Amelia Denis de Icaza
Amelia Denis de Icaza (28 noowammbar 1836 - 16 sulyee 1911) ko jimoowo Kolommbinaajo, caggal ɗuum jimoowo njimri Panama. Ko kanko woni debbo Panama gadano yaltinde jimɗi mum.[1]
Nguurndam
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Jibinaa ko to wuro Panama e hitaande 1836, baaba makko ko Faraysenaajo, yumma makko ko Panamanaajo. Nde o woni cukalel ndee, omo yiɗi binndol no feewi, omo winnda jimɗi e mbaadi nafoori timmundi tawa alaa ko o taƴata heen. Baaba makko Saturnino Denis ko rewtinoowo e oon sahaa. O yahi to duɗal nokku oo to diiwaan Santa Ana kono ko ɓuri heewde e jaŋde makko pinal o heɓi ko e galle makko, o hawri e yimooɓe ɓe golle mum en njaltinaa e La Floresta Istmeña. O resii nde o woni suka, o waɗii dumunna juutɗo to Nikaraguwaa. Won e nate, o waɗii kadi ko juuti to Guatemala. Monumndaaji makko e dow tulde Ancon Nde o arti galle makko, Zone Canal Panama woni ko e juuɗe Ameriknaaɓe. Ɗum addani mo mette mawɗe ɗe o winndi e gooto e jimɗi makko ɓurɗi yooɗde, hono Al Cerro Ancón (1906). Ancon Hill wonti leydi ƴettaandi ngam mahde kanaal Panama, tufnde ndee wonti maande ngenndi caggal nde o winndi jimɗi makko ko fayti e jeytaare Amerik. Hannde oo tufnde ina manti haa jooni bannge ngenndi mawɗo e dow mum. Hono no golle makko goɗɗe ɗee nii, Al Cerro Ancón ina jogii mbaydi ngenndiyankoori tiiɗndi ndi feeñata kadi e Zona del Canal (Zone Canal) ndi udditaa e Panamanaaɓe. Golle goɗɗe ina njeyaa heen : Patria, Hojas Secas, Amor de madre (1879) e « A la Muerte de Victoriano Lorenzo ». Ameliya Denis de Ikaza sankii ko to Managua ñalnde 16 lewru juko hitaande 1911.[2]
Njawdi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Won nate njamndi mawɗe ɗe o waɗi e dow tulde Ancon to Panama ɗe ina poti jooɗaade e les njiimaandi banngeeji ɗi bannge Panama mawɗo no feewi ina fiyree.
Ƴeew kadi
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- Doggol rewɓe winndooɓe Panam
Himobe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Biografía de Amelia Denis de Icaza" (in Spanish). Meduca: Ministerio de educación. Archived from the original on 6 July 2018. Retrieved 11 March 2015.CS1 maint: unrecognized language (link)
- ↑ Szok, Peter (2012). Wolf tracks : popular art and re-Africanization in twentieth-century Panama. Jackson: University Press of Mississippi. p. 231. ISBN 978-1617032431.