Alma Flor Ada
| Jinsu | debbum |
|---|---|
| Innde | Alma, Flor |
| Ɗuubi daygo | 3 Siilo 1938 |
| Ɗoforde | Camagüey |
| Sana'aji | children's writer, writer |
| Employer | Emory University, University of San Francisco |
| Award received | Latino Book Awards, Premio Ohtli, Belpré Medal |
| Laawol ngol laamu anndani | http://www.almaflorada.com/ |
Alma Flor Ada jibini nder Camagüey, Cuba nder tati lewru 1 ɓiiru hiitade dowgu alif 1938, to Modesto Ada Rey e Alma Lafuente. O mawni nder La Quinta Simoni, wuro wuro wuro wuro juulirde Cuban Ignacio Agramonte. O jibinaa nder saare moolotooɓe, mawɓe, e jannginooɓe, o mawni o nanngii haalaaji aada ɗi nana, baaba, e kawtal maako ɓe mbinndini.[1] To o duuɓi 15, o jaɓɓi juulde fifteende ngam jaŋde etee nder United States, ngam non o fuɗɗi nguurndam maako bana neɗɗo mo ɗon ɗemɗe ɗiɗi.
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Alma Flor Ada jibinaa ko to Camagüey, Kubaa ñalnde 3 lewru Yarkomaa 1938, e galle Modesto Ada Rey e Alma Lafuente. O mawni ko to La Quinta Simoni, galle jeyaaɗo e galle laamorɗo Kubaa biyeteeɗo Ignacio Agramonte. O jibinaa ko e galle daartooɓe, yimooɓe, e jannginooɓe, o mawni ko e nande daartol aadaaji ɗi neene makko, baaba makko e kaaw makko njuɓɓinta. E duuɓi 15, o yeeyti fedde quinceañera ngam yahde duɗal summer to Amerik, ko noon o fuɗɗorii nguurndam makko e ɗemɗe ɗiɗi.
Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre to Kubaa, o dañi bursi ngam yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde Loretto Heights. Ko ɗoon o adii hawrude e diisnondiral hakkunde Meksiknaaɓe-Ameriknaaɓe, ko ɗum jiytugol ngol o heɓi e golle makko ngam weltinde keewal. Caggal hitaande to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barry to Miami, o heɓi Dipolomaaji jaŋde Hispanooji e njeenaari ɓurndi moƴƴude to duɗal jaaɓi haaɗtirde Madrid. O timmini doktoraa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Katolik Pontificia to Peru. O heɓi njeenaari mbayliigu annduɓe Fulbright, o toɗɗaa kadi ganndo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Radcliffe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard, o feewni deftere makko ngam yaltinde ɗum, wiyeteende Pedro Salinas: El diálogo creador.
E hitaande 1970, kanko e sukaaɓe makko nayo ɓe ngummii haa abada to Amerik. O woni ko e diiwaan Marin, to Kaliforni, omo jogii taaniraaɓe njeenayo.
- ↑ Zipes, Jack, ed. (2004). The Norton anthology of children's literature : the traditions in English (1st ed.). New York: W.W. Norton. p. 1988. ISBN 9780393975383.