Jump to content

Farhat Hashmi

Iwde to Wikipedia
Farhat Hashmi
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuPakistan Taƴto
Ɗuubi daygo22 Bowte 1957 Taƴto
ƊofordeSargodha Taƴto
Sana'ajijannginoowo Taƴto
Janngi toUniversity of the Punjab Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto
Wearsniqab Taƴto
Laawol ngol laamu anndanihttp://www.farhathashmi.com Taƴto

Farhat Naseem Hashmi (Urdu: فرحتبشمی; jibinaa ko ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1957) ko ganndo e waajotooɗo lislaam, jeyaaɗo to Pakistaan-Kanada.[1] Ko kanko woni sosɗo duɗal Al-Huda, fedde duɗe diine lislaam cemmbinɗe rewɓe.[2][3]

O heɓi dipolom PhD e ganndal lislaam to duɗal jaaɓi haaɗtirde Glasgow, to leydi Ecoppi, o wonnoo ko jannginoowo e balloowo jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Usul-al-Din to duɗal jaaɓi haaɗtirde lislaam hakkunde leyɗeele, to Islamabad.[4][5] Hashmi sosi fedde wiyeteende Al-Huda International Welfare Foundation e hitaande 1994. Fedde ndee fuɗɗii ko duɗe keewɗe ngam jannginde rewɓe Qur’aana e Hadiis ngam "wallude rewɓe ɓeydaade teskaade juulɓe e wallitde ɓe faamde Qur'aana". Jooni noon, fedde nde ina jogii lowre duɗe, seminaaji e eɓɓooji wellitaare renndo.[6][7][8] E hitaande 2004, fedde ndee sosi Duɗal Al-Huda to Mississauga (diiwaan Toronto), to Ontario, to leydi Kanadaa. Ndee ɗoo duɗal ina rokka janngirɗe ko faati e firo Qur’aana e Hadiis, ina addana kadi almudɓe ummoriiɓe leyɗeele keewɗe ko wayi no Ostarali.[9][10]

O dañii darnde e nder ganndo rewɓe e nder leydi Pakistaan ​​e caggal leydi, ko ɗum seedaa e jamaanu nguu fotde ujunnaaje sappo tawtorteeɗo jaŋde makko diine, ina wiyee dars : limoore rewɓe heɓnooɓe dipolomaaji walla seedantaagal ina hiisa ko ina tolnoo e 15 000 tawi ɓeen ɓe ndewi e kursuuji makko tawa ɓe mbinnditaaki no haanirta nii ina ɓuri heewde.[11] Ko ɓuri heewde e almuɓɓe ɓee ummorii ko e nokkuuji liberal, jannguɓe e jamaanu ; ko ɓuri heewde heen ko rewɓe.[9][12] O hollitii wonde golle makko ko addude kesam-hesaagu e nder lislaam, rewrude e faamde binndi core. E ko feewti e mbaydiiji tiiɗɗi e jokkondire, Hashmi teeŋtinii wonde ina haani almudɓe mum mbaɗta jannginde woɗɓe e yiɗde mum en e nder yeruuji mum en.[13][

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Farhat Hashmi jibinaa ko to wuro Sargodha, to Punjab, ñalnde 22 lewru Duujal hitaande 1957. Baaba makko, Abdur Rehman Hashmi, ko ganndo juulɗo, kadi ko gardiiɗo nokku biyeteeɗo Jamaat-e-Islaami Pakistan.[15] O janngi ko e duɗal nokku oo; caggal ɗuum o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu ngam rewɓe Sargodha, haa o dañi dipolomaaji makko Master e ɗemngal aarabeeɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde Punjab, to Lahore. Jaŋde makko diine waɗi ko e galle makko ɗo o janngini diine lislaam e baaba makko. O resii banndiiko ganndo Hadiis Muhammad Idrees Zubair, ɓe ɗiɗo fof ɓe ƴetti golle jannginooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde lislaam hakkunde leyɗeele (IIU), to Islamabad. Ɓooytaani ɓe ngummii Ecosse ɗo ɓe mbinnditii e porogaraam doktoraa e jaŋde lislaam. E nder oon sahaa, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahii Turki, Jordani, Siri, Ejipt e Arabi Sawdit.[15]

O ummii o fayi Kanadaa e hitaande 2005.

Nde o jannginta to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lislaam hakkunde leyɗeele, Hashmi fuɗɗinooma jannginde diine nde wonaa laamuyankoore wonande rewɓe. Nde o arti Pakistaan ​​o fuɗɗii Al-Huda International ; hoolaare wellitaare nde wonaa laamuyankoore, yiɗnde jannginde rewɓe no ɓe mbaawirta firtude, caggal ɗuum ɓe kuutoroo kuule lislaam e nder nguurndam maɓɓe ñalnde kala. Sosde duɗal yahrude yeeso tan wonande rewɓe, ngal debbo ganndo lislaam waɗi, won heen njiyri ɗum ko jaabawol laaɓtungol e seminaaji mawɗi, ɗi rewɓe ngari yi’de ko rewrude e politik no feewi.[16][9] Hashmi anndaama e mbaadi janngingol ngol wonaa aadaaji e lectures asliije ɗe o waɗi ko ɓuri teeŋtude e feminism. O huutortoo ko laabi janngingol jamaanu e nder lectures makko kadi omo heewi ɗemɗe Urdu, Arab e Engele, ko ɗum waɗi almuɓɓe makko rewɓe ; ko heewi e maɓɓe ummorii ko e galleeji jannguɗi, wuro, ina mbaawi jokkondirde e makko.[16][17][18][19] Janngirɗe janngirɗe kollitii wonde karallaagal kesal janngingol ngal Hashmi naatni ngal ina jeyaa e ko addani duɗal ngal waawde huutoreede.[20]

Hashmi fuɗɗii golle mum ko e waajaade teleeji to Geo TV, ɗo o ardii eɓɓoore Shahru Ramadan e nder lewru Ramadhan. O yalti kadi e yeewtere wiyeteende The Quran & You to Aag TV. O jokki e waɗde yeewtereeji ko faati e firo Quraan e Geo e nder eɓɓoore Fahm ul Quran. Ko ɓuri jooni, lectures makko ina njaltinee no...

O yiɗi ko rewɓe ɓeydoo tawtoreede geɗe diine ñalnde kala, kadi omo jogii miijo wonde rewɓe ina poti waawde juulde e nder galleeji mum en, kadi ina poti ardaade juulde mum en.[25][26][27] E wiyde Hashmi, rewɓe ina mbaawi meemde e janngude Quraan e nder lewru, ɓoornaade wutteeji (so tawii ko nde jannguɗo Quraan e jannginoowo walla jannginde Quraan e woɗɓe), ko ɗum huunde nde won heen cikkata ko haɗaa.[28][29]

Hashmi ina daranii ummital lislaam, ina hirjina almuɓɓe mum ngam firtude Qur'aana e koye mum en e wallitde miijooji mum en e hujjaaji tiiɗɗi. O ɗon ƴama almuɓɓe maako ngam ɓe ndarna ɓe ngam ɓe laatoo juulɓe ɓurɓe wooɗugo nden boo lectures maako ɗon ndarna dow ko laarani limngal saare. Ndee ɗoo yi’annde ina ñiŋaa e ñiŋooɓe mo, ɓe mbiyi wonde diine makko Dars "ina jokki e ƴellitaare neɗɗo e ɓesngu, wonaa golle renndo". Hashmi noon, ina wiya wonde so almudɓe mum fof mbaɗii waylo-waylo ngam moƴƴinde nguurndam mum en, waylo-waylo maɓɓe keeriiɗo oo maa feeñ e nder leydi ndii e nder winndere ndee kala.[30][31][32]

Hashmi ina yiɗi sosde sariya sharia to leydi Kanadaa. Miijooji makko e geɗe nder leydi ina njahdi e firo makko e sariya sharia. E wiyde Hashmi, worɓe e rewɓe fof ina njogii fannuuji keewɗi e nder renndo. Ko ɓuri heewde ko worɓe ngoni gollotooɓe e nder galle, rewɓe ngoni e nder galle. Kono Hashmi ina wiya wonde ɗeen doole ndartinaaka e kaaƴe, so neɗɗo timminii darnde mum, ina waawi wallude goɗɗo oo e golle mum kadi. Ɗuum, e hujjaaji makko goɗɗi ɗi noddata rewɓe yo ngollo e yaasi darnde nde...

Wolde do goɗɗo

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hashmi ina ñiŋee won e diineeji lislaam, ina cikka wonde debbo waawaa wonde ganndo lislaam, firoore Qur’aana.[37]

O ñiŋaama kadi e won e waajotooɓe ultra-conservatives, right-wing e worɓe puritan en sabu makko ƴattaade darnde jinnaaɓe e nder Lislaam, haa teeŋti noon e miijooji makko e rewɓe jannginde e waajaade caggal galle. Fuɗɗoode woɗnde konservatiif ina ñiŋa almuɓɓe makko "ɓoornaade comci hirnaange", e ñaamde geɗe hirnaange e waɗde batuuji ɗi rewɓe tan ngoni. Ɓe ñiŋi kadi mo sabu huutoraade internet e kaɓirɗe nannduɗe e waaju, laabi ɗi ɓe njiyri ko ɗi hirnaange.[33][38][27]

Jaayɗe liberal en e sekulaar en ina njenanaa mo sabu « o yahraani no feewi » e firo makko yahrungo yeeso e lislaam. O ñiŋaama kadi sabu makko accude rewɓe heewɓe.[39][36] Sabu diineeji makko ɗi o ƴattaaki, won e daraniiɓe liberal hono Raheel Raza mbiyata mo ko Wahabi.[4][40] Hay so tawii Hashmi e Al-Huda mbiyi wonde ɓe ndewaani hay diine gooto keeriiɗo e nder lislaam hannde oo, ɓe mbiyata ko juulɓe tan no waɗnoo e jamaanu lislaam gadano nii.[41]

"Juulɓe 500 – Juulɓe 500 ɓurɓe semmbe."[

Dorsey, Jaak M. (22 abriil 2017). "Pakistan ina jokki e ƴellitde konservativism, tawi ko eɓɓaande piramid nde Sawudit ƴetti".

Duɗal san-bernardino-tashfeen-malik-al-huda-1.3353888

Kenney, Jefri T. (15 lewru nduu). Lislaam e nder Aduna hannde. Routledge. 313-314. ISBN 9781135007959.

"Wakkatiiji ñalnde kala". Waktuuji ñalnde kala.

"Farhat Hashmi ina gollina to Kanadaa". Waktuuji ñalnde kala. Wasinton. lewru mee 2005. Moftinaama e asli mum ñalnde 29 mars 2014. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 mars 2011.

Kortney Bender, Wendy Cadge, Peggy Levitt, David Smilde, Diina dow daande: Ƴellitaare e ndarnugo sosiyoloji diina, p 170. ISBN 0199986991

Bender, Korte (2012-12-06). Diine e dow ŋoral: De-center e Re-centring Sosiyoloji Diine. OUP Amerik. ISBN 9780199938643.

Ngunjiri, Goongɗinal Wambura; Madsen, Susan R. (2015-01). Rewɓe ko Ardiiɓe Aduna. IAP. ISBN 9781623969660.

Esposito, John L. (2010-04). Jaango Lislaam. Jaaynde jaaɓi-haaɗtirde Oxford. ISBN 9780199745968.

"Almuɓɓe rewɓe 4 yahnooɓe Siri ngam naatde e ISIS njanngii e duɗal Mississauga". Kabaaru CBC. Ƴeewtaa ko ñalnde 8 Duujal 2015.

Faiza Mushtaq, « Model luulndiiɗo wonande rewɓe Pakistaan ​​», Jaaynde jaŋde fannuuji keewɗi Asii fuɗnaange, 4 | Hitaande 2010

Ahmed, Istiyaak; Ahmed, porfeseer mawɗo to bannge ganndal politik biyeteeɗo Ishtiaq (2011-05-04). Politik Diina e nder Asii Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo. Taylor e Farayse. ISBN 9781136727030.

Kasam, Zayn (2010). Rewɓe e Lislaam. ABC-KLIO. ISBN 9780275991586.

Daniyel, Timote P. (2017-01-12). Dinamiik Sharia: Sariya Lislaam e Geɗe Renndo-politik. Funndoowo. ISBN 978319456928.

Mushtaq, Faiza (2010-12-08). "Miijo luulndiingo wonande rewɓe Pakistaan". Jaaynde ganndal keewnde fannuuji Asii fuɗnaange (e ɗemngal Farayse) (4). Loren Gayer, Ingrid Terwaat. Doi:10.4000/samaj.3030. ISSN hitaande 1960-6060.

Wakkatiiji, Los Angeles (17-07-2016). "Mesaasuuji jillondirɗi e duɗe lislaam rewɓe fof". Kabaaru Golf. Keɓtinaa ko e 19-11-2017.

Ahmadu, Saadaf (2009). Waylude iimanaagal: Daartol Al-Huda e ummital lislaam hakkunde rewɓe Pakistannaaɓe wonɓe e gure. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Syracuse. ISBN 9780815632092.

Ahmed, Akbar (30-08-2007). Jahgol e nder Lislaam: Kiriis winndereyankaagal. Jaaynde duɗal Brookings. ISBN 978-0815701330.

Mushtaq, Faiza (Ndunngu 2008). "Al-Huda & ƴamooɓe ɗum Jaŋde diine ngam rewɓe Pakistaan" (PDF). Ƴeewndo ISIM. 22: 30–32 – rewrude e udditgol.

Bayat, Asef (2013-08-01). Caggal lislaam: Jeese keewɗe lislaam politik. OUP Amerik. ISBN 9780199766062.

"Dr Farhat Hashmi - Defterdu EMAAN.COM". DEFTERE EMAAN.COM. Ko 2017-11-2017 ƴettaa.

"Dr. Farhat Hashmi ina jaɓɓoo Shahru Ramadaan e Geo". Web Awami. 18-07-2012. Ko 2017-11-2017 ƴettaa.

"Dr. Farhat Hashmi ngam jaɓɓaade Qur'aana e aan e Aag TV". Web Awami. 18-07-2012. Ko 2017-11-2017 ƴettaa.

Kenni, Jefeeri T.; Moosa, Ibraahiima (2013-08-15). Lislaam e nder Aduna hannde. Routledge. ISBN 9781135007942.

Bender, Korte (2012-12-06). Diine e dow ŋoral: De-center e Re-centring Sosiyoloji Diine. OUP Amerik. ISBN 9780199938643.

Markey, Daniyel S. (2013-10-07). Alaa yaltude e Pakistaan ​​: Jokkondiral Amerik e Islamabad torlaade. Jaaynde Duɗal Jaaɓi-haaɗtirde Cambridge. ISBN 9781107436060.

Hasan, Nadiya Z (2015). Piety mo binndaaka: Rewɓe juulɓe, ngenndiyaŋkaagal Pakistaan, e rewɓe lislaam (pdf) (Doktoraa, duɗal jaaɓi haaɗtirde York, tesis 2015).

(Pakistaan) Jaaynde ñalnde kala, 17 mars 2001

"Miijo luulndiingo wonande rewɓe Pakistaan" e nder jaaynde ganndal keewnde fannuuji Asii fuɗnaange (SAMAJ) nde Faiza Mushtaq winndi e tonngoode 4, 2010

"Ummitinki Lislaam" Ɗaɗi 2018-06-12 to masiŋ Wayback, nder yontere Fort Worth, Shomial Ahmad waɗi ñalnde 15 lewru Abriil 2009

Bayat, Asef (2013-08-01). Caggal lislaam: Jeese keewɗe lislaam politik. OUP Amerik. ISBN 9780199766062.

Kasam, Zayn (2010). Rewɓe e Lislaam. ABC-KLIO. ISBN 9780275991586.

Lipsett, Barbara Diane; Filis (2014). Goongɗinal e Feminism: Binndanɗe Ekumen. ISBN 9780664239695.

Follesdal, A.; Pogge, T. (30 lewru nduu). Njuɓɓudi Aduna Goonga: Daliilu, Kuule, Hakkeeji Aadee, e Juɓɓule Renndo. Springer Ganndal e Jaayɗe Njulaagu. ISBN 9781402031427.

"Farhat Hashmi ina gollina to Kanadaa". Waktuuji ñalnde kala. Wasinton. lewru mee 2005. Moftinaama e asli mum ñalnde 29 mars 2014. Ƴeewtaa ko ñalnde 12 mars 2011.

Bayat, Asef (2013-08-01). Caggal lislaam: Jeese keewɗe lislaam politik. OUP Amerik. ISBN 9780199766062.

Mushtaq, Faiza (8 desaambar 2010). "Miijo luulndiingo wonande rewɓe Pakistaan". Jaaynde ganndal keewnde fannuuji Asii fuɗnaange (4). doi:10.4000/samaj.3030 – e nder jaayndeeji.

Ahmed, Istiyaak; Ahmed, porfeseer mawɗo to bannge ganndal politik biyeteeɗo Ishtiaq (2011-05-04). Politik Diina e nder Asii Fuɗnaange e Fuɗnaange-rewo. Taylor e Farayse. ISBN 9781136727030.

Follesdal, A.; Pogge, T. (30 lewru nduu). Njuɓɓudi Aduna Goonga: Daliilu, Kuule, Hakkeeji Aadee, e Juɓɓule Renndo. Springer Ganndal e Jaayɗe Njulaagu. ISBN 9781402031427.

Raza, Raheel (8 noowammbar 2008). "Darnde lislaam e nder wooteeji Kanadaa 2008". Hakkunde