Jump to content

Aishatu Madawaki

Iwde to Wikipedia
Aishatu Madawaki
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo1951 Taƴto
ƊofordeGusau Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje Taƴto
Janngi toJanngirɗe Bayero Kano, Usmanu Danfodiyo University Taƴto

Aishatu Madawaki Isah, MFR OFR (jibinaa ko hitaande dubi alif 1951) ko jannginoowo e siyaasyanke Najeriya. Ko kanko woni professeur debbo gadano ummoriiɗo e diiwanuuji kalifaandi Sokoto ɓooyɗi (ina heen diiwanuuji Sokoto hannde ɗii, diiwanuuji Zamfara e diiwanuuji Kebbi), diiwaan ɓurɗo heewde lislaam e nder Fuɗnaange Naajeeriya. E hitaande dubi alif 1999, o waɗtaa komisariyaajo to bannge geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo, e nder njuɓɓudi laamu ngu Attahiru Bafarawa ardii. Madawaki kadi ko daraniiɗo wakilaagu rewɓe Naajeeriya nder siyaasaaku.[1][2]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Madawaki jibinaa ko Gusau, o janngi ko e duɗal leslesal Sarkin Kudu.[3] O yahi to duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe laamu, Kotarkoshi ngam duɗal makko hakkundeewal. O heɓi seedantaagal makko ngenndiwal jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Sokoto (innde makko wayli ko duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde Shehu Shagari). Caggal porogaraam makko e nder duɗal ngal, o fuɗɗii jannginde psychologie éducative e nder duɗal ngal. O heɓi master makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodio, caggal ɗuum o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero.

Madawaki woni professeur debbo arandeejo nder jihawol Sokoto ɓooymawol, ngol hawti bee jihaaji tati nder lesdi Naajeeriya hannde.

Golle politik

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Madawaki waɗaama komisariyaajo ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to laamu Attahiru Bafarawa hakkunde dubi alif 1999 e 2003.[6] Darnde woɗnde nde o waɗi e nder mbaawkaaji dowri ina jeyaa heen hooreejo, yiilirde sarwiis jannginooɓe (2004–2007). E nder mbaawka fedde nde, o toɗɗaa tergal, Goomu karallaagal hooreejo leydi to bannge koɗki e ƴellitaare wuro hakkunde 2002 e 2004 ; tergal, Yiilirde Karallaagal Hooreejo leydi Banke Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abujaa (2004–2007), e tergal, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu, Abuja (2008–2012).

E hitaande 2014, o suɓaama ngam o laatoo depiteejo mo lesdi Sokoto nder kawtal lesdi ndin, eɓɓoore nde hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waɗi ngam heɓugo dabareeji duumiiɗi ngam heɓuki kuuɗe ummotooɗe nder jokkirgol yimɓe Naajeeriya.

E hitaande 2017, o yuɓɓini seppooji jam e nder diiwaan Sokoto, o noddiri yo debbo ardii leydi Naajeeriya, o ƴami kadi ngam ɓeydude wakilaagu rewɓe e nder diiwaan hee. Ɗum waɗi ardiiɓe laamu nder jiha kan ɗon ƴama darnde maɓɓe dow ko laarani potal rewɓe e worɓe nder jiha kan.

E lewru Yarkomaa 2018, o waɗaama komisinaajo jaŋde leslesre e hakkundeere ngam diiwal Sokoto, diga guwerneer Aminu Waziri Tambuwal. E lewru abriil 2018, kanko e komisariyaaji 24 goɗɗi e nder diiwaan hee, o woppitaa laamu nguu e ko liggotooɓe makko mbiyata « ƴellitde e ƴellitde peeje kabine ngam moƴƴinde golle e rokkude yimɓe diiwaan oo ».

Nde o wolwanno dow dewgal les duuɓi hakkunde rewɓe woylaare, Madawaki famtini dow o ɓuri hakkiilo dow ko laarani orientation saare sukaaɓe rewɓe ngam o resaama boo gila law ammaa saro'en maako anndi nafuuda jangirde nden ɗum haɗay mo yahdugo yeeso. E nder yeewtere nde jaaynde wootere yaltini, Madawaki hollitii wonde marginalisation rewɓe e kala mbaadi ina foti momteede e weeyo aadee. Ɓeydi heen wonde hay so tawii diineeji neɗɗo ina lomtoo dental rewɓe e worɓe, rewɓe ɓee poti ko yiyeede ko les worɓe, sibu so ɓe ndokkaama fartaŋŋeeji potɗi e nder won e fannuuji nguurndam, ina gasa tawa ɓe ɓurii worɓe ɓee golle. O ɗon ƴama lenyol e ƴamol nder lesdi Naajeeriya e ummaatoore nden boo ɗum ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki rewɓe e worɓe nder Naajeeriya.

Madawaki ko keɓoowo teddungal ngenndiwal, MFR e OFR.

  1. "We're fighting for recognition as women – Prof Madawaki – THE AUTHORITY NEWS". 23 November 2020.
  2. "Sokoto swears in first female professor as commissioner". The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News (in Engeleere). 2018-01-18. Retrieved 2023-07-04.
  3. "From the street to the classroom – Aisha's journey to an education".