Jump to content

Dalal Abu Amneh

Iwde to Wikipedia
Dalal Selli
Dalal Abu Amneh
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuIsraa’iila Taƴto
Inditirdeدلال أبو آمنة Taƴto
Soomaدلال غازي محمد أبو آمنة Taƴto
Ɗuubi daygo9 Juko 1983 Taƴto
ƊofordeNazareth Taƴto
WoldeArabic, Hebrew Taƴto
Janngi toTechnion – Israel Institute of Technology Taƴto
LenyolPalestinians Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Instrumentvoice Taƴto
GenreArabic music, music of Palestine, Levant music Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.dalalabuamneh.com/ Taƴto

Dalal Ghazi Muhammad Abu Amneh (aarabeere: دلال غازي محمد أبو آمنة; jibinaa ko hitaande 1983) ko jimoowo, peewnoowo, ganndo ko faati e ƴiiƴam Israayiilnaajo, aarabeejo-palestinnaajo.

Nguurndam e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abu Amneh jibinaa ko ñalnde 1983 to wuro Naasaret to diiwaan worgo leydi Israayiil. O mawni ko e galle juulɓe aarabeeɓe hakkundeejo to Naasaret, omo jogii miñiraaɓe rewɓe nayo. O heɓi bakkaa makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hebrew to Yerusalaam. Ngam heɓde doktoraa makko e ganndal neurobiyoloji, o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Technion Israel, o timminii diisnondiral makko e hitaande 2019.[1]

O fuɗɗii yimde ko omo yahra e duuɓi nay, ɗo o tawtoraa kawgel Spring Princess, o dañi tiitoonde jimɗi "Maryam Maryamti" e hitaande 1987. E duuɓi sappo e jeegom, o anndaa ko e jimɗi makko laaɓtuɗi e jimɗi goonga e geɗe ɓooyɗe , ko jiidaa e jimɗi ndonu Palestiin e Lewantin. Musiɗɓe mawɓe e nder winndere aarabeeɓe, ko wayi no Salah Al-Sharnoubi [ar; arz] e Assala, ceedtiima mo, njettii daande makko, nde e miijo maɓɓe ina hawra e goonga e jamaanu.[2]

O anndaa ko e hollirde naalankaagal aadee dariiɗo e golle ngam ƴellitde naalankaagal Palestiin mbele ina hisna asli mum bannge gooto, ina siimta yonta sukaaɓe e nanoowo hirnaange bannge goɗɗo, ko ɗum feere ngam semmbinde mbaydi Palestiin e wallitde sabaabuuji e leñol Palestiin.[3] Abu Amneh tawtoraama kewuuji mawɗi hakkunde leyɗeele e aarabeeɓe, ko wayi no kewuuji Jerash to Jordani e kewuuji jimɗi aarabeeɓe to galle Opera Misra. O lomtiima Palestiin e nder operettaaji aarabeeɓe keewɗi, ko wayi no operettaaji leydi annabaaɓe 2012 e operettaaji noddaango ndimaagu 2014. O tawtoraama kadi haa abada e jammaaji pinal e naalankaagal e nder nokku hee, e nder aarabeeɓe e nder winndere ndee. Gaagaa tawtoreede fedde makko, Abu Amneh ko jimoowo mawɗo e nder fedde winndereyankoore MESTO, nde o hollirta jimɗi ndonaandi aarabeeɓe e palestiin, tawi ina wondi e jimɗi hirnaange, e peeje orkestraaji e nder winndere ndee kala.[2]

Abu Amneh yaltinii jimɗi keewɗi dañɗi lollugol mawngol, ko wayi no "Miin ko mi ɓernde am e ruuhu am ko sadak maa" e hitaande 2001, konngol Adnan Abbasi, ngol naalanke Alaa Azzam yuɓɓini, ngol Habib Shehadeh renndini ngol, ngol winndaa to Karem Matar Khalini Fei Balak Studios e hitaande 2003, e yaltini albomuuji ɗiɗi: "Karim Ya Ramadan" "2007", E albom "On My Country" 2013, albom haalata ko fayti e Palastiin e fannuuji mum ceertuɗi e nder mbaydiiji jimol ceertuɗi. Ina jeyaa e jimɗi mayre "Ain Al-Majra", tawi ina jeyaa e doggol jimɗi ɓurɗi lollude e rajo, e jimɗi "Bakrah Jadeed", tawi ina jeyaa e jimɗi joy cuɓaaɗi e ñalngu winndereyankeewu Euromed 2006.[2]. ]

E hitaande 2022, o salii noddaango ngam waɗde jimɗi e Dubai Expo sabu Emiraaji Arab Dentuɗi (Emiraaji Arab Dentuɗi) moƴƴitinde jokkondiral mum e Israayiil.[4]

Luural e nder laylayti renndo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abu Amneh nanngaama ñalnde 16 oktoobar 2023 e juuɗe polis Israayiil to galle mum to Naasaret caggal nde o yaltini e laylayti renndo konngol ngol, "Alaa ko dañi so wonaa Alla" wondude e emoji bannge Palestiin, e kikiiɗe njangu Hamas e dow Israayiil ñalnde 7 oktoobar 2023. Polis wiyi wonde posto oo ko haala njiyaagu, ɓuuɓnata fitinaaji.[5][6][7] O tuumaama ko hulɓinde jam renndo, salaade nanngeede e hulɓinde ofisee.[8] O woppitaama ñalnde 18 lewru Oktoobar 2023, o waɗtaa e kasoo balɗe joy, o yamiraa kadi yo o waɗtu heen binndanɗe goɗɗe e nder laylayti renndo ko fayti e wolde nde fotde balɗe 45.[9][1] Ñaawoore nde o tuumanoo ndee, caggal ɗuum, ñaawoowo Israayiil jaɓi ɗum.[8]

Abu Amneh hollitii wonde mesaas oo ko gooto holliroowo hoolaare mum, o yiɗaano weltinde bannge gooto walla bannge goɗɗo e nder hare nde, kadi fedde makko e nder laylaytol renndo ɓeydi heen emoji bayyinaango Palestiin e nder posto hee tawa o anndaa.[8] Gila nde posto oo yalti, kanko e ɓesngu makko ɓe ngoni ko e hulɓinaade warngooji, gila e darorɗe lewru Oktoobar, ɓe ngoni ko e seppooji jammaaji e nder galle maɓɓe to Afula.[8] Seppooji ɗii tawtoraama meer wuro Afula e terɗe polis nokku oo.[1]

Luural e nder laylayti renndo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abu Amneh nanngaama ñalnde 16 oktoobar 2023 e juuɗe polis Israayiil to galle mum to Naasaret caggal nde o yaltini e laylayti renndo konngol ngol, "Alaa ko dañi so wonaa Alla" wondude e emoji bannge Palestiin, e kikiiɗe njangu Hamas e dow Israayiil ñalnde 7 oktoobar 2023. Polis wiyi wonde posto oo ko haala njiyaagu, ɓuuɓnata fitinaaji.[5][6][7] O tuumaama ko hulɓinde jam renndo, salaade nanngeede e hulɓinde ofisee.[8] O woppitaama ñalnde 18 lewru Oktoobar 2023, o waɗtaa e kasoo balɗe joy, o yamiraa kadi yo o waɗtu heen binndanɗe goɗɗe e nder laylayti renndo ko fayti e wolde nde fotde balɗe 45.[9][1] Ñaawoore nde o tuumanoo ndee, caggal ɗuum, ñaawoowo Israayiil jaɓi ɗum.[8]

Abu Amneh hollitii wonde mesaas oo ko gooto holliroowo hoolaare mum, o yiɗaano weltinde bannge gooto walla bannge goɗɗo e nder hare nde, kadi fedde makko e nder laylaytol renndo ɓeydi heen emoji bayyinaango Palestiin e nder posto hee tawa o anndaa.[8] Gila nde posto oo yalti, kanko e ɓesngu makko ɓe ngoni ko e hulɓinaade warngooji, gila e darorɗe lewru Oktoobar, ɓe ngoni ko e seppooji jammaaji e nder galle maɓɓe to Afula.[8] Seppooji ɗii tawtoraama meer wuro Afula e terɗe polis nokku oo.[1]

Nguurndam neɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abu Amneh ina annditii wonde ko o pacifist, ko o jokkondirɗo e suufiyaŋkaagal, aada sirlu lislaam. O mawni ko e renndo palestiinnaaɓe e yahuud en jillondirɓe e Israayiil, omo anndi ɗemngal Ebere e Arab. O resi ko Anan Abbasi, doktoor gite, cukko hooreejo nokku safaara HaEmek, omo jogii ɓiɓɓe ɗiɗo.[8][1]

Teddungal e njeenaaje

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abu Amneh teddinaama e nder juuldeeji keewɗi e nder leydi Palestiin e nder leyɗeele aarabeeɓe ngam darnde makko e wallitde golle neɗɗankaagal.[10][11] O wallitii e hisnude ndonu naalankaagal e nder winndere aarabeeɓe, e nder ñalngu fedde jaayndeeji leyɗeele aarabeeɓe to Tuunus, 2015. O woniino debbo palestiinnaajo teskinɗo e ñalngu palestiin to Houston e hitaande 2015 e neɗɗo naalankaagal ɓurɗo moƴƴude e nder leydi Palestiin e Lady of... Foundation Land e hitaande 2016, e limooje rewɓe ɓurɗe moƴƴude e nder Palestiin ɗe ministeer pinal Palestiin waɗi e hitaande 2017.

^ Juppude haa: a b c d Glazer, Hilo (3 feebariyee 2024). "Dalal Abu Amneh ko jimoowo keɓtinaaɗo e ganndo neurobiyoloji. Israayiil ina yalti ngam halkude nguurndam mum". Haaretz. Keɓtinaama ñalnde 5 lewru feebariyee 2024.

^ Jump up to: a b c دلال أبو آمنة "من الناصرة haa عمان" [Dal Abu Amneh 'Ila Naasaara haa Ammaan']. Kabaruuji Sama Jordan (e ɗemngal Arab). 13 mars 2019. Ƴeewtaa ko 11 suwee 2024.

^ دلال أبو آمنة تسترد فلسطين بالغناء [Dalal Abu Amneh Heɓti Palestiin E Yimre]. Al=Akhbaar (e ɗemngal Arab). 3 lewru juko 2016. Ƴeewtaa ko 11 lewru juko 2024.

^ "Yimoowo Palestiinnaajo boykot noddaango Dubaï Expo ngam ƴellitde Emiraaji Arab Dentuɗi e Israayiil (VIDEO)". Taariindi Palestiin. 2 feebariyee 2022. Ƴeewtaa ko 11 lewru juko 2024.

^ "Israayiil nanngi jimoowo Palestiinnaajo ngam winndude 'Alaa jaaliiɗo ɓurɗo Alla'". ummid.com. 17 Oktoobar 2023. Ƴeewtaa ko 17 Oktoobar 2023.

^ "Israayiil nanngi jimoowo palestiinnaajo, baawɗo haalde ko boni, noddi kulhuli". Posto Yerusalaam. 17 Oktoobar 2023. Ƴeewtaa ko 17 Oktoobar 2023.

^ « Hare Israayiil e Palestiin : Konuuji Israayiil nanngi jimoowo palestiinnaajo biyeteeɗo Dalal Abu Amneh ». Yitere Fuɗnaange hakkundeejo. Ƴeewtaama ñalnde 17 Oktoobar 2023.

^ Juppu haa: a b c d e Hendriks, Steve (2 feebariyee 2024). "Palestiinnaajo gooto yaltinii mesaas ñalnde 7 oktoobar. Ndeen arii kulhuli maayde". Posto Wasinton. ISSN 0190-8286. Keɓtinaama ñalnde 4 lewru feebariyee 2024.

^ الاحتلال الإسرائيلي يفرج عن دلال أبو آمنة بشروط [Occupaasiyoŋ Israayiil yoppi Dalal Abu Amna e dow Sarɗiiji]. Arab Keso العربي الجديد (e ɗemngal Arab). 18 Oktoobar 2023. Ƴeewtaa ko 18 Oktoobar 2023.

↑ Rabinwiis, Kilo (9 sulyee 2021). "Taƴre ndee ina yaltina KOLLE ADORNED". Aduna Broadway. Keɓtinaama ñalnde 11 lewru juko hitaande 2024.

^ "Guuɗi jimɗi Tuunus: Gimɗi goongaaji – Mosaïque FM (1)".