Agwaje
Mutiɗa innde | E. balsamifera ![]() |
---|---|
Taxon name | Euphorbia balsamifera ![]() |
Taxon rank | species ![]() |
Parent taxon | Euphorbia sect. Balsamis ![]() |
CITES Appendix | Appendix II of CITES ![]() |
Taxon range | Canary Islands, West Africa ![]() |
GRIN URL | https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=446272 ![]() |
Euphorbia balsamifera (balsam ɓuuɓɗo) ko lekki ɓuuɓki e nder galle ɓuuɓɗo biyeteeɗo Euphorbiaceae. Ina renndini e duuɗe Kanaari e hirnaange Saharaa. Ko ɗum maande leɗɗe duunde Lanzarote.[1] Euphorbia adenensis ina joginoo sifaa gonɗo e ooɗoo sifaa.
Limtol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lekki kii ina seerti no feewi e tooweeki. Ina waawi siforeede no lekki leslesre nii walla no lekki tokoosi gila e meeteruuji 2–5 toowɗi. Ɗaɗi ɗii ina njogii haa 15 cm njaajeendi, semi-succulent ɗi ngalaa ƴiye, ina ɓuuɓna ƴiye leɗɗe gonɗe e ŋoral. Nokkuure ƴiye ɗee ina ceerti gila e ɓaleejo haa e terra-cotta. Ina ɓuuɓna gila e les, geɗe mawɗe ɗee ina mbaɗta seeɗa seeɗa ɓuuɓde, ina ɓuuɓna no feewi. Baaji ɗii ina njogii 80 milimeeteer njuuteendi, 4–8 milimeeteer njaajeendi ina njuutee e ŋoral ƴiye ɗee. Ɗi ngoni ko e daneeji e ɓuuɓɗi, ɗi ɓuuɓɗi, ɗi ceerti mbaadi gila e linear-lanseolate haa e ovate. Puɗi ɗii ko simmeeji timmuɗi, ɗi keewi ustaade ko e siyaasiyoŋ gooto semi-sessile, njaajeendi mum ko milimeeteeruuji 6, to ŋoral kala ƴiye. Nokku pseudo-petals ko ɓaleejo-boɗeejo. Ɓiɓɓe leɗɗe ɗee ko kapsel mawngal ɓalewal, njuuteendi mum ko milimeeteeruuji 10, njaajeendi mum ko milimeeteeruuji 9, ɓuuɓngal-boɗewal-boɗewal so ngal ɓuuɓtii. Ko ɗum ɓuuɓɗo, ɓuuɓɗo walla ɓuuɓɗo e semi-sessile.
Muuñal tokosal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Ko mbaydiiji ɗiɗi ceertuɗi, kono Euphoria balsamifera ko mbaydiiji ɗiɗi. adenensis jaɓaama jooni ko leñol ceertungol, hono Euphorbia adenensis.
Peccitagol e hoɗorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Euphorbia balsamifera ummorii ko e duuɗe Kanaari, hirnaange Maruk e hirnaange Saharaa. Lekki kii ina mawna 800 meeter dow koye maayo e nder renndooji denndaaɗi e dow kaaƴe e dow ŋoral (so wonaa ŋoral ɓuuɓngal no feewi) e nder laddeeji e nder leɗɗe goɗɗe ɓuuɓɗe.
Kuutorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Lateks kosam Euphorbia balsamifera ina tooke no feewi no leɗɗe Euphorbia goɗɗe nii, kono wonaa noon ɓuuɓtortoo. To Maruk, ina huutoree no feewi e nder dental ko wayi no anestetik ngam safrude pulpitis dental ɓuuɓɗo. Haakooji ɗii mooftaa, njuppaa ko no leɗɗe daneeje nii e nder duuɗe Kanaari. No ko ɓuri heewde e terɗe suukara goɗɗe e nder leñol Euphorbia nii, njulaagu mum ina rewindaa e nder Appeere II.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Doggol maandeeji daabaaji e leɗɗe e nder duuɗe Kanaari
- Euphorbia kamerunica, ko lekki ɓadiiɗo e nder Afrik, jogiiɗo kuutorɗe nannduɗe