Jump to content

Asma Tubi

Iwde to Wikipedia
Asma Tubi

Asma Rizq Tubi (1905–1983) was a Palestinian writer.

O jibinaa ko e galle Kerecee’en Palestiin to Naasaret, o janngi to duɗal Engele toon. O janngii ɗemngal Gerek, caggal ɗuum Qur’aana, ngam ɓeydude ganndal makko e binndol e ɗemngal Arab.[1] Tubi ummii Acre caggal nde o resi. O woniino tergal sosngal Fedde Rewɓe toon.[2] O woniino kadi tergal YWCA e Fedde sukaaɓe rewɓe ortodoks en, o woniino hooreejo fedde rewɓe aarabeeɓe. Tubi feeñii e rajooji nokkuuji ɗii, ina jeyaa heen Huna al-Quds (« Yerusalaam ɗoo ») e Sharq Al-Adna (« Fuɗnaange ɓadiiɗo ») to Jaffa. O yalti kadi e eɓɓoore rajo to Beyruut e hitaande 1948. O woniino gardiiɗo hello rewɓe e jaaynde Falastin e jaaynde Al Ahad e jaaynde Kull shay'.[3][4]

O yaltinii jimɗi, pijirlooji e fijirde, ina heen defte keewɗe e ɗemngal Engele.[4] E duuɓi 20 e hitaande 1925, Tubi winndi pijirlooji mum gadani, wiyeteeɗi « Warngo laamɗo Riisi e ɓesngu mum ».[1] Nde o dogi yaltude Palestiin e hitaande 1948, o acci deftere binndol ina wiyee Debbo Palestiin Arab.[2] E hitaande 1955, o yaltini deftere daartol ina wiyee: Aḥādīth min al-qalb (“Daartol ummoraade e ɓernde”).[5] Tubi ina jeyaa e rewɓe palestiinnaaɓe seeɗa winnduɓe ko adii 1948, kono wonaa caggal hitaande 1948 Palestiinnaajo fiction rewɓe ina tiiɗtinaa e naalankaagal.[6]

E nder binndol makko, Tubi kadi ko daraniiɗo golle. E hitaande 1937, e nder murto aarabeeɓe, e nder jaabawol ɓeydagol etaade feccude leydi Palestiin e koɗdiiɗo Angalteer e sioniste en, Tubi yuɓɓini, ardii seppooji ngam haɓaade ɗeen doole koloñaal.[7][8]

E kitaale 1960, Tubi hawri e winndude daartol haaldude e rewɓe Palestiinnaaɓe e nder diaspora, ngol feeñata e deftere makko 1966 Abir wa majd.[9] Ngalɗoo gollal, won heen ina nganndiree wonde debbo aarabeeɓe gadano winndude daartol haalpulaar en.[10]

Tubi maayi ko to Beyruut e hitaande 1983.[3]

Asma Tubi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuOttoman Empire, Mandatory Palestine Taƴto
InndeAsma Taƴto
Ɗuubi daygo1905 Taƴto
ƊofordeNazareth Taƴto
Date of death1983 Taƴto
Place of deathBeirut Taƴto
WoldeArabic, Inngilisjo, Greek Taƴto
Sana'ajipoet, journalist, human rights activist Taƴto

O heɓi njeenaari mawndi ndi Libannaajo biyeteeɗo Constantin e hitaande 1973 e njeenaari Yerusalaam ngam pinal e naalankaagal (caggal maayde makko) e hitaande 1990.[4]

Golle cuɓaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Warngo laamɗo leydi Riisi e ɓesngu mum (1925)

Suka debbo oo e no njiɗir-mi o wonta (1943)

Dow Hirsirde Sadak (1946)

Jeewte ummoraade e ɓernde (1955)

Uurugo e teddungal (1966)

Giɗli am mawɗi (1972)

Wafts uurngol (1975)

^ Juppu to: a b "Asma Tubi - Winndooɓe e winndooɓe defte (1905 - 1983)". Ansiklopedi jokkondirɗo e Palestiin Naamnal – palquest. Ƴeewtaa ko 2023-12-03.

^ Juppude haa: a b ʻāshūr, Raḍwá; ʿāšūr, Raɗwa; Ghazoul, feriyaal jabouri; Reda-Mekdaasi, Hasna; Maakluur, Manndi (2008). Winndooɓe rewɓe aarabeeɓe : Deftere teskinnde, 1873-1999. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Kayhayɗi. ISBN 9789774161469.

^ Juppu haa: a b "Tubi, Asmaa (1905-1983)". Fedde jannginooɓe Palestiin ngam janngude geɗe hakkunde leyɗeele.

^ Juppude haa: a b c Asuur, Radwa; Gazoul, Feriyaal; Reda-Mekdaasi, Hasna (2008). Winndooɓe rewɓe aarabeeɓe: deftere ƴeewndo, 1873–1999. Duɗal jaaɓi haaɗtirde Amerik to Kayhayɗi. p. 558. ISBN 978-1617975547.

^ Gottesfeld, Dorit (2014-06-09). ""Konnguɗi harminaaɗi": Binndi rewɓe Palestiinnaaɓe e nder Israayiil—Hakkunde konservatism e subvertism". Hawwa. 11 (2-3): 212-234. Doi:10.1163/15692086-12341243. ISSN 1569-2086.

^ Amara, Muhammadu Hasan (1999-11-15). Politik e Reflexes Renndo-Ɗemɗe. Jannde e nder ɗemɗe ɗiɗi. Vol. 19. Amsterdam: Sosiyetee bayyinoowo binndanɗe John Benjamins. waɗde: 10,1075/ɓurɗo.19. ISBN 9789027241283.

↑ Hajj, Sleyman El (2019). "Archiving Politique, Narrating Personnel: Hitaande to Liban". Nguurndam. 42 (1): 84-91. doi:10.1353/bio.2019.0013. ISSN 1529-1456. S2CID 197815549.

↑ "Asma Tubi - Winndooɓe e winndooɓe (1905 - 1983)". Ansiklopedi jokkondirɗo e Palestiin Naamnal – palquest. Ƴeewtaa ko 2023-12-03.

↑ "Asma Tubi - Winndooɓe e winndooɓe (1905 - 1983)". Ansiklopedi jokkondirɗo e Palestiin Naamnal – palquest. Ƴeewtaa ko 2023-12-03.

↑ Hajj, Sleyman El (2019). "Archiving Politique, Narrating Personnel: Hitaande to Liban". Nguurndam. 42 (1): 84-91. doi:10.1353/bio.2019.0013. ISSN 1529-1456. S2CID 197815549.