Agniya Barto

Jinsu | debbum ![]() |
---|---|
Ɓii-leydiyankaaku | Soviet Union, Laamu Russiya ![]() |
Inditirde | Агнесса Львовна Барто ![]() |
Sooma | Агнесса Львовна Волова ![]() |
Innde | Agnia ![]() |
Innde ɓesngu | Barto ![]() |
IPA transcription | ˈaɡnʲɪjə ˈlʲvovnə bɐrˈto ![]() |
Ɗuubi daygo | 4 Colte 1901, 17 Jolal 1906 ![]() |
Ɗoforde | Kaunas ![]() |
Date of death | 1 Seeɗto 1981 ![]() |
Place of death | Moscow ![]() |
Place of burial | Novodevichy Cemetery ![]() |
Dee/goriiwo | Andrey Shcheglyayev, Pavel Nikolaevič Barto ![]() |
Relative | Tamara Dembo ![]() |
Significant person | Anatoly Lunacharsky ![]() |
Ɗemngal | Riisinkoore ![]() |
Wolde | Riisinkoore ![]() |
Writing language | Riisinkoore ![]() |
Field of work | poetry ![]() |
Employer | Radio Mayak ![]() |
Student of | Lidia Nelidova ![]() |
Work period (start) | 1925 ![]() |
Lenyol | Yahuudinko'en ![]() |
Movement | socialist realism ![]() |
Memba en | USSR Union of Writers ![]() |
Political ideology | Q127177524 ![]() |
Genre | poetry, screenplay ![]() |
Significant event | Sinyavsky–Daniel trial ![]() |
Has works in the collection | Stedelijk Museum Amsterdam ![]() |
Copyright status as a creator | works protected by copyrights ![]() |
Agniya Lvovna Barto (‹Template Lang-rus ina ƴeewtee ngam momteede.› E ɗemngal Riisi: А́гния Льво́вна Барто́, IPA: [ˈaɡnʲɪjə ˈljvovnə ˈlwvovnə bɐrˈto] 0; 17 feebariyee –1 lewru feebariyee [17 lewru bowte] 1981) ko jimoowo Sowiyetik Riisi, binndoowo sukaaɓe, iwdi mum ko yahuud en Bielorusi.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Agniya jibinaa ko Gitel Leybovna Volova[1] to Mosku, e nder galle yahuud en Bielorusi. Baaba makko, hono Lev Nikolayevich Volov, ko doktoor daabaaji ummoriiɗo Šiauliai, yumma makko, Maria (jibinaa ko Blokh), ummoriiɗo Kaunas, Lituwaani. Miñiiko yumma makko ko Grigory Blokh [ru], ganndo ganndo ko faati e noppi, ganndo ko faati e ƴiye. Agniya janngi ko e duɗal ballet. O yiɗiino yimre, ɓooyaani o fuɗɗii winndude jimɗi makko, omo etoo yeñtinde Anna Akhmatova e Vladimir Mayakovsky. O janngi jimɗi makko e kewu jaŋde ballet. Ina jeyaa e hoɓɓe ɓee jaagorde jaŋde Anatoly Lunacharsky teskinde wonde, so wonaa wonde ballerina, o foti ko wonde yimoowo karallo. E wiyde lefol ngol, hay so tawii jimɗi Barto ɗii fof e oon sahaa ko giɗli e mbayliigu, Lunacharsky ina teskanoo wonde maa o won jimoowo sukaaɓe lolluɗo.
Agniya resii Pavel Barto, ganndo ko faati e diƴƴe, yimoowo, taaniiko njulaagu jibinaaɗo to Angalteer biyeteeɗo Richard Barto. Yoga e jime sukaaɓe makko njaltinaama e inɗe ɗiɗi : Agiya Barto e Pavel Barto. E hitaande 1925 o yaltini defte makko gadane : suka Sinuwaa biyeteeɗo Wang-Li (Китайчонок Ван-Ли) e Mishka gujjo tokooso (Мишка-Воришка). Caggal ɗuum, o yaltinii deftere wiyeteende « 1 lewru mee » (Первое мая), 1926 e « Banndiraaɓe » (Братишки), 1928 nde Korney Chukovsky ƴetti ƴeewndo moƴƴo. Caggal nde o yaltini deftere miniature poétique wonande sukaaɓe tokosɓe, wiyeteende Toys (Игрушки) e hitaande 1936, ɗoon e ɗoon o wonti gooto e winndooɓe sukaaɓe ɓurɓe lollude, tawi ina waɗi miliyoŋaaji miliyoŋaaji ekkolaaji bayyinaaɗi.
E nder wolde adunaare ɗimmere, o winndii jimɗi njiimaandi leydi ndii, ɗi o winndi e hooreejo Dental Sowiyet, hono Joseph Stalin. O golliima kadi e jaaynde wiyeteende Komsomolskaya Pravda, ko o jaaynoowo fedde wiyeteende Front de l’Ouest. E hitaande 1949, o rokkaa njeenaari Stalin sabu deftere makko wiyeteende Poésie pour les enfants.
E kitaale 1960, Barto golliima e nder galle sukaaɓe yaayaaɓe, ko ɗum addani mo winndude jimɗi Zvenigorod (Звенигород, winndaa e hitaande 1947, yalti e hitaande 1966). Duuɓi jeenay, Barto wonnoo ko gardiiɗo rajo wiyeteende Find a Person (Найти человека), ballitooɗo yimɓe yiytude terɗe galleeji majjuɓe e wolde adunaare ɗimmere. E nder oon sahaa o wallitorii renndinde ko famɗi fof ujunere galle. O winndii heen deftere e hitaande 1966. E hitaande 1977, o yaltinii firooji ummoraade e ɗemngal sukaaɓe (Переводы с детского) tawa ina waɗi firooji makko jimɗi ɗi sukaaɓe leyɗeele ceertuɗe mbinndi. O sankii ko to Mosku e hitaande 1981, o wirnaa ko to yanaande Novodevichy. O hoɗi ko e galle winndooɓe [ru] to Moscow.
Winndiyanke binndol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko kanko woni binnduɗo nate filmuuji sukaaɓe Foundling (Подкидыш, 1940), Kuɗol e ɓoggol (Слон и верёвочка) 1945, Alyosha Ptitsyn mahi jikku mum (Алёша Птицын ма0ковальватый характер), 1953, 10,000). 1962, Yiytu Neɗɗo (Найти человека), 1973.
Njeenaaje e njeenaaje goɗɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yamiroore Lenin
Yamiroore Rewolison Oktoobar
Yamirooje ɗiɗi bannge boɗeejo golle
Yamiroore Badge Teddungal
Medaal "Ngam hisnude ronkuɓe".
Yamiroore Ɓooygol (Poloñ)
1950 : Njeenaari Stalin
1972 : Njeenaari Lenin
Medaal "Ngam golle tiiɗɗe e nder wolde mawnde leydi ndii 1941–1945".
Medaal "E nder siftorde duuɓi 800 Moscow".
Medaal teddungal Miner
1976 : Njeenaari Hans Kiristaan Andersen.
Innde makko ko hitaande 1985, ɓuuɓol Barto dow tagofeere Venus.
Hoodere tokosere 2279 Barto nde ganndo koode Sowiyetik biyeteeɗo Lyudmila Chernykh yiyti e hitaande 1968, inniraa ɗum kadi ko e teddungal mum.[1]
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Schmadel, Lutz D. (2003). Dictionary of Minor Planet Names (5th ed.). New York: Springer Verlag. p. 186. ISBN 3-540-00238-3.