Jump to content

Akure Ofosu Forest Reserve

Iwde to Wikipedia
Akure Ofosu Forest Reserve
protected area
Golle imaaɗe1936 Taƴto
IUCN protected areas categoryIUCN category V: Protected Landscape/Seascape Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
Nder laamooreOndo Taƴto
Jonde kwa'odineto6°57′47″N 5°21′14″E Taƴto
Significant placeAkure Taƴto
Map

Reservoir ladde Akure woni nder lesdi Ondo, nokkuure laamu lesdi Naajeeriya Akure nokkuure lesdi Naajeeriya, ladde toɓo. Ngol jogii ko 40 000 ektaar (99 000 ektaar), ndi woni hakkunde latitudeeji 7°16 e 7°18' N e njuuteendi 5°11' E.[1][2]

Akure Ofou ina jogii nafoore mawnde e reende yimɓe simpanze e nder leydi Najeriya. Wiɗtooji baɗaaɗi e hitaande 2007 njiyti 33 ɓuuɓri e nokkuuji nay, tawa alaa ko yi’ata.

Sosaa ko e hitaande 1936, ina waɗi fotde 400 kiloomeeteer kaaree (154 kiloomeeteer kaaree), Akure-Ofosu Reserve kadi ina keeri Ala, Owo, e Ohosu fof ina mbaɗa gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e laddeeji keddiiɗi e leydi Nijeer. Laddeeji gonɗi e nder, ina ngondi e kullon keewkon ceertukon, ina heen primateeji kulɓiniiɗi. Mangabeys boɗeeji (torquatus Cercocebus), genooji daneeji Naajeeriya (Percopithrogaster eritrogaster pococki), ɓowɗi ɓuuɓɗi (Cercopithecus tintitans), ɓowɗi monaaji (Cercopithecus monkes), e woɗɓe fof ina mbaawi taweede e nder ko heddii e ko heddii e laddeeji Akure-Ofosu.[3]

Fuɗnaange-rewo leydi Nijeer e Delta Nijeer ko nokkuuji ɓurɗi teeŋtude ngam wiɗtooji simpanseeji, e wiyde peeje golle diiwaan ngam hisnude simpanseeji e nder Afrik hirnaange. Yeewtereeji ummoriiɗi e batu reende simmeeji Afrik hirnaange baɗaaɗi to Abijaan, Kodduwaar e lewru suwee 2002, ngoni ko e mbaydi ndeen feere diiwaan. Yimɓe simpanseeji e nder hirnaange leydi Nijeer ina pamɗi faamde, ina cikka ko ina hulɓinii no feewi, ina njiɗi kadi peeje ngam hisnude ɗum en.

Nafoore faggudu

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E nder ladde Akure Ofosu, leɗɗe ɗee ina mbaɗa ko ina wona 100 000 mbuuɗu e nder gollorɗe keewɗe, ina mballa golle, ina moƴƴina ngonka weeyo, ina mballita no feewi e peewnugol nguura. Ladde ina haani wonande hoɗɓe e nokkuuji laddeeji ɗii ngam waawde jogaade nguurndam duumotooɗam. Ladde Akure Ofosu ina anndaa ina waɗi geɗe ladde keewɗe ɗe ngonaa leɗɗe, ko wayi no leɗɗe ɓuuɓɗe, ɓiɓɓe leɗɗe, njuumri, leɗɗe fuku, e leɗɗe.[citation needed]

Elujulo e woɗɓe. hollitii wonde ŋakkeende leydi ladde e nder ndeeɗoo nokku e nokkuuji goɗɗi e nder leydi Nijeer ina waawi tawa ko sabu yimɓe hoɗɓe e nder nokkuuji restoraaji ɗii, ina poti waylude leydi restoraaji ɗii e ndema gese. Peeje njuvvudi laddeeji jooni zi, zi kaztata ko hevde e nder restoraaji zi, ina teskaa wonde ko kañum en ngoni sabaabu mawzo e baasal galleeji e nder renndooji laddeeji zi.

Fuɗɗoode ndee ina seerti e mawnugol rezerw oo, tawa ina waɗi nafooje 40 330 ektaar (99 700 ektaar) e 39 400 ektaar (97 000 ektaar) tawaaɗe e binndol ngol.

  1. Ikemeh, Rachel Ashegbofe (2018). "Sustainable forest management in a human dominated landscape and its implications for biodiversity conservation: a Nigerian lowland forest perspective". Research and Reports in Biodiversity Studies. 9 (23). doi:10.2147/RRBS.S35442.
  2. Sunday, Orji (24 July 2023). "Poverty-fueled deforestation of Nigerian reserve slashes hope for rare chimps". Mongabay.
  3. "Takeover of Nigerian reserve highlights uphill battle to save forests". Mongabay Environmental News (in Engeleere). 2020-05-04. Retrieved 2022-09-09.