Jump to content

Bouli Ali Diallo

Iwde to Wikipedia
Bouli Ali Diallo
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNiiser Taƴto
Innde ɓesnguDiallo Taƴto
Ɗuubi daygo1948 Taƴto
ƊofordeNiiser Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajijannginoowo, activist, ngaɗoowo siyaasaje, minister Taƴto
EmployerAfrican Virtual University Taƴto
Janngi toUniversité Cheikh Anta Diop, Université des sciences et techniques de Montpellier 2 (1969-2014) Taƴto

Bouli Ali Diallo (jibinaa ko e hitaande 1948) ko ganndo, daraniiɗo leydi Niiseer.

Nguurndam e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

[waylu iwdi]

Ali Diallo janngii e duɗe janngirɗe keewɗe e fuɗɗoode jaŋde mum, ina jeyaa heen duɗal jannginooɓe Cours Normal to Tillabéri, ngal e oon sahaa jaɓata ko rewɓe tan e almudɓe.  Caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dakar, ɗo o janngi kemikal e biyoloji, o heɓi doktoraa makko e mikrobiyoloji kuutorteeɗi e hitaande 1978, e duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Languedoc to Montpellier, ɗo o heɓi doktoraa makko e ganndal kuutoragol entomoloji1991.  [1]

O arti Niger ngam jannginde biology to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abdou Moumouni,[2] golle ɗe o fuɗɗii waɗde e hitaande 1978. O golliima e golle njuɓɓudi keewɗe e nder duɗal ngal kadi;  tuggi 1987 haa 1993 ko o gardiiɗo jokkondiral caggal leydi, tuggi 1993 haa 1995 ko cukko hooreejo, tuggi 1999 haa 2005 ko gardiiɗo.  O woniino jaagorgal jaŋde ngenndiwal e hitaande 1995 e hitaande 1996, o woni cukko hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Afrik wirtowal tuggi 2002 haa 2004.

O woniino tergal e yiilirde Institut de recherche pour le développement e ONG Aide et Action, tuggi 1999 haa 2004 o ardii Fedde jannginooɓe rewɓe Afrik, nde o sosi fedde mum to bannge Niiseer.  Ali Diallo heɓii njeenaaje keewɗe ummoraade e Farayse e nder golle mum, ina jeyaa heen njeenaaje Ordre des Palmes Académiques, ɗe o woni ofisee, sabu golle makko to bannge jaŋde.[1]  O woni ko e daraniiɗo e nder leydi Niiseer, omo haala ko fayti e ƴellitgol fartaŋŋeeji jaŋde wonande rewɓe.[2]

[waylu iwdi]

^ Juppude haa:a b Abduuraama Idrissa;  Samuwel Dekalo (1 suwee 2012).  Saggitorde daartol leydi Nijeer.  Jaaynde hulɓiniinde.  ISBN 978-0-