Jump to content

Anbara Salam Khalidi

Iwde to Wikipedia
Anbara Salam Khalidi

Anbara Salam Khalidi (Aarabeere: عنبرة سلام الخالدي) (4 ut 1897–mee 1986) ko debbo Libannaajo, firoore e binndoowo, ballitooɗo no feewi e ndimaagu rewɓe aarabeeɓe.[1]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Khalidi jibinaa ko e galle Libannaajo mawɗo to Beyruut e hitaande 1897.[2][3] Ko o ɓiy Salim Ali Salam, depitee e nder parlemaa Ottomaan, njulaagu, yumma makko ko tergal e galleeji mawɗi, woni Barbir e Aghar.[4] Miñiiko biyeteeɗo Saeb Salam woni gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii.[5] Miñiraaɓe makko ɗiɗo kadi ina njoginoo postooji kabine.[6]

E hitaande 1913 e nder batu aarabeeɓe gadano to Pari Khalidi, kanko e rewɓe ɗiɗo woɗɓe, neldi telegaraam to batu nguu. Ndeeɗoo telegaraam woni mesaas gadano janngeteeɗo e daande toownde.[7] O heɓi jaŋde jamaanu, o janngi Farayse. Kanko e banndiraaɓe makko ɓe njanngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Angalteer to Ras Beirut, ko ngal woni duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beirut.[8] Tuggi 1925 haa 1927 o janngi to leydi Angalteer.[8]

Salim Ali Salam with King Faisal I of Iraq in Richmond Park in London in 1925, along with Salim's son Saeb and daughters Anbara and Rasha..

Caggal nde o arti Beyruut, Khalidi naati e fedde rewɓe ardinnde wiyeteende Société pour la rénaissance des femmes.[8] O golliima toon ngam ɓamtude darnde rewɓe e nder renndo e politik, e hirjinde geɗe ngenndiije Liban ɗe mbaylaandi e mbaydiiji, e sosde duɗe rewɓe e wallitde jaŋde rewɓe.

E hitaande 1927 Khalidi noddaama to duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Beyruut ngam haalde ko fayti e sahaa nde o woni to Angalteer. Haala makko inniraa ko "Debbo Fuɗnaange to Angalteer". Nde o naati e dingiral, o itti wutte makko.[7] Ko kanko woni debbo juulɗo gadano e nder leydi Liban, mo woppi wutte mum e yeeso yimɓe fof.[2][9]

Ko kanko adii firde Odyssée Homer e Aeneid Virgil e ɗemngal Arab.[8][9]

Deftere makko yalti ko e hitaande 1978 e tiitoonde wiyeteende Jawalah fil Dhikrayat Baynah Lubnan Wa Filastin (Aarabeeɓe: Njillu siftorde Liban e Palestiin).[6] Nde firtaama e ɗemngal Engele e hitaande 2013 e tiitoonde Memoires d’un féministe arabe premier.[2] E nder deftere makko, Khalidi teeŋtinii batte bonɗe ɗe golle Jamal Pasha, laamɗo Ottomaan en to Siri, mbaɗi e ɓesngu makko e cukaagu makko.[10]

Nguurndam neɗɗo e maayde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Anbara Salaam resii ko jannginoowo palastiinnaajo biyeteeɗo Ahmadu Samih Al Khalidi (maayii e hitaande 1951) e hitaande 1929.[8][11] Ko dewgal makko ɗiɗaɓal.[12] Ko kanko woni hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde aarabeeɓe to Yerusalaam to Palestiin Mandatory.[12] Ɓe koɗi to Yerusalaam, caggal ɗuum to Beyruut.[8] O maayi ko to Beyruut e lewru mee 1986.[9][11]

Anbara Salam Khalidi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuLiban Taƴto
Innde ɓesnguSalam, Khalidi Taƴto
Ɗuubi daygo4 Juko 1897 Taƴto
ƊofordeBeirut Taƴto
Date of death1986 Taƴto
Place of deathBeirut Taƴto
FatherSalim Ali Salam Taƴto
SiblingSaeb Salam Taƴto
MarudeTarif Khalidi, Usama al-Khalidi Taƴto
RelativeWalid Khalidi Taƴto
WoldeArabic, Faransinkoore, Inngilisjo Taƴto
Writing languageArabic Taƴto
Sana'ajitranslator, poet, writer, women's rights activist Taƴto
Field of workfeminism, ancient literature Taƴto
Janngi toAmerican University of Beirut Taƴto
DiinaSunni Islam Taƴto

Anbara Salaam Khalidi wonnoo ko yeewtere Google Doodle ñalnde 4 lewru bowte hitaande 2018, hitaande 121ɓiire jibineede makko.[13]

↑ Huseyn Abdul Huseyn (16 abriil 2013). "Ko waɗi Liban ina haani". Jooni noon Liban. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 11 lewru bowte 2014. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 2013.

^ Jump up to: a b c Anbara Salaam Khalidi (16 abriil 2013). Memoirs Feministe Aarabeeɓe arano. Jaaynde Pluton. ISBN 978-0745333564.

^ Ussama Makdisi (2010). Goongɗinal ŋakki: Fodoore bonnde hakkunde Amerik e Aarabeeɓe: 1820-2001. New York: Geɗe renndo. p. 149. ISBN 978-1-58648-856-7.

^ Furma Zaks (2011). "Binndol e ngonka: Natal njulaagu e nder fijirde Nahda adannde". Winndere wiyeteende ngam maayde leydi Morgen. 101: 493. JSTOR 23861931.

^ "Saabu Salaam". Gardiiɗo oo. 1 feebariyee 2000. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 abriil 2013.

^ Juppude haa: a b Sarah Irving (31 mee 2013). "Memoir ina luulndii miijooji rewɓe aarabeeɓe". Intifada elektoronik. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 lewru juko hitaande 2013.

^ Jump up to: a b Anbara Salam Khalidi, Jaɓɓungal Palestiin, mooftaa ko e asli mum ñalnde 7 noowammbar 2019, ƴettaa ko ñalnde 7 noowammbar 2019

^ Juppude haa: a b c d e f Yuusuf A. Kechiyan (12 mars 2009). "Laamɗo Liban mo jom doole". Kabaaru Golf. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 abriil 2013.

^ Juppu haa: a b c "Dowlaaji nguurndam". Salaam Ganndal. Ƴeewtaa ko ñalnde 5 abriil 2013.

^ Furma Zaks (2012). “Baylugol siftorde laamu e nder Siri: Gila Jamal Pasha haa ‘Id al-Shuhada’, 1914-2000”. Jannde Fuɗnaange hakkundeejo. 48 (1): 73-88. Doi:10.1080/00263206.2012.644459. S2CID 144364031.

^ Jump up to: a b "Anbara Salaam Al Khalidi". ARƊI. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 24 lewru feebariyee 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 lewru juko 2013.

^ Juppude haa: a b Filip Mattar, binndol. (2005). Ansiklopedi Palestiinnaaɓe. New York: Goongaaji e dow fiilngo, Inc. p. 281. Ɗemngal ISBN ngal 978-0-8160-6986-6.

^ « Anbara Salaam Khalidi ina yahra e duuɓi 121 ». Google. 4 lewru bowte 2018. Ƴeewtaa ko 16 lewru bowte 2018.

Jokkondire yaajɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Jaayɗe jowitiiɗe e Anbara Salaam Khalidi to Wikimedia Commons