Bannjulu
| |||
![]() |
Bannjulu (en. Banjul) e dow laabi, ko wuro Bannjulu,[1][2][3][4] woni laamorgo leydi Gammbi. Ko ɗoon woni caka diiwaan njuɓɓudi laamu nguu, tawi ko ina tolnoo e 400,000 neɗɗo ina nguuri heen, ɗum noon ko wuro ɓurngo mawnude e ɓurngo heewde yimɓe e nder Gammbi. Wuro Bannjulu woni ko e duunde St Mary (duunde Bannjulu), ɗo maayo Gammbi naatata e geec Atlantik.
Yimɓe wuro ngo tigi ko 31,301, e nokku Banjul mawɗo, ina hawra e wuro Banjul e Diisnondiral Munisipaal Kanifing, e yimɓe 413,397 (limto 2013).[5] Duunde ndee ina jokkondiri e leydi mawndi to bannge hirnaange e heddiiɓe e nokku Banjul mawɗo oo rewrude e ponte. Ina woodi kadi laanaaji jokkondirɗi Bannjulu e leydi mawndi to bannge maayo ngo.
Tuggi teeminannde 19th haa ñalnde 24 Apriil 1973, wuro ngoo ina wiyee Bathurst.[6]
Etimoloji
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Etimologiiji keewɗi ina ngoodi ngam 'Banjul'. Gooto e daartol aadaaji ina siftina wonde Bandjougou, ɓiy Barafin, arii e duunde ndee caggal nde dogi e njanguuji Soumaoro Kante e diiwaan Manding. Innde makko jokkondiri e duunde ndee, e nder yontaaji, o wayli wonti ‘Bandjoulou’.[7] Miijo woɗngo wiyi wonde Banjul ƴetti innde mum ko e Bang julo, konngol Mandinka ngol fiɓnde ɓoggol ngol leñol Mandinka ngol moofti e duunde ndee.[8]
Tariha
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]



E hitaande 1651, Banjul renndinaama e juuɗe laamɗo Kombo, e nder koloñaal Kurlannde.[9]
Ñalnde 23 abriil 1816, Tumani Bojang, laamɗo Kombo, rokki duunde Banjul Aleksanndere Grant, komandaajo Angalteer, ngam yoɓde hitaande kala 103 njamndi. Ko Charles MacCarthy yamiri laamu Grant, tawi ina waɗi 75 neɗɗo, tawi ina halfinaa sosde gardiiɗo konu, ko Charles MacCarthy yamiri ɗum.[10] Grant sosi Banjul ngam wonde nokku njulaagu e nokku njulaagu, o mahi cuuɗi e kaɓirɗe ngam haɓaade naatgol e nder maayo Gambia e haɗde njulaagu jiyaaɓe.[11] Biritaan en mbayli innde duunde Banjul ndee, inniri ɗum en duunde St. Mary, ɓe inniri wuro keso ngoo Bathurst, caggal Earl Bathurst 3ɓo, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e konu e koloñaal en e oon sahaa.[12] Laabi ndarnaama e mbaadi mbaylaandi, ina inniree senerooji dentuɗi e wolde Waterloo. Wuro ngo wonti cakaare golle Biritaan en e nder Koloni e Protektorat Gambia.[12]
E nder duuɓi seeɗa caggal nde wuro ngoo sosaa, wuro ngoo fuɗɗii dañde koɗki. Yimɓe mayri ko Afriknaaɓe iwdiiji ceertuɗi, Lewantinaaɓe (Sirinaaɓe, Libannaaɓe) kam e Oropnaaɓe (Engelenaaɓe, Faraysenaaɓe, Purtugeec en). Ko ɓuri heewde e yimɓe ɓee ko juulɓe kono ina woodi seeɗa e Kerecee’en, ina heen hoɗɓe e Aku. Ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe ko Wolof en, ɓe keewi ko 829 e hitaande 1881 haa 3 666 e hitaande 1901, caggal ɗuum 10 130 e hitaande 1944. Ɓe ɓuri heewde ko e Gorée e Saint-Louis. Mandinkooɓe ngoni fedde Afrik ɗiɗmere ɓurnde mawnude, rewi heen ko Jola en kam e Fulɓe. Yimɓe Serer en ina mbaɗi 3,5% e yimɓe leydi ndii.[13] Duɗe lislaam biyeteeɗe dara sosaa ko e Bathurst gila e duuɓi mum gadani, ɗum addani ɗum sosde ñaawirde juulɓe adannde e hitaande 1905, ko jiidaa e njuɓɓudi sariyaaji Biritaan ɓeydotooɗi softude.[14]
Bathurst anndinaama laamorgo lesdi Gammbiya nder hitaande 1889, ɗum waddi ɓesdol ɗuuɗal yimɓe. E nder teeminannde 20ɓiire, nde wonti ko ɓuri heewde e Gammbinaaɓe sabu heɓde golle ɗe golle koloñaal Biritaan en mbaɗi kam e golle renndo ko wayi no sinemaaji. Sukaaɓe ummoriiɓe gure ndema teeru ina njaha Bathurst ngam golloraade to Departemaa Golle Jaayɗe (sosaande e hitaande 1922) walla to dokke. Wuro ngo wonnoo ko nokku keewɗo faayiida e nder konu ndiyam e weeyo e nder wolde adunaare ɗimmere, ɗum addani yimɓe ɓeydaade heewde gila e 14,370 e hitaande 1931 haa 21,154 e hitaande 1944.[14]
Caggal jeytaare, innde wuro ngoo waylaama wonti Banjul e hitaande 1973.[15] Ñalnde 22 sulyee 1994, Banjul woni nokku kuudetaa militeer mo ƴiiƴam alaa, ɗo hooreejo leydi ndii, hono Sir Dawda Jawara, liɓaa, Yahya Jammeh lomtii ɗum. Ngam siftorde ndee hiirde, Arc 22 mahiraa ko damal naatirde laamorgo ngoo. Damal ngal ina waɗi meeteruuji 35, ina darii e hakkunde laabi udditiiɗi. Ina waɗi musee mbaylaandi.
Gallery
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]Tuugnorgal
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]- ↑ "Banjul". Collins English Dictionary. HarperCollins. Archived from the original on April 12, 2019. Retrieved April 12, 2019.
- ↑ "Banjul". Archived from the original on 12 April 2019. (US) and Template:Cite dictionary
- ↑ Template:Cite American Heritage Dictionary
- ↑ Template:Cite Merriam-Webster
- ↑ "The Gambia 2013 Population and Housing Census Preliminary Results" (PDF). Gambia Bureau of Statistics. Archived from the original (PDF) on 2018-07-13. Retrieved 2017-12-07.
- ↑ "Gambia: The Post-Colonial Period, Part III" (in English). Gambia. Retrieved 11 December 2022.CS1 maint: unrecognized language (link)
- ↑ Mane, Daouda (2021). "La Question des Origines et de l'Emergence de l'Etat de Kaabu". In Fall, Mamadou; Fall, Rokhaya; Mane, Mamadou (eds.). Bipolarisation du Senegal du XVIe - XVIIe siecle (in French). Dakar: HGS Editions. p. 251.CS1 maint: unrecognized language (link)
- ↑ "Banjul". African Heritage (in Engeleere). 2021-05-21. Retrieved 2025-01-20.
- ↑ Arnold Hughes; David Perfect (2008). "Courland, Duchy Of". Historical Dictionary of The Gambia. Scarecrow Press. pp. 43–4. ISBN 978-0-8108-6260-9.
- ↑ Saho, Bala (2018). Contours of Change: Muslim Courts, Women, and Islamic Society in Colonial Bathurst, the Gambia, 1905-1965. East Lansing: Michigan State University Press. pp. 45–51. ISBN 9781611862669.
- ↑ "History of Banjul". Accessgambia.com. Retrieved 2012-10-29.
- ↑ 12.0 12.1 Arnold Hughes; David Perfect (2008). "Banjul". Historical Dictionary of The Gambia. Scarecrow Press. pp. 15–16. ISBN 978-0-8108-6260-9.
- ↑ CIA World Fact: Gambia [1] (retrieved 13 April 2024)
- ↑ 14.0 14.1 Saho, Bala (2018). Contours of Change: Muslim Courts, Women, and Islamic Society in Colonial Bathurst, the Gambia, 1905-1965. East Lansing: Michigan State University Press. pp. 45–51. ISBN 9781611862669.
- ↑ "History of Banjul". Accessgambia.com. Retrieved 2012-10-29.