Jump to content

Basem Khandakji

Iwde to Wikipedia
Basem Khandakji
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuState of Palestine Taƴto
Soomaباسم محمد صالح أديب خندقجي Taƴto
InndeBassem Taƴto
Ɗuubi daygo22 Bowte 1983 Taƴto
ƊofordeNablus Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajinovelist, poet, writer Taƴto
Janngi toAn-Najah National University Taƴto

Basem Khandakji (aarabeere : باسم خندقجي , e ɗemngal romaan : Bāsim khndqjy ; jibinaa ko 1983) ko binndoowo, jaayndiyanke, kasoo palestiinnaajo, jibinaa ko e hitaande 1983. O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal An-Najah to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndiyankaagal e humpito. O nanngaa ko e konu Israayiil ñalnde 2 noowammbar 2004, o ñaawaa kasoo haa abada. O yaltinii defte keewɗe, jimɗi, e jaŋdeeji ummoraade e nder kasoo Israayiil, deftere makko wiyeteende Eclipse de Baderddine yalti ko e hitaande 2018.

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Basem Muhammadu Salih Adeeb Khandakji jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1983. O janngi ko e duɗe laamu Nablus. Caggal ɗuum, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde ngenndiwal An-Najah ngam janngude to duɗal jaayndeyaagal e jaayɗe. O seediima Intifada gadano mo toɗɗii jikkuuji makko politik ; ko ɗum waɗi o naati e lannda gonnooɗo kominist ɓesngu palestiin nde o yahrata e duuɓi 15 e oon sahaa. Khandakji nanngaa ko ñalnde 2 noowammbar 2004, e juuɗe konu Israayiil, tawi ina tuuma jeyeede e bommbooji baɗanooɗi e luumo Karmel, tawi ko siwil en Israayiil tato mbaraa heen, ko ina ɓura 50 ngaañii heen. Khandakji ñaawaa ñalnde 7 suwee 2005, kasoo duuɓi tati e nder seedantaagal Croix-Rouge international, o ñaawaa kasoo nguurndam. Gaagaa tuumeede tawtoreede njanngu nguu, laamu Israayiil ɗaɓɓiri mo yo o yoɓ ɓesnguuji warnaaɓe e warngo ngoo fotde 11,6 miliyoŋ dolaar. O waɗii duuɓi 15 e nder kasoo, hannde o woni ko e kasoo "Hydrim".[1][2]

Khandakji fuɗɗii laawol binndol mum nder kasoo o yaltini defte keewɗe, defte, e defte jimɗi. Deftere makko adannde wiyeteende ko binndanɗe sappo jowitiiɗe e kulhuli Palestiin. O yaltini kadi deftere wiyeteende Thus Humanity is Dying nde ko yowitii e humpitooji kulhuli Palestiin. Khandakji kadi yaltinii deftere yimre, (A anndu e dow mahe nokku oo). Deftere makko wiyeteende The Eclipse Baderddine yalti ko e lewru Duujal 2018, ko deftere daartol haaloowo ko fayti e jaambaaro suufiyaŋkeejo Badreddine e nder njillu mum murto, waɗti mo ganndo e pooɗal suufiyaŋkaagal e jamaanu makko.[3][4][2][ 5] [6]

Tuqus Al Mara Al Ula, 2009

Anfas Qasia Lailya, hitaande 2013

Narjas Al 'Azlaa, hitaande 2014

Khosuf Baderdine, 2018[ina haani ƴeewteede].

"Mask, colour du ciel*, 2024 (Won njeenaari binndol aarabeeɓe 2024) [7]

^ "الاسير الصحافي باسم خندقجي". Abjab. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 29 Duujal, 2020. Ƴeewtaa ko ñalnde 31 Duujal, 2020.

^ Jump to: a b "Bassem Khondakji ina salii keeri gollal ngal e haalde koolol Beyruut". Telle Rajo. Duujal 18, 2019. Ƴeewtaa ko 31 Duujal 2020.

↑ "باسم خندقجي ... الأسير الشاعر". Al Resalah. Abriil 2019. Ƴeewtaa ko 31 Duujal 2020.

^ عبادي, حسن (ñalnde 12 noowammbar 2020). "أدب الحركة الأسيرة، باسم خندقجي نموذجًا". Diwaan al arabe. Heɓtinaama ñalnde 31 Duujal, 2020.

^ "Doggol ArabLit: Janngugol ɓurngol moƴƴude e hitaande 2019". Arab Lit. Duujal 19, 2019. Ƴeewtaa ko 31 Duujal 2020.

^ "Winndoowo Palestiinnaajo cokaaɗo to Israayiil heɓi njeenaari ɓurndi mawnude e deftere aarabeeɓe". CNN. Ñalnde 30 abriil 2024.

^ Mask, Nokkuure Asamaan