Jump to content

Asurahi

Iwde to Wikipedia
Asurahi
taxon
Subclass oftree Taƴto
Mutiɗa inndeS. guineense Taƴto
Taxon nameSyzygium guineense Taƴto
Taxon rankspecies Taƴto
Parent taxonSyzygium Taƴto
Has basionymCalyptranthes guineense Taƴto
IUCN conservation statusLeast Concern Taƴto
GRIN URLhttps://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=459882 Taƴto

Asurahi (Syzygium guineense; Bambara: Kokisa)[1] ko lekki laddeeji keewɗi leɗɗe, jeyaaɗi e lekki Myrtaceae, tawaaɗi e nokkuuji keewɗi e nder Afrik, laddeeji e nder galleeji. Ɓiɓɓe mum e baagal mum fof ina ñaamee; ɓuuɓri e ɓalndu ɓiɗɓe leɗɗe ina muusi, aawdi ndii ina werlee. Heen sahaaji ina wiyee "waterberry", kono ina waawi kadi firtude sifaaji Syzygium goɗɗi.

Syzygium guineense ina waawi mawnude no lekki nii, no ɓuuɓri nii, walla no ɓuuɓri pirofit nii, fawaade e nokku ɗo o woni ɗoo.[2] Ko lekki toowki mum heewi wonde ko hakkunde 10 e 15 meeter, kono won e mbaydiiji tawaaɗi ina tolnoo e 25 meeter. Kosam ɗam ina yaaji ina ɓuuɓna kadi koɗorɗe ina taarii ina teddi, ina waɗi ɓalndu nduu ina ɓuuɓna so ina famɗi, kono ina wonta ɓuuɓɗo ina ɓalee e duuɓi. Caaɗeele ina njippoo, ƴiye ina tiiɗi ina njuuti. Baaji tokoosi ɗii ko boɗeeji-boɗeeji, kono so ɗi mawnii, mbaydi majji wonta ɓaleeri ɓaleeri ; baali ɗii fof ina njalba, ina ɓuuɓna e dow ŋoral ɗiɗmal ngal, ina waɗi ŋoral juutngal kono ina ŋoral, e dow ŋoral juutngal ŋoral. Puɗi S. guineense ina njogii ƴiye daneeje, kollirooje, e nder koye mum en 10 santimeeta njaajeendi, ina ndokka uurngol ɓuuɓngol no njuumri nii, ina addana ɓowɗi keewɗi.

Tippawol e hoɗorde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Syzygium guineense ina yaaji e nder Afrik worgo Sahara, ina tawee kadi e nder duunde Aarabeeɓe fuɗnaange-rewo.

Ciife e duttorɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
  1. Blench, Roger. 2006. Fulfulde names for plants and trees in Nigeria, Cameroun, Chad and Niger. Cambridge: Kay Williamson Educational Foundation.
  2. "Wild Food" Plans with "Famine Foods" Components: Syzgium guineense (Famine Food Guide website)