Damasak
| Duungal | Afirik |
|---|---|
| Lesdi | Naajeeriya |
| Nder laamoore | Mobbar |
| Hiiri-weeti pelle | UTC+01:00 |
| Jonde kwa'odineto | 13°6′18″N 12°30′24″E |


Damasak woni wuro mawngo nokku laamu Mobbar, haa woyla-fuunaange lesdi Naajeeriya, Borno. Ngo woni ko sara ɗo maayo Yobe e maayo Komadugu Gana kawrotoo,[1] e keerol leydi Niiseer.
Laawol ɗiɗi mawngol ina njottoyoo Damasak. Gooto ina yaha fuɗnaange haa Gubio e Maiduguri, laamorgo leydi Borno, goɗɗo o ina yaha fuɗnaange feewde Kukawa e Baga.
E nder duuɓi cakkitiiɗi ɗii, yahrude yeeso jeereende e nder worgo leydi Najeriya ina toɗɗii Damasak.[2]
Tariya
[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]E wiyde lefol ngol, ko Kamkama Modu, Karde jeyaaɗo e Bagirmi, sosi wuro ngoo.[3]
Damasak wonnoo ko nokku cemmbinɗo siwil Sao e teeminannde 16ɓiire, ina taarnaa ɗum koɗorɗe toowɗe tedduɗe, ɗe mbaylaaki. Ko Idris Alooma heɓti nde caggal nde ɓe ndarni nde e kitaale 1570 walla 1580, hono no Ibnu Furtu (mo inniri Sao en « Sao-Gafata ») winndiri nii.[4][5]
Nokku Damasak woni jooni oo, ina gasa tawa wonaa nokku mum gadano.[6] Daartoowo biyeteeɗo Graham Connah yilliima nokku oo e hitaande 1965, fedde worɓe nokku oo hollitii wonde nokku ɗo Damasak woni ɗoo hannde oo, ko hedde kiloomeeteer 1 bannge worgo nokku mum gadano oo (ɗo tufɗe ina tawee), tee ɓe kolliti ko ɗum woppitaa e feccere adannde e... 1800 kono ina joginoo ko ina wona duuɓi 100.[7]
Wiɗtoowo Almaañnaajo biyeteeɗo Heinrich Barth (1821-1865) habrii e kitaale 1850 wonde Damasak (ina winndaa Dammasak) ina waawi anndeede haa hannde e nokku maayo inniraango mum, kono hannde ina wiyee « Fatoghana ». O hollitii kadi wonde Edris, laamɗo Bornu tuggi 1353 haa 1376, maayi ko to Damasak e wiyde won e ciimtol.[8]
E lewru marse 2015, ko famɗi fof 70 maayɗo tawaama e nder wuro ngo.[9] Ɓe njiytaa ko ɓooyaani caggal nde wuro ngoo heɓtinaa e juuɗe Boko Haram.[10][11] Ñalnde 24 marse 2015, hoɗɓe ɓee mbiyi wonde Boko Haram nanngii ko ina ɓura 400 debbo e sukaaɓe e nder wuro ngo, nde ɓe ndogi e konu nguu e fuɗɗoode lewru nduu.[12]