Jump to content

Djamaa el Djedid

Iwde to Wikipedia
Djamaa el Djedid
Juulirde
YemreCasbah of Algiers Taƴto
Golle imaaɗe1660 Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
LesdiAljeri Taƴto
Nder laamooreCasbah Taƴto
Jonde kwa'odineto36°47′6″N 3°3′47″E Taƴto
Architectural styleOttoman architecture Taƴto
Adjacent buildingDjamaa El Kebir Taƴto
Heritage designationpart of UNESCO World Heritage Site Taƴto
Map

Djama’el Djedid (الجامع الجديد),[2][3] kadi firti ko Jamaa al-Djedid,[2] walla Jamaa El Jedid (maanaa Juulirde Keso) ko juulirde to Alseri, laamorgo leydi Alseri.[4]  Nde winndaa ko e hitaande 1660/1070 hijrik e binndol dow damal maggal mawngal.  Ndeen binndol kadi ina hollita mahngo maggo ko al-Hajj Habib, guwerneer Janissary to diiwaan Alseri toɗɗaaɗo e laamu laamɗo Ottomaan to Konstantinopol.[3]  E laamu Farayse, juulirde ndee ina wiyee Juulirde Pêcherie[2] e ɗemngal Engele Juulirde Liɗɗi (Mesdjed el-Haoutin).[4].  Mahdi

[waylu iwdi]

Dome hakkundeejo oo ina yettoo 24 meeteruuji toowɗi, ina fawii e dow ŋoral nay rewrude e taƴre e penndiiji nay.[3]  Ɗeeɗoo ŋoral nayi ina taarii ɗum en cupulaaji nay oktagonal.  Hakkunde ɗeen nokkuuje kaaƴe, ɓulli barmeeji ina njuɓɓina banngeeji tati tawi nokku nayaɓo oo, fa’de e mahol kibla, ina suddii ɓulli nayaɓi ɗii, ina waɗi bayli tati, ina taarii banngeeji ɗiɗi ɗii fof ko ŋoral.[3]

Djamaa el Djedid : Patronage Ottomaan en ardii mbaydi ndii to bannge njuɓɓudi e fawaade e fawaade e mbaydi.  Mahdi ndii ina seerti e jillondiral mum e aadaaji mahdi keewɗi, ina heen geɗe ummoriiɗe e mahdi diine Andalusia e fuɗnaange Itaali, jogiiɗi batte to Alseri e oon sahaa.[4]  Nate nder juulirde nden holli bawɗe itaaliyanko'en nden boo arc mihrab tokki bana Andalusia.  Huutoraade marbere Itaali e nokku leɗɗe ngam minbar ina hollita aadaaji Ottomaan en, hay so tawii noon geɗe ɗee fof ko nanndi e minbaruuji Afrik worgo.[3]

Juulirde ndee woni ko e bannge fuɗnaange Place des Martyrs.  Koɗorɗe qibla ina kuutoroo laawol Amilcar Cabral keewngol yimɓe.  Juulirde mawnde Almoravid Alseri (Mahi c.1097 CE) kadi ina rokka e dow laawol gootol, meeteruuji capanɗe jeeɗiɗi to fuɗnaange.[4]  Juulirde ndee heɓi innde mum nde wonaa laamuyankoore ndee ko e ɓadtaade laana ndiwoowa, e tawtoreede liɗɗi nokku oo.  Juulirde ndee ina waɗi 27 meeter njaajeendi e 48 meeter njuuteendi tawi ko mahol kibla ngol woni e saraaji mahdi ndii to bannge worgo.[4]

Kaaƴe jumaa oo ina danee no feewi e yaasi mum, ina heen cuuɗi mum, ɗum noon ina waɗi mbaadi daneeri ngootiri.  Ina jeyaa e ko hollirta kalaace tan e yaasi oo, ko laylaytol tile ngol taƴata ŋoral fawaade e dow mahe juulirde ndee, ina fadi Place des Martyrs.  Hay so tawii ko ɓuri heewde e juulirde ndee ina hollita batte Ottomaan laaɓtuɗe, minaret oo tuugii ko e mbaadiiji kareeli gaadanteeji Afrik worgo.  E fuɗɗoode ko 30 meeter toowɗo, hannde ko 25 meeter tan dow tolno mbedda, sabu ɓeydagol tolno mbedda seeɗa seeɗa.  Waktu oo, mo mahoowo Faraysenaajo biyeteeɗo Bournichon naatni e nder minaret oo, ko adii fof ko e nder Palais Jenina.[3]

Imaamuuji teskinɗi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

[waylu iwdi]

Mohammed Charef (1908-2011)