Akazome Emon
Yemre | Chūko Sanjūrokkasen, Thirty-Six Immortal Women Poets ![]() |
---|---|
Jinsu | debbum ![]() |
Ɓii-leydiyankaaku | Japan ![]() |
Inditirde | 赤染衛門 ![]() |
Innde | Emon ![]() |
Innde ɓesngu | Akazome ![]() |
Name in kana | あかぞめえもん ![]() |
Ɗuubi daygo | 956 ![]() |
Date of death | 11. century ![]() |
Father | Taira no Kanemori ![]() |
Dee/goriiwo | Ōe no Masahira ![]() |
Marude | Ōe no Takachika, Gō Jijū ![]() |
Ɗemngal | Japanese ![]() |
Wolde | Japanese ![]() |
Writing language | Japanese ![]() |
Sana'aji | waka poet, lady-in-waiting, writer ![]() |
Field of work | poetry ![]() |
Diina | Buddhism ![]() |
Contributed to creative work | Eiga Monogatari ![]() |
Notable work | Akazome Emon Collection ![]() |
Genre | waka ![]() |
Copyright status as a creator | copyrights on works have expired ![]() |
Akazome Emon (赤染衛門, darorɗe kitaale 950 walla puɗal kitaale 960 – 1041 walla caggal mum) ko jimoowo waka Japonnaajo, daartoowo gadano, guurɗo e cakkital jamaanu Heian. O jeyaa ko e annduɓe yimre mawɓe capanɗe tati e jeegom (Chūko Sanjūrokkasen) e annduɓe yimre rewɓe capanɗe tati e jeegom (女房三十六歌仙, Nyrokōb).[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Hitaande jibinannde Akazome Emon anndaaka, kono ina gasa tawa o jibinaa ko hakkunde Tentoku 1 (957) e Kōhō 1 (964). O woniino ɓiy Akazome Tokimochi (赤染時用) e dow laabi, kono karonsho (deftere ciimtol jimɗi) biyeteeɗo Fukuro-zōshi [ja] winnditii wonde baaba makko jibinaaɗo ko gorko yumma makko gadano, Taira no Kanemori.
Gostondiral jimɗi hakkunde Emon e Fujiwara no Michitaka, tuggi ko ina wona duuɓi 2 (974) haa Jōgen 2 (977), nde o woni e duuɓi makko cakkitiiɗi, ko huunde ɓurnde yuumtude e nguurndam makko. Ko ina wona oo sahaa, o yahi o golliima e galle Minamoto no Masanobu, o golliima e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Rinshi (ja), debbo Fujiwara no Michinaga.
Ko e oon sahaa kadi (Ten’en–Jōgen) o resi Ōe no Masahira , ganndo Konfusiyanke, yimoowo waka e kanshi fof. Ɓe ndañi ɓiɗɗo gorko, Ōe no Takachika , ɓiɗɗo debbo, Gō Jijū (江侍従),e ɓiɗɗo debbo gooto kadi. Ɓeeɗoo ɗiɗo ina cikkatnoo ko "yiɗɓe" (おしどり夫婦, oshidori fūfu).
E wiyde deftere makko keeriinde, hono Akazome Emon Shū (赤染衛門集), nde Masahira neldaa laabi ɗiɗi ngam golloraade to diiwaan Owari, o yahdi e makko laabi ɗiɗi ɗii fof. Koolol ngol hollitii kadi wonde o golliima ngam tabitinde nafoore ɓiyiiko e nder golle makko e nder ñaawirdu, o rokki jimɗi ngam waɗde sadakeeji to Sumiyoshi Shrine[laɓɓitingol ina haani] nde o rafi. Fukuro-zōshi hollitii mo no o wallirta gorko makko e nofru nde o 6uuccii e golle makko laamu. Ɗee golle ina kollita Emon ko debbo moƴƴo e yumma hakkille (良妻賢母 ryōsai kenbo). O waɗi kadi doole keewɗe e golle makko no laamɗo Rinshi nii.
E Chōwa 1 (1012), gorko makko maayi, duuɓi seeɗa caggal ɗuum Emon wonti debbo debbo. Ina wayi no o wuuri nguurndam juutɗam e deeƴre gila e oon sahaa, o wuuri haa yiyde jibineede taaniiko mawɗo biyeteeɗo Ōe no Masafusa e hitaande Chōkyū 2 (1041).
Akazome Emon golliima e Minamoto no Rinshi e Fujiwara no Shōshi, kamɓe fof eɓe ngondi debbo e ɓiɗɗo Fujiwara no Michinaga, kadi omo tawtoree suudu laamɗo e sahaa gooto e Izumi Shikibu. O woniino e yonta Murasaki Shikibu, mo yetti binndol makko, e Sei Shōnagon.
Hitaande maayde makko laaɓtaani, kono ina gasa tawa o wuuri ko famɗi fof 1041.
Yimre e binndanɗe goɗɗe
Emon woni e golle mum e nder binndol waka haa nde o maayi, o waɗi jimɗi e kawgel uta-awase ñalnde sappo e jeegom lewru joyaɓuru lewru Chōgen 8 (1035), Kanpaku-Sadaijin-ke Uta-awase (関白左大臣吶Nyōgo Uta-awase (Nyōgo Uta-Awase). O waɗi kadi jimɗi ekran (屏風歌 byōbu-uta) ngam mawninde hitaande capanɗe jeeɗiɗi Rinshi, e hitaande 1033.
O acci deftere makko, Akazome Emon Shū, ina sikkaa kadi ko kanko woni binnduɗo feccere adannde e Eiga Monogatari. Yimre makko naatnaa e antoloji ñaawirdu gila e Shūi Wakashū. O wonii nayaɓo e limoore jimɗi makko naatnaaɗi e Goshūi Wakashū, tawi ko 32. Ko ɓuri 60 jimɗi makko naatnaa e defte Kin'yō Wakashū e caggal mum e nder antolooji ñaawirdu.
E nder winndannde makko jowitiinde e Emon, Hiroko Saitō noddii mbaadi makko jimɗi ndi alaa ko seerndi ɗum.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Mostow, Joshua S. (1996-01-01). Pictures of the Heart: The Hyakunin Isshu in Word and Image (in Engeleere). University of Hawaii Press. ISBN 978-0-8248-1705-3.