Jump to content

Amy Jadesimi

Iwde to Wikipedia
Amy Jadesimi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
InndeAmy Taƴto
Innde ɓesnguJadesimi Taƴto
Ɗuubi daygo1976 Taƴto
ƊofordeNaajeeriya Taƴto
FatherOladipo Jadesimi Taƴto
MotherAlero Okotie-Eboh Taƴto
SiblingEmma Thynn Taƴto
WoldeInngilisjo, Nigerian Pidgin Taƴto
Sana'ajichief executive officer, businessperson Taƴto
EmployerLADOL Taƴto
Janngi toUniversity of Oxford, Stanford Graduate School of Business, Benenden School Taƴto
Academic degreeBachelor of Arts, Bachelor of Medicine, Bachelor of Surgery, Master of Business Administration Taƴto
ResidenceLagos Taƴto
Start of work period2004 Taƴto

Amy Jadesimi (jibinaa ko hitaande 1976) ko debbo jom ngalu leydi Najeriya, kadi ko hooreejo gollordu Lagos Deep Offshore Logistics Base (LADOL), nokku njulaagu e injiniyaagal jeyaaɗo e Port Lagos, leydi Najeriya.[1]

Baɗte e jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Amy Jadesimi jibinaa ko to leydi Najeriya e hitaande 1976. Baaba makko ko mawɗo Oladipo Jadesimi, hooreejo gollordu LADOL. Yumma makko, Alero Okotie-Eboh, ko gonnooɗo jaayndeyaagal, wonti golloowo galle timmuɗo. Mawniiko debbo, hooreejo Festus Okotie-Eboh, laati siyaasaaku, laati ministaajo ceede lesdi Naajeeriya.[2][3]

Jadesimi janngii to duɗal Benenden to leydi Angalteer, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, ɗo o heɓi BA e gannde fisik e BMBCh e safaara e hitaande 1999. Caggal ɗuum, o heɓi MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford to bannge njulaagu.

Jadesimi ko miñiiko debbo biyeteeɗo Emma McQuiston, jom mbaydi mbaylaandi, jooni ko marsi Bath.

Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Stanford, o waɗii hitaande wootere e duɗal jaaɓi haaɗtirde Brait SE to Johannesburg, Afrik worgo, ɗo o gollinoo e diɗɗal kaalis keeriiɗo, o woni gardiiɗo njulaagu. E hitaande 2004, o arti e leydi makko, o naati e LADOL, fedde logistik nde baaba makko fuɗɗii e hitaande 2001. Nde yahi haa ɓooyi, o ummii e darnde, e hitaande 2009, o toɗɗaa e yiilirde ndee, o woni hooreejo gollordu nduu. Rewrude e LADOL, Jadesimi naati e fedde Venture Strategies for Health and Development (VSHD) ɗo o gollotoo e woɗɓe safrooɓe Naajeeriya e jibinannde ngam ustude ɗuuɗal maayde rewɓe e nder leydi Naajeeriya. Nde Jadesimi e gollotoove wozve teskiima wonde leɗɗe kuutorteeɗe ngam wallitde ustude maayde yumma ina keewi ; ko ɗum waɗi rewɓe reeduɓe heewɓe mbaawaano heɓde ɗum en. VSHD arii e lekki ki ina moƴƴi e maayde yumma, ina moƴƴi e luumo. E les njiimaandi Jadesimi, fedde nde hawtii e sosiyetee mawɗo mo leɗɗe cafrorteeɗe e nder leydi Najeriya, Emzor Pharmaceuticals, ngam renndinde leɗɗe cafrorteeɗe ɗee e nder leydi Najeriya. Gaa gaa LADOL, omo jeyaa e yiilirde wasiyaaji winndereere Prince’s Trust International, komisariyaajo sosɗo Komiseer njulaagu e ƴellitaare duumotoonde e balloowo Forbes.

Feññinaama e nder batu Afrik to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to Londres, haaloowo ko fayti e jokkondiral e ɓeydagol e nder duunde he, ko nanndi e kewuuji ɗi Jadesimi tawtoraama e fuɗɗoode pecce gollondiral naalankaagal ina wiyee Remember To Rise.

Teddungal e njeenaaje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2012, Jadesimi toɗɗaa ko e hooreejo diine biyeteeɗo Desmond Tutu. E hitaande 2013, Fedde Adunaare Faggudu toɗɗii mo wonde suka gardiiɗo winndere. Kadi e ndeen hitaande o rokkaama tiitoonde « Rising Talent » e juuɗe Fedde Rewɓe Faggudu e Renndo. Forbes naatinii mo e winndannde 20 20 rewɓe ɓurɓe doole e nder Afrik e hitaande 2014. Jaaynde Financial Times inniri mo gooto e 25 Afriknaaɓe ɓurɓe waawde ndaarde. Dr Jadesimi annditaama nder yimɓe 100 ɓurduɓe semmbiɗinki nder duuniyaaru ngam wallugo yimɓe lesdi ndi'i ngam wallugo yimɓe lesdi Afrika

Faggudu leydi Naajeeriya

Diiwaan Lagos

  1. Laura Secorun Palet (22 January 2015). "Amy Jdesimi: A One-Woman Economic Engine". The Daily Dose (Ozy.com). Archived from the original on 21 August 2018. Retrieved 3 November 2017.
  2. Cite error: Invalid <ref> tag; no text was provided for refs named Bio2
  3. Douglas, Kate (22 October 2015). "Meet the Boss: Amy Jadesimi, managing director, LADOL (Nigeria)". How We Made It In Africa. Retrieved 3 November 2017.