Aisatu N’jie-Saidy

Iwde to Wikipedia
Aisatu N’jie-Saidy
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGammbi Taƴto
InndeIsatou Taƴto
Ɗuubi daygo5 Mbooy 1952 Taƴto
ƊofordeNorth Bank Division Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Position heldVice President of the Gambia, Minister of Women's Affairs Taƴto
Member of political partyAlliance for Patriotic Reorientation and Construction Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Aisatu N’jie-saidy (ɓe ɗon binda inde maako be Aisatu N’jie-said) (O ɗanyaama nder nyinde jebire lewru Silto hitaande ndunngu alif 1964) ɓi tufleeji leddi Gammbi. O meɗi joɗugo ballitigo jamu laamu haa leddi Gammbi daga yanɗe Logas liiyru Mbooy hitaande dowgu alif 1997 yahugo sappo e jowetati leyru silto hitaande dowgu 2017.[1]

Kanko’on debbo aranɗejo ɓi Gammbi o meɗi jaggugo laamu ballitoowo jaamu laamu o nɗen dow aranɗe rewbe haa tufleeji hirna Afrika, kanɓe’on meɗi yahugo haa nɗer ɓe dari manga.[2]

Taariihawol maako be anndal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ɓe danyi Njie-saidy haa kuntaya, haa lewru Maris saffoy jay, hitaande 1952 North Bank Division. Daga ɗen hitaande 1959 yehugo hitaande 1964, o yehi janngirde firamaare je Brikama, ɗenbo hitaande 1964 be hitaande 1970, o yehi janngirde sakandarere be Armitage, George Town. Hitaande 1971 o yehi jaangirde Kwaleji ekkitan gwaɓe mallam’in je yunɗum, o heɓi, kuugal janngine hitaande 1974. Daga lewru Jeɗɗaɓurdu 1979 be lewru sappo e ɗiɗaɓurdu hitaande 1979. O janngi haa jaburu numugo anɗiigo ko yahata Janngirde be fasahaje Delft, Netherland, haɓe hokkimo ɗerewol mangol je difulooma wakkere andigo filu manga. Daga lewru jeenaɓurdu yahugo lewru sappo hitaande 1981, o janngi haa Janngirde Piliifins, haa to o heɓi ɗerewol man do larugo fillel filu fetel be halaji. Ɗer lewru jeenaɓurdu hitaande 1988, o timmini Msc yahugo yeesu ɓe heɓa noɓe moɓan jawjije Janngirde Suwannsiyaa.[3]

Sungulla tufleeji[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Daga lewru jeenaɓurdu, hitaande 1983 yahugo lewru jeenaɓurdu hitaande 1989. Njie-saidy ol ati ɓallawo sekerter o lati bollowowo faada rewɓe, hukuuma je ɓulwata do rewɓe je leddi. Duɓi ɗiɗi ɓawo ɓe walliti laamu Gambia nder dungu 1994 hayake Yahaya Jamme jafti lamu ha leuru Yulie hitadee 1996 N’jie-saidy ɓelanminimo ɗer ɗe minista jamo benonugo belɗum jamaje be sungulla roɓe.Yanɗe logas leuru Maris be hitadee 1997 libbi saali ɓawo cuɓol lamɗo maɓɓe je hitadee 1996 Yahaya Jamme yamii suɓol manɓe lammini N’jie-saidy ɗer ɗe mako ballito lamɗo ha liddi Gambia olati ballowo sakatariya sungullaji larugo jamu be nanugo ɓel ɗum jamaje be sungullaji roɓe.

Obolwi be obindi boi do hala koyali roɓe ha liddi Gambia. Ha leuru Disamba hitadee 2015, ɓe heɓi haɓor ɓe ɗon bonda hakkuɗe N’jie-saidy be Jamme ɓeddi biligo. Bigo jarida ha Freedom, ɓadiɗo be jamme oyarɓiti hala ɓeyaɗa larugo Aisatu N’jie-saidy. Obangini Aisatu “wala gonga” kanko’on balliti wakkere lamo mangakkiti Jamme tabitini yumɓe mako Omaran Fillel Aisatu N’jie-saidy. Naage saffoi jetai leuru Janairu, hitadee 2017, Njie-saidy udiffi do lamo maɓɓe hitadee 2016-2017, hautaɗe be yimɓe fere/ministas lamu ɗudɓe.

Tegal[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

N’jie-saidy owodi tegal owodi bukkwa nayi. Woɗon nana ɗingal dudɗum, kadibo: manɗinka, fulɓe, wolof, English, Francais.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

  1. "Office of the Vice President of Gambia". Accessgambia.com. Retrieved 21 November 2022.
  2. "STATEMENT BY HER EXCELLENCY VICE PRESIDENT" (in Engeleere). 7 July 2007. Retrieved 21 November 2022.
  3. "Gambian state House" (in Engeleere). Statehouse.gm. 5 February 2008. Retrieved 21 November 2022.