Jump to content

Atan Ota

Iwde to Wikipedia
Atan Ota
human settlement
DuungalAfirik Taƴto
LesdiNaajeeriya Taƴto
Hiiri-weeti pelleUTC+01:00 Taƴto
Jonde kwa'odineto6°46′0″N 2°48′0″E Taƴto
Map

Atan Ota (Atan Otta kadi) ko wuro yeeso ngo woni nder diiwal Ado-Odo/Ota ko laati nder diiwal 19 nder diiwal Ogun haa woyla hirnaange Naajeeriya. Nde woni ko e 6°46'0"N 2°47'60"E, nde woni ko 575 kiloomeeteer (357 mi) hirnaange Abuja e 62 km (39 mi) worgo-fuɗnaange Kotonou. Wuro ngo ina heewi fotde 300 000 hoɗɓe.[1] Nde woni ko e laawol hakkunde leyɗeele jokkondirngol e leydi Naajeeriya e leydi Benin e bannge hirnaange wuro Sango Otta. Hubbo golle njulaagu. Ko ɓuri heewde e hoɗɓe heen ko yeeyooɓe yeeyooɓe nguura, ñamri, nguura colli. Yimɓe wuro ngo ina ɓeydoo sahaa kala nde tawnoo yimɓe ina ɓeydoo yaltude Lagos ngam mahde cuuɗi hoɗɓe e nder wuro ngo ina ɓeydoo mawnude.

Laamɗo Atan Ota Oba Suleymaani Oyedele(Isiyemi 1) hawti e maamiraaɓe mum ñalnde 18 mars 2018 tawi ina yahra e duuɓi 96. Wuro ngoo ina jogii duɗal leslesal laamu ina wiyee duɗal leslesal Nawair-ud-deen(N.U.D) ngal ngesa mum woni estaad ngam yimɓe Atan Ota e kadi duɗal hakkundeewal laamu anndiraangal duɗal njulaagu hakkundeewal laamu nokku. Wuro ngoo ina jogii kadi duɗe keewɗe. Ina manti kadi nokku cellal gadano kam e luumo boomngo ngo hannde ina ƴellitoo haa wonta luumo ultramodern udditirteengo balɗe nay kala.

Nokkuure laamu nokkuure Ado-Odo/Ota nde fuu ɓuri Awori bee yimɓe jeyaaɓe e lesdi, ammaa boo woodi poosuuji yimɓe Egba nder Sango Otta, Ijoko e Atan, Yewas malla Egbados e Eguns ɗon tawee nder Ado Odo baabal. Gaa gaa ɓiɓɓe lesdi ndin, woodi yimɓe diga lesdi Naajeeriya fuu ɗon jooɗi nder jam haa lesdi man.

Atan Otta ina keerorii e laamuuji nokkuuji diiwaan Lagos Ojo e Badagry to bannge worgo, e Alimosho to fuɗnaange. Laamu nokkuure Yewa Sud e Ifo to woyla e laamu nokkuure Ipokia to hirnaange.

"Atan timmi ngam banke". 6 mars 2016.