Aliyu Makama
| Jinsu | gorko |
|---|---|
| Country for sport | Naajeeriya |
| Ɗuubi daygo | 1905 |
| Ɗoforde | Bida |
| Date of death | 1980 |
| Sana'aji | ngaɗoowo siyaasaje |
| Member of political party | Northern People's Congress |
Aliyu makama o daayaama hiitade dowgu alif 1905[1] 1908 baffajo mako okasancike maudo malamijo qur'ana modaraja e kotu mawbe natuki ki owadi jargirde firamare ijungo baffajo mako[2].
Ngendam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Yawanci e waje fonbina, Aliyu ofuddi jande mako de arande e jangirde Adinin islama de Bida, kafin owada rigista I jargirde furamare de hebe,en bididdo de gariri bida. Kadan, oshe yita jande mako I du'un mataki dunba. Oyafdike kwalejin Katsina, tonto ohauti di mafi duduki be hirna. dun kama tike bedungo ho iki nauyi dawainiya hebuki yamuki yeso siyasa, tattali risku ijonde kunbina ikadi jagoranci waje gin yamuki gasa hore maube[3].
Kugal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Caggal nde o timmini jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katsina e hitaande 1927, Aliyu gollinaama ngam jannginde to duɗal hakkundeewal Niiseer. Caggal ɗuum o wonti gardiiɗo duɗal ngal. E hitaande 1942, o gollinaama e njuɓɓudi Bida Native Authority (N.A) o woni Konseye kalfinaaɗo njuɓɓudi jaŋde diiwaan.
Aliyu ƴettii laylaytol golle nde o yahi ngam janngude laamu nokkuyankeewu to leydi Angalteer hedde hitaande 1945. Caggal ɗuum, o woni tergal e batu Afrik. E hitaande 1952, o arti to leydi Angalteer ngam tawtoreede batu jaŋde to Cambridge. O jeyaa ko e suɓaaɓe seeɗa tawtoranooɓe yeewtere doosgal leydi 1953, e won e toppitiiɓe Fuɗnaange-rewo ummoriiɓe renndo Naajeeriya, to leydi Angalteer.
Nde o woni e golle e nder Diiso aadaaji Etsu Nupe, Aliyu Mahmud no o anndirtee nii, o teddinaama e tiitoonde aadaaji Makama Nupe. E hitaande 1955, Aliyu waɗi hijjoore adannde faade Makka e tawtoreede Sir Ahmadu Bello e Sardauna Sokoto e Jaagorɗe goɗɗe.
Hitaande ko adii ndeen hijjoore, njuɓɓudi koloñaal yiyriino mbaawka, cuusal e darnde Aliyu, mo sahaa kala ina jokki e kala golle ɗe o rokkaa. Ko o neɗɗo hollirɗo fodoore mawnde, laamu Sherwood Smith toɗɗii Aliyu yo won jaagorgal gadanal jaŋde e wellitaare renndo e nder diiwaan worgo e hitaande 1952. Ministeer jaŋde e wellitaare renndo ina sokli jokkondire moƴƴe ngam wonde nokku baawɗo lelnude mbaydi yontaaji garooji ɗii, ko ɗuum waɗi o woni e .
Golle politik
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Gila e jannginoowo haa e hooreejo duɗal, haa e Konseye N.A. e jaagorde mawnde jogiinde portfolio toppitiiɗo jaŋde, Aliyu Makama wonti titan e nder geɗe Fuɗnaange e wonde tergal Kongres Leƴƴi Fuɗnaange (NPC). O ummii e jappeere kaalis lannda, o ƴetti golle kaalis NPC. O joginoo darnde ndee e nder nguurndam Lannda kaa fof. Hay so tawii o ɓurii Sardauna mo Sokoto mawnude, omo heewi ƴeewteede e nder sehilaaɓe e hoolaaɓe Sardauna ɓurɓe ɓadaade. Ɗum fof ko e hollirde hoolaare timmunde nde Sardauna Sokoto holliri Aliyu Makama Bida. Aliyu heewi wonde hooreejo leydi Naajeeriya kala nde hooreejo leydi ndi yahi yaasi, toɗɗagol ngol ko kanko Sardauna. Aliyu kadi wonnoo ko jaagorgal kaalis to bannge worgo e nder nguurndam laamu maɓɓe fof.
Aliyu Makama Nupe kadi wonnoo ko tergal e Defansi Siwil hade makko wontude Kumaniiɗo Sektoraaji ngam leydi Niiseer. Ko kanko wonnoo Hooreejo Jama’atu Nasruul Lislaam. Politiyanke tiiɗɗo, dogɗo, koolaaɗo oo kadi ko atletee e balɗe mum jaŋde. O acci limre nde taƴaaka duuɓi 30 e nder dogdu 100 yard. Mawɗo dowla oo maayi ko e hitaande 1980, ko kanko woni Patron gadano e lannda ngenndiijo leydi Najeriya (NPN); lannda teskinɗo e fedde wiyeteende Kongres yimɓe worgo (NPC). Aliyu Mahmuud Makama Bida teddinaama e ofisee laamu Angalteer, (OBE) hade makko maayde.
Wade
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alhaji Aliyu Makama sankii ko e hitaande 1980 tawi sabaabu mum anndaaka.