Jump to content

Aliyu Babba

Iwde to Wikipedia
Aliyu Babba
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
ƊofordeKano Taƴto
Date of death1926 Taƴto
Place of deathLokoja Taƴto

Amiir leydi Kano Ñalnde 19 lewru bowte hitaande 1894, Aliyu ardii Yusufawa en e heɓtude forso Kano ; Lebbi seeɗa caggal ɗuum Mohammed Tukur waraa to Guri addude joofnirde Basasa.Jam oo noon juutii. Caggal nde Kano artiraa e kalifaandi Sokoto e hitaande 1896, Borno keɓtinaaɗo, jibinaaɗo e jiiɓru to fuɗnaange kalifaandi, fuɗɗii kampaañ cuusal e dow Kano e banngeeji tati. Sultanaat Damagaram- leydi vassal borno, Maradi e Ningi udditi yeesooji e sahaa gooto ngam yiɗde foolde kano. Faandaare Aliyu e Kano e huutoraade Puccitagol, Muskets Sango e kaɓirɗe Ottomaan goɗɗe, ɗum addani mo tiitooɗe Mai Sango e Zaki.[2] Hareeji makko e nder oo sahaa toowni mo e darnde Laamɓe e Emiiruuji konunkooɓe woɗɓe Kano. Ballaade Aali Zaki; Wakar Ali Zaki, mawninde dogdu mum e Tigian Kano, o maayi innde makko e innde laamɓe makko hono Vazier- Ahmadu ; Galadima-Mahmuud, Madaki Kwairanga, Alkali-Suleman, Makama-Hamza e Sarkin-Bai-Abdusalaam.[1] Kadi e nder ɗeen kampaañuuji, e etaade semmbinde keeri Emiraaji ɗii ; Aliyu fuɗɗii eɓɓaaɗe mahngo Ribat – Fort. Sumayla, Bunkure, Gezawa e stokaaduuji keewɗi goɗɗi toownaama haa njottii darnde Ribat en. Ɗee hareeji ngonaano e nanngude haa e konu Farayse e hitaande 1899 e njilluuji Rabeh e Fadallah caggal ɗuum ɗi mbayli hakkillaaji Bornoan en e kalifaandi Sokoto.

Foolde e nanngude E hitaande 1903, nde o woni e njillu Homage to Sokoto, konu Angalteer Kano-Sokoto yani e Kano. Haa jooni ina jokki e haaldude so tawii Aliyu humpitaama e njangu Angalteer hade mum yahde Sokoto walla Alaa.[5] E lewru feebariyee 1903, konu Angalteer nanngi Kano tawi Aliyu ina woɗɗi e konu pucci mawngu Emiraaji ɗii. Nde ɓe keɓi kabaaru Fall Kano to Sokoto, Aliyu e konu pucci Kano mbaɗi seppo ngam heɓtude Emiraaji ɗii. Caggal pottitte tati baɗɗe faayiida e Angalteer to Gusau e Zamfara, E lewru marse 1903, konu pucci Kano yani e Kwatarkwashi.[5] E nder hare nde, Vazier Ahmadu waraa, e won e sahaaji ko adii walla caggal ɗuum, Aliyu ƴetti dogdu e nder Hijira Mahadist.[5] E foolde konu pucci Kano, The Wambai of Kano – Abbass hokki hoore mum e juuɗe Angalteer tawi heddiiɓe e konu pucci Kano artuɓe Sokoto ɓee naatii e doole Kalifaaji. Lebbi seeɗa caggal ɗuum, Faraysenaaɓe nanngi Aliyu e nder leydi Niiseer hannde ndii, rokki ɗum Angalteer.

Eggugol e maayde Nde o nanngaa, Aliyu riiwaama haa Yola, nden ɓaawo murto ton haa Lokoja, laamorde lesdi Naajeeriya kesum haa o warti haa janngirde maako Tasswuff. Ko ɗoon o sankii e hitaande 1926.