Jump to content

Anim Synagogue

Iwde to Wikipedia
Anim Synagogue
archaeological site, Jewish settlement in the land of Israel, synagogue
YemreLand of Israel Taƴto
LesdiIsraa’iila Taƴto
Nder laamooreIsraa’iila Taƴto
Jonde kwa'odineto31°21′13″N 35°3′49″E Taƴto
Map

Sinagogue Anim, ko 25 km (16 mi) e laawol to woyla-fuɗnaange Arad, ko jumaa ɓooyɗo huutorteeɗo e nder teeminannde 4ɓiire–7ɓiire caggal iisa. Nokku oo ina anndaa ko nokku ndonaandi ngenndi Israayiil. Ngo woni ko e ladde Yatir, ɗoon e ɗoon to bannge worgo Line Verte, to Israayiil.

Daartol: gure ɗiɗi Anim

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sinagogue woni ko e nokku ɓooyɗo mo nganndu-ɗaa ko Anim en ciftorteeɗi e nder deftere nde (Yosuwa 15:50). Ina sikkaa kadi ko ɗoon wuro mawngo yahuud en wiyeteengo Anaya (Άναιά) wonnoo e jamaanu Room-Bizantiin.[1] Eusebius siftinii wuro ngoo e nder deftere mum Onomasticon, wonde ngo jeyaa ko e gure ɗiɗi e jamaanu makko, ngo woni ko to fuɗnaange Hebron, ngo jogii innde wootere.[2] Gooto e gure ɗiɗi ɗee, o winndi, ina joginoo hoɗorde Yahuuda en, goɗɗo oo, ko Kerecee’en.[2][3]

Rabbi Simon ben Yehuda, mo Pesikta Rabbati limti, ummii ko wuro Anim.[4]

Mahdi ndii ina gollira no jumaa nii haa e teeminannde jeeɗiɗaɓere walla jeetatiire nde ndi waɗtaa juulirde.[5]

Nokku wuro yahuud en ɓooyngo ngoo ina anndaa hannde ko Horvat Anim les (Aarabeeɓe Khirbet Ghuwein et-Taḥta, lit. ‘Ruins Ghuwein les’; nokku grid 156/084 PAL), e wuro Kerecee’en koɗdiiɗo hannde to Horvat Anim toowɗo ( Aarabeeɓe Khirbet Ghuwein al-Fauqa, lit. Ben-Yosef ina jokki e nokku Horvat Anim toowɗo oo e woɗɗude 5 km to fuɗnaange-rewo nokku les oo (nokku grid 1583/0855 PAL).[2] Wasde to Upper Horvat Anim hollitii heddiiɓe e eklesiya Byzantine ɓurɗo mawnude e nder wuro ngo,[2] ina ndaara ɗum gila e dow tulde haa fuɗnaange, ina jokkondiri e mum e laawol—configuration keewɗo hawrude e dow tulde Hebron to bannge worgo.[7]. ]

Ko nder jumaa

Sinaagog oo yiytaa ko e njilluuji baɗaaɗi e hitaande 1987. Ina waɗi suudu juulirde njuuteendi mum ko 14,5 e 8,5 meeter (48 ft × 28 ft), ina waɗi portiko naatirde e ladde ina waɗi cuuɗi banngeeji ɗiɗi ɗii fof.[1] Koɗorɗe kaaƴe taƴɗe ina ndarii haa jooni haa tooweeki 3,5 m (11 ft) e dame ɗiɗi bannge fuɗnaange ina nguuri e lintels mum en ina ngoodi. Seedeeji leydi mosaïque tawaama les leydi kaaƴe jooni ɗee[1] e pecce binndol ina keddii.[5]

Sinaagooji ɓooyɗi e nder diiwaan Palestiin - ina hollita diiwaan Palestiin fof/Leydi Israayiil

Sinaagooji ɓooyɗi e nder Isra'iila - ina hollita Dowla Isra'iila hannde

Arkewolosi leydi Israayiil

  1. Urman, Dan; Flesher, Paul Virgil Makkaraken (1998). Sinaagooji ɓooyɗi: ƴeewndo daartol e yiytude arkewolosi. BRILL. 135-136. ISBN 978-90-04-11254-4. Ƴeewtaa ko ñalnde 2 oktoobar 2010.
  2. Ben-Yusuf, Sefi [e ɗemngal Ebere], binndol. (n.d.). Israel Guide - Judaea (Ansiklopedia nafoore ngam ganndal leydi ndii) (e ɗemngal Ebere). Vol. 9. Yerusalaam : Galle bayyinoowo Keter, jokkondirɗo e ministeer ndeenka Israayiil. p. 220. OCLC 745203905., s.v. חורבות ענים
  3. Kaɓirgal III, R.L.; Taylor, J.E., binndol. (2003). Palestiin e nder teeminannde nayaɓere caggal iisa: Onomasticon mo Eusebius mo Sesaare winndi. Firo mum ko G.S.P. Freeman-Grenwiil. Urusaliima: Karta. Ɗemngal 23, 110. Ɓoornugol ngol. OCLC 937002750. Leñol Yahuuda. Won Anaia goɗɗo sara arano oo, mo jooni keɓata ko Kerecee’en timmuɗo, ina woni fuɗnaange arano oo., s.v. Aniya I
  4. Rabbati (n.d.). Meir Ish Shalom mo Vienne (moƴƴinoowo). Midrash ko Rabbati (e ɗemngal Ebere). Israayiil: anndaaka. p. 118a (Jamirooje sappo - Taƴre tataɓere). OCLC 249274973. (ƴeewtaa ko e hitaande 1880)
  5. Gunter (2000). Yahuudiyankooɓe e Kerecee’en e nder leydi ceniindi: Palestiin e nder Teeminannde Nayaɓere. Fedde bayyinde winndereyankoore Continuum. 150 haa 151. ISBN 978-0-567-08699-0. Ƴeewtaa ko ñalnde 2 oktoobar 2010.
  6. Tsafrir, Y.; Leya Di Segni; Judit Giriin (1994). (TIR): Taƴre laamu Romani. Iudaea, Palestiin: Eretz Israayiil e jamaanu Helenistik , Room e Bizantiin ; Karte e Gazette. Yerusalaam: Duɗal ganndal e neɗɗankaagal Israayiil. p. 62. ISBN 965-208-107-8.
  7. Bar, Doron. 'Kristaa'en Palestiin ladde wakkati_Late Antiquity', Jaaynde Taariiha Eklesiya, Vol. 54, limre 3, lewru sulyee 2003, h.401-421; p.413.
  8. Horvat 'Anim to BibleWalks.com, heɓaama ñalnde 16 lewru juko hitaande 2019