Alice Dayrell Caldeira Brant
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Ɓii-leydiyankaaku | Barazil |
| Innde | Helena |
| Pseudonym | Helena Morley |
| Ɗuubi daygo | 28 Juko 1880 |
| Ɗoforde | Diamantina |
| Date of death | 20 Korse 1970 |
| Place of death | Rio de Janeiro |
| Wolde | Portuguese |
| Sana'aji | journalist, writer |
Emilia Pardo Bazán y de la Rúa-Figueroa (ou daayaama ƴande 16 Silto hiitade dowgu alif 1851 - 12 liiyru dujjal alif 1921), laamorgo Pardo Bazan, ko wonɗo e nder leydi Spain. O anndiraa ngam anndingo naturalism nder ɗemngal Pulaar, ngam anndingo haala goonga, e ngam anndingo miijooji feminist nder ɗemɗe jamanu mum.[1][2] Hakkune mum dow hakkillaaji rewɓe ngam jannginirde waɗi mo boo o laato debbo mo o mari hakkillo.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]To leydi Beresiil, to wuro wiyeteengo Diamantina, MG, to leydi Beresiil. Mahdi ndii woni ko e diiwaan daartol wuro ngoo.
O jibinaa ko to wuro wiyeteengo Diamantina, to leydi Beresiil, baaba makko ko Engeleejo, yumma makko ko Beresiilnaajo. Baaba makko ina gollinoo e njulaagu diamant. Jaaynde ndee ina siftina nguurndam Brant ñalnde kala, ina siftina kadi duuɓi makko cakkitiiɗi haa hitaande 1895.
E hitaande 1900 Brant resi Augusto Mario Calderia Brant, ɓe ndañi ɓiɓɓe njoyo. Brant wiyi o yaltinii defte makko ngam wonde yeru sukaaɓe rewɓe waawɓe janngude deftere nde. O winndi wonde deftere ndee ko feere ngam hollirde sukaaɓe rewɓe ko woni mawɗo, e nder ɗuum o woni ko e waɗde no neene nii wonande janngoowo oo. Gooto e ɓiɓɓe makko rewɓe, hono Ignez Caldeira Brant, resndi ɗum ko Abgar Renault, ministeer jaŋde Beresiil (1955–1956, biro Tribunal Conão fedde toppitiinde ko fayti e jaŋde). (duuɓi 1967 haa 1973).
Golle bayyinaaɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Deftere Brant tan yaltini ko deftere wiyeteende « Diary de Helena Morley », nde o fuɗɗii winndude nde o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde. Jaaynde ndee ina yeewta nguurndam makko ñalnde kala e nder wuro wiyeteengo Diamantina, nafooje giɗli, kono kadi ina yeewta toɓɓe ɓurɗe teeŋtude ko wayi no majjude. Deftere nde ina yeewta kadi jokkondiral, dewgal haa teeŋti, kono kadi geɗe renndo e koyɗe Brant. Tiitooɗe deftere ndee ina mbaɗa ɗum mbele ina waawa wonde deftere sukaaɓe hannde ɓee, wonaa deftere nde duuɓi 60 jooni. Nde tawnoo Brant ina yeewta nguurndam mum ñalnde kala, humpitooji jowitiiɗi e oon toɓɓere e nder daartol ina mbaawi dañeede e jaŋngude deftere ndee, haa teeŋti noon e batte mumtugol maccungaagu. Binndanɗe seeɗa ina ngoodi ko fayti e nguurndam caggal emancipaasiyoŋ, ko ɗum waɗi jaaynde ndee ko huunde himmunde wonande daartiyankooɓe. Brant ina yettee sabu waawde ɓeydude heen ƴattooje e yeewtere njiyaagu, nde heewi jokkondirde e seertude. Goɗɗum ko addani deftere Brant ndee yiɗeede ko nostalji nde addanta janngoowo, nguurndam diiwaan wuro tokooso, nde janngoowo oo waawi heɓde jam e sifaa nguurndam koyɗam.
Jaɓɓugo
Deftere ndee dañii hakkillaaji no diaryuuji sukaaɓe rewɓe keewɗi goɗɗi ɗii nii. Jaaɓnirde jaayndeeji sukaaɓe rewɓe ina faamniree ko heewi e dalillaaji gooti ɗi jaaynde Brant e hoore mum ina yiɗaa. Nde ɗe njaɓata janngoowo oo ina nana sukaaɓe kadi, ina siftora nde ɓe ngonnoo sukaaɓe. Won e hakkillaaji gadani ɗi Brant ƴetti ngam golle mum ko caggal nde Alexandre Eulálio yetti Brant e golle mum ɗeen yettooje mbaɗti Brant e nder winndooɓe Beresiilnaaɓe ɓooyɓe. Winndiyanke Faraysenaajo biyeteeɗo Georges Bernanos kadi hollitii renndo ngoo deftere ndee. Elizabeth Bishop fuɗɗii naatde e golle ɗee ko e hitaande 1952, caggal ɗuum e hitaande 1957 Bishop yaltini firo mum deftere ndee e ɗemngal Engele. Bishop wiyi wonde o dañii golle Brant ɗee sabu karallaagal Brant teskinngal e ƴeewndo e waawde feewnude dingiral huutoraade konnguɗi tan. Won heen nanndini golle Brant e Jane Austen wonde hay so tawii o ummorii ko wuro tokooso to Beresiil, style mum wayi ko no golle ummoriiɗe Angalteer nii.
Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Morley, Helena (1995). The diary of "Helena Morley". Bishop, Elizabeth, 1911–1979. New York: Noonday Press/Farrar, Straus and Giroux. ISBN 978-0374524357. OCLC 32015656.
- ↑ Morley, Helena (1998). Minha vida de menina. São Paulo, SP: Companhia das Letras. ISBN 978-8571647688. OCLC 40615889.