Jump to content

Aisha Taymur

Iwde to Wikipedia
Aisha Taymur
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuMisra Taƴto
Inditirdeعائشة التيمورية Taƴto
InndeAisha Taƴto
Ɗuubi daygo1840 Taƴto
ƊofordeCairo Taƴto
Date of death1902 Taƴto
Place of deathCairo Taƴto
SiblingAhmed Taymour Taƴto
RelativeMahmud Taymur Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Writing languageArabic Taƴto
Sana'ajiwriter, poet, novelist Taƴto

Aisha E'ismat Taymur (aarabeere: عائشة عصمت تيمور walla 'Aisha al-Taymuriyya عائشة التيمورية ; 1840–1902) ko daraniiɗo renndo Misra,[1] yimoowo, winndiyanke, e debbo[1] e jamaanu Ottomaan . O golliima e fuɗɗoode teeminannde 19ɓiire e fannu jojjanɗe rewɓe. Binndanɗe makko njalti ko e yonta mo rewɓe Misra ina nganndi wonde ina ŋakkiraa won e hakkeeji ɗi Lislaam rokki ɓe. Taymur ina jeyaa e rewɓe aarabeeɓe ɓurɓe wuurde nde yimre makko e binndanɗe makko goɗɗe nganndiraa, njaltinaa e jamaanu hannde oo.[2]

E nder ƴeewndo Mervat Fayez Hatem,

Taymur huutoriima golle mum fijirde, firo renndo e yimre ngam yaajtinde firo njuɓɓudi mahngo ngenndi ngam naatde e renndooji ceertuɗi, leƴƴi e rewɓe yontaaji e ngenndiiji ceertuɗi. E nder ndee ɗoo darnde laaɓtunde, o dañii waylude ɗaɗi makko renndoyankooji juutɗi no feewi, waɗta ɗum en e golle renndo ɓurngo mawnude. Ko noon ne kadi, o haandi, wonaa tan e yimre makko, tiitoonde "Finest of Her Class", ko ɗum woni firo wooto e tiitoonde yimre makko, Hilyat al-Tiraz.[3]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Aisha Taymur

Hay so tawii Taymur jibinaa ko e nder galle laamɗo Turki-kurdu Ejipt[4] ummoriiɗo Kurdistan Irak, o golliima e tiiɗnaare wonande ɓe ngalaa daande. Yaakaare makko e hakkeeji rewɓe e nder leydi Ejipt ko ɗum addani mo anndireede wonde ko o ardiiɗo e fannu makko e pinal makko.[5]

Taymur ko ɓiy Ismaa’il Taymur, jeyaaɗo e fedde laamɗo Turki.[6] Yumma Taymur ko Circassianke, ko maccuɗo rimɗinaaɗo.[5] Baaba makko hokki Taymur jaŋde, nde o maayi o ƴetti jaŋde miñiiko, Ahmed Pasha Taymur. Nde o heɓi duuɓi 14, Taymur resi, o ummii o fayi Istanbul.[7]

E dow eɓɓooji yumma Taymur ngam jannginde mo mbaydi mbaylaandi, baaba mum Taymur janngini mo Qur’aana, fiqhu lislaam, aarabeeɓe, turki, e ɗemngal perse. Baaba makko kadi jannginii mo binndol, ɗo o fuɗɗii golle binndol makko e yimre e ɗemɗe tati ɗe o janngi ɗee kala. Taymur ina tiiɗnoo e jaŋde kono sabu jinnaaɗo e sahaa to Ejipt, o haɗaama tan ko janngude e nder galle makko.[8] Taymur hollitii tikkere mum e seerndude e nder jimɗi nde o heɓi duuɓi 13 tan.E nder duuɓi 14 o woppi jaŋde makko e binndol nde o resi Mahmud Bey al-Islambuli. Caggal maayde ɓiyiiko debbo, baaba mum e jom suudu mum, o arti to leydi Ejipt ɗo o janngi e jannginooɓe rewɓe e fannu binndol jimɗi.[9]

Taymur jibinaa ko e galle binndol; miñiiko biyeteeɗo Ahmed Pasha Taymur ko wiɗtoowo, winndiyanke. O joginoo kadi ɓiɓɓe yumma makko ɗiɗo : Mohammadu Taymur, binndoowo pijirlooji e Mahmuud Taymur, binndoowo defte.

Perse mo Taymur goongɗini ko ɗemngal binndol e laaɓal, tawi noon ɗemngal aarabeeɓe ina huutoree ngam diine e leñol.[citation needed]

Baaba Taymur ina yiɗi sahaa kala rokkude ɓiyum debbo jaŋde no haanirta nii.[1] Taymur resii e hitaande 1854 nde o yahrata e duuɓi 14 e Mahmud Bey al-Islambuli, tedduɗo Turki, o yahdi e jom suudu makko o fayi Istanbul. E hitaande 1873, ɓiɗɗo Taymur debbo biyeteeɗo Tawhida maayi e rafi mo anndaaka.[8] Baaba makko sankii ko e hitaande 1882, rewi heen ko maayde gorko makko e hitaande 1885, ɗum addani mo hootde Misra ɗo o fuɗɗii binndol makko. Yimre makko ina woya ɓiyiiko debbo ina hiisee wonde ko ɓuri moƴƴude e oon fannu e jamaanu hannde oo.[1]

Caggal nde gorko mum e ɓiyiiko debbo maayi, Taymur fuɗɗii e binndanɗe mum ngam haɓaade hakkeeji rewɓe. Golle makko njalti ko e sahaa waylo-waylo renndo-faggudu leydi Ejipt ɗo rewɓe nganndi ina ŋakkiraa hakkeeji ɗi lislaam rokki ɓe ɗii. Taymur ina wiyee "yumma rewɓe Ejipt."[10]

O gollodiima e rewɓe woɗɓe annduɓe e daraniiɓe kampaañ ngam jaŋde, waɗde golle moƴƴe, e luulndaade koloñaal. Ko ɗum woni fuɗɗoode mawnugol adanngol wonande feminism Ejipt.[11]

Taymur winndi yimre e ɗemngal Arab, Turki e Perse.[8] Ina gasa tawa o waɗii batte keewɗe e feeñde binndol rewɓe aarabeeɓe. Deftere makko 1892 nde kelle sappo e jeegom wiyeteende Mir’at al-ta’ammul fi al-umur (Miijo miijo e won e geɗe walla, ko ɓuri laaɓtude, Miijo miijo) firtii Qur’aana ngam hollirde wonde ina maantiniri wonde ina famɗi no feewi e sarɗiiji mum Juulɓe ɓuri ko miijotonoo e aadaaji.[3]

E nder binndol makko, Taymur hollitii hakkeeji rewɓe e nder Lislaam rewrude e daartol alkule. Taymur huutoriima helmere insan, firti ko neɗɗo e ɗemngal Arab, wonaa huutoraade neɗɗo. Taymur waɗi ɗum ko ngam janngooɓe ɓee ƴeewa hujja makko ko neɗɗo, tawa tuugnaaki e jinnaaɗo makko.[5]

Taymur huutoriima natal solitude debbo ngam hollirde yiytere nguurndam debbo e nder leydi Ejipt. Ɗuum hokki janngooɓe ɓee ƴeewndo nguurndam rewɓe juulɓe.[2]

Sabu Taymur ina hiisee wonde juulɗo mawɗo e nder renndo mum, o tiiɗnii ko e yahdude e darnde makko e nder renndo politik e renndo-faggudu mbayliigu e nder binndol makko fof.[2]

Hilyat al-tiraz [Taƴre fawnde] (e ɗemngal Arab). Kayhayɗi. 1884. Yimre.

Nata’ij al-ahwal fi-l-aqwal wa-al-af’al [Batte ngonka e haala e golle] (e ɗemngal Arab). Kayhayɗi. Hitaande 1887.

Mir’at al-ta’ammul fi-l-umur [Daartol Miijo] (e ɗemngal Arab). Kayhayɗi. 1892. Binndol.

^ Juppu haa: a b c d Aisha Taymur 21 lewru nduu to masiŋ Wayback to sarwiis humpito dowla Ejipt

^ Juppude haa: a b c Boot, M. (2013). "Lokkude binndol nguurndam rewɓe e nder Ejipt koloñaal" (PDF). Jaaynde daartol rewɓe. 25 (2): 36-60. doi:10.1353/jowh.2013.0019. S2CID 55405912.

^ Jump to: a b Mervat Fayez Hatem, Binndol, jinnaaɓe, e mahngo ngenndi e nder Misra teeminannde sappo e jeenaɓiire: nguurndam e golle ʻAʼisha Taymur, Binndi e pine aduna lislaam (Basingstoke: Palgrave Macmillan, 2011), p. 8.

^ Boot, Marilin (26-10-2017). Hasan, Wayl S. (moƴƴinoowo). "Rewɓe e feeñde deftere Arab". Deftere Oxford nde aadaaji binndol aarabeeɓe. Doi:10.1093/Oxfordhb/9780199349791.013.7. ISBN 978-0-19-934979-1. Heɓtinaama ñalnde 21-05-2021.

^ Juppude haa: a b c Ghazoul, Ferial J. (2013). "Binndi, jinnaaɓe, e mahngo ngenndi e nder Misra teeminannde sappo e jeenay: Nguurndam e golle 'A'isha Taymur ɗe Mervat F. Hatem winndi". Jaaynde ganndal rewɓe Fuɗnaange hakkundeejo. 9 (2): 108-110. Doi:10.2979/jannde fuɗnaange.9.2.108. ISSN 1552-5864. S2CID 144932060.

^ Artuur (2000). "al-Taymuriyya, 'Aisha". Saggitorde nguurndam leydi Ejipt hannde. Lynne Rienner ko bayyinoowo. p. 211. ISBN 978-1-55587-229-8. Debbo pioneer yimoowo, winndiyanke, e feministe. O jibinaa ko to Bab al-Khalq, to ​​Kayhayɗi, ko o ɓiy Ismaa’il Taymur, jaagorgal jibinaaɗo to Turki e nder laamu Orop Muhammadu Ali, kadi ko debbo Circassian toowɗo, etaade ustude njiimaandi binndol Aish’a.

^ "Aisha Taymur". Sarwiis humpito dowla Ejipt. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 21-03-2012.

^ Juppude haa: a b c Lang, Kate (2002). "Taymuriyya, Aayisha Ismat Al- (1840-1902)". Rewɓe e nder daartol winndere: Ansiklopedi nguurndam. Wiɗtooji Gale. rewrude e "Taymuriyya, Aayisha Ismaadu (1840-1902)". Ansiklopediya.com. Heɓtinaama ñalnde 26/04/2018.

^ Dahduli, Tasniim. "Aisha Taymur- Yimoowo e debbo jamaanu Ottomaan". Mosaïque Rewɓe Juulɓe. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2018-05-05. Keɓtinaa ko ñalnde 16/04/2018.

^ Lang, Kate (2002). "Taymuriyya, Aayisha Ismat Al- (1840-1902)". Rewɓe e nder daartol winndere: Ansiklopedi nguurndam. Wiɗtooji Gale. rewrude e "Taymuriyya, Aayisha Ismaadu (1840-1902)". Ansiklopediya.com. Heɓtinaama ñalnde 26/04/2018.

^ Dahduli, Tasniim. "Aisha Taymur- Yimoowo e debbo jamaanu Ottomaan". Mosaïque Rewɓe Juulɓe. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 2018-05-05. Keɓtinaa ko ñalnde 16/04/2018.

Aisha Esmatu Taymuriyya Winndooɓe iwɓe Misra. Heɓtinaama e lewru suwee 2007

Jinnaaɗo e politik Wanda C. Krause, Fuɗnaange hakkundeejo e Afrik worgo. Heɓtinaama e lewru suwee 2007

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wikimedia Commons jogii ko jaayndeeji jowitiiɗi e Aisha Taymur.

Jaaynde Ekolosii Politik: Janndeeji e nder daartol e renndo