Asurahi
| Subclass of | tree |
|---|---|
| Has use | medicinal plant |
| Mutiɗa innde | S. guineense |
| Taxon name | Syzygium guineense |
| Taxon rank | species |
| Parent taxon | Syzygium |
| Has basionym | Calyptranthes guineense |
| IUCN conservation status | LC |
| External data available at URL | https://www.gbif.org/dataset/c87068b8-7db7-49bf-b33e-eb51ffbe6345, https://www.gbif.org/dataset/31dc1507-a6e1-4233-a8df-c7a78596a7e4 |
| Taxon range | Anngolaa, Gabon |
| GRIN URL | https://npgsweb.ars-grin.gov/gringlobal/taxonomydetail.aspx?id=459882 |
Asurahi (Syzygium guineense; Bambara: Kokisa)[1] ko lekki laddeeji keewɗi leɗɗe, jeyaaɗi e lekki Myrtaceae, tawaaɗi e nokkuuji keewɗi e nder Afrik, laddeeji e nder galleeji. Ɓiɓɓe mum e baagal mum fof ina ñaamee; ɓuuɓri e ɓalndu ɓiɗɓe leɗɗe ina muusi, aawdi ndii ina werlee. Heen sahaaji ina wiyee "waterberry", kono ina waawi kadi firtude sifaaji Syzygium goɗɗi.
Limtol
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Syzygium guineense ina waawi mawnude no lekki nii, no ɓuuɓri nii, walla no ɓuuɓri pirofit nii, fawaade e nokku ɗo o woni ɗoo.[2] Ko lekki toowki mum heewi wonde ko hakkunde 10 e 15 meeter, kono won e mbaydiiji tawaaɗi ina tolnoo e 25 meeter. Kosam ɗam ina yaaji ina ɓuuɓna kadi koɗorɗe ina taarii ina teddi, ina waɗi ɓalndu nduu ina ɓuuɓna so ina famɗi, kono ina wonta ɓuuɓɗo ina ɓalee e duuɓi. Caaɗeele ina njippoo, ƴiye ina tiiɗi ina njuuti. Baaji tokoosi ɗii ko boɗeeji-boɗeeji, kono so ɗi mawnii, mbaydi majji wonta ɓaleeri ɓaleeri ; baali ɗii fof ina njalba, ina ɓuuɓna e dow ŋoral ɗiɗmal ngal, ina waɗi ŋoral juutngal kono ina ŋoral, e dow ŋoral juutngal ŋoral. Puɗi S. guineense ina njogii ƴiye daneeje, kollirooje, e nder koye mum en 10 santimeeta njaajeendi, ina ndokka uurngol ɓuuɓngol no njuumri nii, ina addana ɓowɗi keewɗi.
Tippawol e hoɗorde
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Syzygium guineense ina yaaji e nder Afrik worgo Sahara, ina tawee kadi e nder duunde Aarabeeɓe fuɗnaange-rewo.
Ciife e duttorɗe
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ Blench, Roger. 2006. Fulfulde names for plants and trees in Nigeria, Cameroun, Chad and Niger. Cambridge: Kay Williamson Educational Foundation.
- ↑ "Wild Food" Plans with "Famine Foods" Components: Syzgium guineense (Famine Food Guide website)