819 Taƴto
ƊofordeStary Gostków Taƴto
Date of death1890 Taƴto
Place of deathPoznań Taƴto
Woldepolski Taƴto
Writing languagepolski Taƴto
Sana'ajipoet, writer, playwright Taƴto
Coat of armsGrabie Taƴto

Agnieszka Lipska Baranowska ( dubi daygo hiitande dubi alif 1819–1890) ko jimoowo Poloñ e yimoowo. O jibinaa ko ñalnde 16 abriil 1819 to Stary Gostków sara Łęczyca e nder galle szlachta Poloñ to Jacob Lipski e Marjania Zaluska, o waɗi nguurndam makko e nder feccere Prusse, ina jeyaa heen Duchy Grand Duchy mo Posen (Poznań). Omo jogii miñiiko gooto, Konstanty, mo o maayi nde o woni jeegom.

O resndi ɗum ko e hitaande 1838 to Stanisław Baranowski (1806–1843), mo o woni ofisee e nder konu Poloñ e nder Uprising lewru Yarkomaa. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo ɓe ndañatnoo sukaaɓe nayo ɓe ndañi sukaabe nayo. Maria-Antonina Baranowska (1840–1880), yumma mum, hono Rodryg Dunin, mo nganndu-ɗaa ina teskaa

Aniela Zofia Baranowska (1842 – c. 1917) (bonnuɗo e Edmund Taczanoowski e hitaande 1860).

Stefan Baranowski

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Stanisława baranowska (1844-1927) Cathal nde gorko makko sankii e hitaande 1843, nde o reedu ɓiɗɗo maɓɓe debbo biyeteeɗo Stanisława, o wonti hooreejo galle mo o heɓi duuɓi 24, o toppitii leyɗeele maɓɓe to Marszew. O joginoo ko sehilaaɓe e gollodiiɓe heewɓe e nder winndooɓe Poloñnaaɓe e Emigration Grande, won heen njilliima galle makko to Marszew. Ina jeyaa e maɓɓe Karol Balinski, Teofil Lenartowiis, Fransissek Mikiyewiis e Eweryst Estkowski. O tawtoraama golle keewɗe baɗaaɗe ngam ɓamtude pinal Poloñ, o wallitorii e yuɓɓinii kewuuji walla pelle keewɗe (hono Fedde Ballal Ganndal Sukaaɓe Rewɓe (Towarzystwo Pomocy Naukowej dla dziewcząt)). O winndii pijirlooji keewɗi ngam dingiral nokku oo to Pleszew, ina gasa tawa ko Stanisław Sczaniecki mo Karmin addani ɗum, e hirjinde ɗum. O winndi kadi jimɗi keewɗi, heen jimɗi o rokki ɗum jimoowo mawɗo Poloñ biyeteeɗo Adam Mickiewicz. Ko ɓuri heewde e golle makko ko ngam ustude ruuhu yiɗde leydi Poloñ, o huutorii geɗe keewɗe ummoraade e taali e leƴƴi Poloñ mawɗo. Won heen ko mbinndaa e jaayndeeji rewɓe Dwutygodniku dla Kobiet O sankii ko ñalnde sappo e joowi 15 lewru desaambar hiitande dubi alif 1890 to Posen.