Jump to content

Akintunde Akinwande

Iwde to Wikipedia
Akintunde Akinwande
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Ɗuubi daygo20. century Taƴto
ƊofordeOffa Taƴto
ƊemngalYarbankoore Taƴto
WoldeInngilisjo, Yarbankoore, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajiinventor, engineer, university teacher Taƴto
EmployerMassachusetts Institute of Technology, University of Cambridge Taƴto
Janngi toObafemi Awolowo University, Stanford University School of Engineering, Government College, Ibadan Taƴto
Award receivedIEEE Fellow Taƴto

Akintunde Ibitayo Akinwande[1] ko jannginoowo Ameriknaajo [2] to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal kuuraa e ganndal ordinateer to duɗal jaaɓi haaɗtirde Massachusetts.[3] O toɗɗaama hooreejo hukuuma hakkilanki hukuumaaji rento lesdi Naajeeriya, NERC, nden o wi'i o teddinan toɗɗaaki maako to o heɓi yamiroore huuwooɓe maako.[4]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Akintunde jibinaa ko to Offa e nder diiwaan Kwara.[5] O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu, to Ibadan. O heɓi B.Sc makko. (1978), o heɓi ɗum. (1981) e nder ganndal kuuraa e kuuraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Obafemi Awolowo to Ile-Ife e Ph.D. (1986) e nder ganndal kuuraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford, to Kaliforni.[6]

Jaŋde e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Akinwande fuɗɗii golle mum ko ganndo to nokku karallaagal Honeywell Inc.[7] to Bloomington, Minnesota e hitaande 1986, o fuɗɗii wiɗtude ko faati e karallaagal FET timmungal gaas ngam ƴellitde maandeeji jaawɗi no feewi e doole tokoose. O wonti jannginoowo gardiiɗo to Duɗal Karallaagal Massachusetts (MIT) e lewru Yarkomaa 1995, o woni jannginoowo gardiiɗo to Duɗal Innjiniyaaruuji Elektrik e Ganndal Informatik e Laboratuwaaruuji Karallaagal Mikrosistemaaji (MTL) e lewru Yarkomaa 1995, o wiɗtii ko faati e sensoruuji ɓuuɓɗi, accelerometreeji, defaasiyoŋ elektoronikuuji fannuuji keewɗi, eɓɓooji mikroo-filmuuji e dow sensoruuji e aktuatoruuji hakkilantaagal, kollirɗe hakkilantaagal, elektoronik nokkuuji mawɗi (makro-elektronik) e kaɓirɗe iyonizaasiyoŋ fannu, spektorometri masse e doole kuuraa.[8] O feewnii « Field Emitter Arrays » (Field Emitter Arrays) ngam ƴellitde doole RF Micro-Triode e kollirɗe Panneeji ɓutti, kollirooji no mbaawirta huutoraade ƴulɓe.[9]

Wiɗto makko kadi ina jokki e :

Mikrostruktuuruuji e nanostruktuuruuji ngam sensorji e aktuatoruuji, e mikroo-elektronikuuji ɓuuɓɗi.

Kaɓirɗe ngam elektoronik nokkuuji mawɗi e hollirde panneeji ɓutti

Transistoruuji oksidaaji njamndiiji mbaylaaɗi e litografi ngam elektoronik nokkuuji mawɗi

Iyoniser arsitektuur udditirɗo baɗaaɗo e CNT ngam ƴeewndaade masse portaabe

Janngirɗe mawnugol SWNTs nder laana ndiwoowa e caggal laana ndiwoowa ngam kaɓirɗe elektoronik

FEAaji CNT toowɗi e dow Pilaaruuji Si

Filteruuji masɗe lineere quadrupole peewnaaɗi e batter'ss[10]

O woni gooto e sosɓe Foundation Jaŋde Toownde Naajeeriya e hitaande 2004. O golliima e goomuuji porogaraamuuji karallaagal ngam batuuji ceertuɗi ko wayi no:

Koolol wiɗtooji kaɓirɗe,

batu hakkunde leyɗeele kaɓirɗe elektoronik,

batu hakkunde leyɗeele jowitiingu e cirkooji Solid-State, 2012.

koolol wiɗtooji kollirgol hakkunde leyɗeele

koolol hakkunde leyɗeele ko faati e Mikroelektronik Vacuum.

Postooji jaŋde e terɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Professeur njillu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge to duɗal jaaɓi haaɗtirde Cambridge

Fedde caggal leydi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Churchill gila 2002 haa 2003.

Tergal e Goomu Nanoteknoloji IEEE.

Teddungal e njeenaaje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Njeenaari Sweatt Njeenaari karallaagal Honeywell (1989)

Njeenaari golle fedde ganndal ngenndiire (NSF).(1996)

Fedde 2008 IEEE

O winndii ko ina tolnoo e 100 jaaynde e binndanɗe.

Patenuuji keewɗi e nder MEMS, Elektronik e dow mbaydiiji ɓuuɓɗi, Kollitgol.

Mikrovalve kuutorteeɗo laawol gootol, mo ɓuuɓnataa haa abada.

Emitter ladde fasaade diyafragm e feere backfilling ngam feewnude mikroo-struktuur.

Ko gooto fof wayli arrays emision ladde.

Kuutorgal yaltinnde ladde organik.

  1. "A Noble Nigerian With Dignified Strides". Highbeam. Africa News Service. October 28, 2004. Archived from the original on May 5, 2015. Retrieved May 4, 2015.
  2. "Akinwande's bio at MIT". Retrieved May 4, 2015.
  3. Kathy Dobson. "Six Marshall, Rhodes Scholars at MIT". The Tech. Retrieved May 4, 2015.
  4. "I didn't reject NERC job — Prof Akinwande". Vanguard News (in Engeleere). 2016-10-27. Retrieved 2022-03-16.
  5. "OPINION - Akintunde Ibitayo Akinwande: A Noble Nigerian with Dignified Strides. By Nsikan Ikpe". www.ilorin.info. Retrieved 2021-09-15.
  6. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named high2
  7. "Exlink Lodge - Nigeria Entertainment, Politics & Celebrity News". exlink1.rssing.com. Retrieved 2020-05-30.
  8. "Buhari nominates MIT Prof Akintunde Ibitayo Akinwande as new NERC Chair – Tekedia" (in Engeleere). 25 July 2016. Retrieved 2020-05-30.
  9. "Nigeria Techstars Series – Prof Akintunde Ibitayo (Tayo) Akinwande of MIT – Tekedia" (in Engeleere). 27 April 2011. Retrieved 2020-05-30.
  10. "Research interest". MIT. Retrieved May 4, 2015.