Aishatu Madawaki
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 1951 |
| Ɗoforde | Gusau |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Janngi to | Janngirɗe Bayero Kano, Usmanu Danfodiyo University |
Aishatu Madawaki Isah, MFR OFR (jibinaa ko hitaande dubi alif 1951) ko jannginoowo e siyaasyanke Najeriya. Ko kanko woni professeur debbo gadano ummoriiɗo e diiwanuuji kalifaandi Sokoto ɓooyɗi (ina heen diiwanuuji Sokoto hannde ɗii, diiwanuuji Zamfara e diiwanuuji Kebbi), diiwaan ɓurɗo heewde lislaam e nder Fuɗnaange Naajeeriya. E hitaande dubi alif 1999, o waɗtaa komisariyaajo to bannge geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo, e nder njuɓɓudi laamu ngu Attahiru Bafarawa ardii. Madawaki kadi ko daraniiɗo wakilaagu rewɓe Naajeeriya nder siyaasaaku.[1][2]
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Madawaki jibinaa ko Gusau, o janngi ko e duɗal leslesal Sarkin Kudu.[3] O yahi to duɗal hakkundeewal sukaaɓe rewɓe laamu, Kotarkoshi ngam duɗal makko hakkundeewal. O heɓi seedantaagal makko ngenndiwal jaŋde to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, Sokoto (innde makko wayli ko duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde Shehu Shagari). Caggal porogaraam makko e nder duɗal ngal, o fuɗɗii jannginde psychologie éducative e nder duɗal ngal. O heɓi master makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usmanu Danfodio, caggal ɗuum o heɓi doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero.
Madawaki woni professeur debbo arandeejo nder jihawol Sokoto ɓooymawol, ngol hawti bee jihaaji tati nder lesdi Naajeeriya hannde.
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Madawaki waɗaama komisariyaajo ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to laamu Attahiru Bafarawa hakkunde dubi alif 1999 e 2003.[6] Darnde woɗnde nde o waɗi e nder mbaawkaaji dowri ina jeyaa heen hooreejo, yiilirde sarwiis jannginooɓe (2004–2007). E nder mbaawka fedde nde, o toɗɗaa tergal, Goomu karallaagal hooreejo leydi to bannge koɗki e ƴellitaare wuro hakkunde 2002 e 2004 ; tergal, Yiilirde Karallaagal Hooreejo leydi Banke Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Abujaa (2004–2007), e tergal, Komiseer toppitiiɗo ko fayti e njulaagu, Abuja (2008–2012).
E hitaande 2014, o suɓaama ngam o laatoo depiteejo mo lesdi Sokoto nder kawtal lesdi ndin, eɓɓoore nde hooreejo lesdi Goodluck Jonathan waɗi ngam heɓugo dabareeji duumiiɗi ngam heɓuki kuuɗe ummotooɗe nder jokkirgol yimɓe Naajeeriya.
E hitaande 2017, o yuɓɓini seppooji jam e nder diiwaan Sokoto, o noddiri yo debbo ardii leydi Naajeeriya, o ƴami kadi ngam ɓeydude wakilaagu rewɓe e nder diiwaan hee. Ɗum waɗi ardiiɓe laamu nder jiha kan ɗon ƴama darnde maɓɓe dow ko laarani potal rewɓe e worɓe nder jiha kan.
E lewru Yarkomaa 2018, o waɗaama komisinaajo jaŋde leslesre e hakkundeere ngam diiwal Sokoto, diga guwerneer Aminu Waziri Tambuwal. E lewru abriil 2018, kanko e komisariyaaji 24 goɗɗi e nder diiwaan hee, o woppitaa laamu nguu e ko liggotooɓe makko mbiyata « ƴellitde e ƴellitde peeje kabine ngam moƴƴinde golle e rokkude yimɓe diiwaan oo ».
Nde o wolwanno dow dewgal les duuɓi hakkunde rewɓe woylaare, Madawaki famtini dow o ɓuri hakkiilo dow ko laarani orientation saare sukaaɓe rewɓe ngam o resaama boo gila law ammaa saro'en maako anndi nafuuda jangirde nden ɗum haɗay mo yahdugo yeeso. E nder yeewtere nde jaaynde wootere yaltini, Madawaki hollitii wonde marginalisation rewɓe e kala mbaadi ina foti momteede e weeyo aadee. Ɓeydi heen wonde hay so tawii diineeji neɗɗo ina lomtoo dental rewɓe e worɓe, rewɓe ɓee poti ko yiyeede ko les worɓe, sibu so ɓe ndokkaama fartaŋŋeeji potɗi e nder won e fannuuji nguurndam, ina gasa tawa ɓe ɓurii worɓe ɓee golle. O ɗon ƴama lenyol e ƴamol nder lesdi Naajeeriya e ummaatoore nden boo ɗum ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki rewɓe e worɓe nder Naajeeriya.
Madawaki ko keɓoowo teddungal ngenndiwal, MFR e OFR.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "We're fighting for recognition as women – Prof Madawaki – THE AUTHORITY NEWS". 23 November 2020.
- ↑ "Sokoto swears in first female professor as commissioner". The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News (in Engeleere). 2018-01-18. Retrieved 2023-07-04.
- ↑ "From the street to the classroom – Aisha's journey to an education".