Jump to content

Dulwich Community Hospital

Iwde to Wikipedia
Opitaal renndo Dulwich

Ospitaal renndo Dulwich ko opitaal gonɗo to Dulwich, to fuɗnaange Londres.

Tariya Ospitaal oo ina jogii iwdi mum e nder safrirde St Saviour’s Union Infirmary, sosde nde wonnoo ko huunde nde Charles Barry, mo nganndu-ɗaa ina wondi e caɗeele teeŋtuɗe, e Sir Henry Bessemer, mo nganndu-ɗaa ina wondi e caɗeele taƴondiral e... yi’annde makko.[1] Ɗum fof e wayde noon, safrirde ndee yahri yeeso, udditaa e hitaande 1887.[2] Nde mahiraa ko Gardiiɗo Miskineeɓe mo parroisse Southwark St Savior ngam ustude baasal e keewal yimɓe e nder suudu safrirdu maɓɓe gonndundu nduu to Newington.[3][4] Nde wonnoo ko 723 leeso e sahaa nde nde udditaa ndee.[5]

Nde inniraa ko suudu safrirdu Southwark Union e hitaande 1902, ndeen nde wonti suudu safrirdu konu Southwark e wolde adunaare adannde.[1] Ko ngol woni go’o ko safrirde Londres ina yaltinee ngam hoɗnude maayɓe e wolde. E hitaande 1915, suudu safrirdu nduu artiraa e juuɗe Korse Médical de l’Armée Royale. Gollotooɓe wonɓe heen ɓee njooɗii, ɓe njokkondiri e infirmiyee en ummoriiɓe e Detachment Volontaire Aid. Konuuji Angalteer e Laamaandi ina njaɓa, ina heen konuuji Amerik, Ostarali, Afrik worgo, e Kanadaa.[6] Limre leɗɗe ɓeydaama haa 820, laylayti mbaɗaama e nder ladde ngam ɗaanaade soldateeɓe ɓe ñalnde kala ina njuula. Ɓe mbaɗii leɗɗe e lockeruuji, ɓe cifaa ko ‘cosy and warm’. Ko oon njillu gooto teskii suudu safrirdu nduu ina ‘juuti, ina jalba, min mbeltiima e keewal wor6e e nder leeso, kono hay 6ee ina 6eydoo 6uu6de e janngude walla fijde.’[7] E nder oo sahaa, 12 522 soldaat ina 6eydoo 6uu6de ko 119 tan maayi.[8] Ospitaal oo artiraa e golle siwil e lewru abriil 1919. Kuraas ciftorgol limtaaɗo e tolno II ina darii e yaasi opitaal oo.[6]

Innde nde waylaama wonti opitaal Southwark e hitaande 1921, nde inniraa opitaal Dulwich e hitaande 1930 hade mum naatde e sarwiis cellal leydi e hitaande 1948.[1] E nder kitaale 1980, opitaal St Francis wonti bannge worgo opitaal Dulwich e tunnel les laawol laana njoorndi jokkondirɗo e nokkuuji ɗiɗi ɗii.[9]

Tuggi 1964 haa 2004 ko fedde wiyeteende Kings College jeyi opitaal oo. Ko opitaal diiwaan e nokku ɓurɗo moƴƴude ngam safrude reedu.[10] E hitaande 2004 nde artiraa e njuɓɓudi toppitiindi cellal NHS to Southwark. E hitaande 2005 ko ɓuri heewde e golle cellal dartinaama, hay so tawii NHS ina jokki e rokkude golle renndo seeɗa gila e bannge worgo.[1]

Daartol nokku oo gila 2016 E hitaande 2016, Southwark Council heɓi yamiroore e laamu Greater London ngam mahde nokku cellal e duɗal e nokku hee, e ustude heddiiɓe e cuuɗi cafrirɗi, laabi yah-ngartaa, e cuuɗi infirmiyee en.[11] Pewnugol duɗal Charter fuɗnaange Dulwich timminii e hitaande 2018.[12] Nokku cellal oo, inniraaɗo nokku cellal Tessa Jowell e innde depitee nokku oo, timminaama e lewru abriil 2020.[13]

Feereeji mahdi Mahdi ndii, ndi jaaynde wiyeteende South London Press siforii e oon sahaa wonde ina jeyaa e ɓurɗi moƴƴude e sifaa mum, ko Henry Jarvis & Son, mahooɓe nokkuuji tedduɓe (ɓe peewni kadi mahdi Southwark Town Hall).[14][15] Kontrakteruuji ɗii ko Kirk e Randall mo Woolwich, mahooɓe mawɓe to London ɓe mahdi mahaaɗe keewɗe maantiniiɗe, ina jeyaa heen suudu sarɗiiji Grek Aghia Sophia to Bayswater.[16]

Joom leydi nokku oo, hono Mr E. J. Bailey, winndii e hitaande 1881 wonde o yeeyata ko leydi ndii tan ko e sarɗi ‘mahdi renndo tan ina foti mahde e dow mayri, toowgol mum ina foti wonde sifaa fawneteeɗo.’[17] E fawaade e ɗuum,... mahdi ndii rokkaama geɗe paayodinɗe ɗe keewaani yiyeede e nder safrirde. Ina jeyaa heen laawol gadanol ngol fawaade e arches ornamental, ogee domed ‘onions’ ceertuɗo mo toppitii towers sanitorium, e ina waawi yiyeede e nokkuuji keewɗi e nder nokku hee, slim spiky gables dow windooji toowɗi chapel, elaborate strapwork e nder gables Holanndee en cuuɗi gollotooɓe, tuubakooɓe e balkonuuji. Nde mahiraa ko birik boɗeejo Leicester e mbaydiiji kaaƴe Ancaster, e mbaadi neo-Flemish.[18]

Ospitaal oo waɗiraa ko mbaydi simmetiri, paabi, ina waɗi bolol njuɓɓudi hakkundeewal mawngal, tawi ina waɗi bolokaaji ɗiɗi (paabi) cuuɗi Nightingale banngeeji ɗiɗi ɗii kala. Laawol udditiingol waɗi ko no ƴiye jokkondirɗe e bolokaaji njuɓɓudi e bolokaaji ward – ina fawii e njaajeendi bolokaaji joy mahdi ndii fof (1/8 mile). Ko caggal blok njuɓɓudi ndii woni cuuɗi ñamri e cuuɗi defte.[19] Koɗki Nurse e sifaaji Arts e Crafts-inspired mahaa ko nanndi e blok ward hirnaange timmuɗo e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire.[11]

Ospitaal oo hollitii miijooji cakkitiiɗi e nder golle safaara. Feere ward Nightingale ko tiitoonde wootere e oon sahaa. Florence Nightingale wonnoo ko daraniiɗo miijo wonde maayde ñawɓe toownde ina waawi ustaade so tawii ko henndu moƴƴu e naange. E nder ɗuum, cuuɗi Nightingale mbaɗaama no bolokaaji juutɗi e windooji toowɗi e sahaaji keewɗi e banngeeji ɗiɗi ɗii fof ngam newnude henndu.[20] Leɗɗe goote limtaaɗe