Futa Tooro

Iwde to Wikipedia
Futa Tooro
geographic region, Futa
Lesdinkeejum𞤆𞤵𞥄𞤼𞤢 𞤚𞤮𞥄𞤪𞤮, فوتا تورو Taƴto
LesdiMuritani, Senegaal Taƴto
Jonde kwa'odineto16°11′11″N 13°52′58″W Taƴto
Map

Futa Toro (Wolof e Fula : Fuuta Tooro 𞤆𞤵𞥄𞤼𞤢 𞤚𞤮𞥄𞤪𞤮 ; Arabi: ﻓﻮﺗﺎ ﺗﻮﺭﻭ ), Futa un innde feccal sahaara ladde, lardu faroo caka doggure ɗun ɗe maayo Senegaal. Lardi ndin, nɗi fooɗiiɗi nde kheerol Senegaal e Muritaani.Haa kadi ma ndiyam ndiyam e loope e haade jiiki maayo, amma nde nder ɓannɗu wuttudu lardu ndun edow haa maayo dallol un mboode jooruude,e Ñyolɗe.[1] Ndii'i lardi un nokkure Taarikuuji alaamaaji dun ɓe diiwe fulɓe, diina islaama,jihaadi daakaaje,e eggoɓe ndun fouta Djallo warbe makki daga niiha ndon.[2][3]

Bille[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fouta Tooro e hirna Afrik dawlaaji karnuuji c. 18th.

Joogaraafiwol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Fouta Tooro yaajiri kamani 400km, amma dun nokkure sewdee e yaajirka dun dow yaahi kiloteeter 20 haade jiiki nde wuttudu ɗun nde haade maayo Senegal.[4] Eɗum noddira wuttudu dungal hirnawal ngal e Tooro, nɗi cakaare e wuttudu dungal fuunaare bo kadi noddira fouta.Ndi cakaare nde nadtiri bano Bosea,Yirlaabe,Hebbyaabe,law e Haylaabe jotta. Nde fuunaare bo hawti kama Ngenar e Damga jotta.Lardu Wayla e fuuna yaahi fouta Tooro un mbuldi sahaarawal. Ɗistinoore,difuu ndi be fouta Tooro Geografiwal un nokkje ngooba jiibaawal dun leydi gam yaake haa ndi waalo waa'itaari mbuldi hannde,e nde hakkilannki ɗun Ndii'i kaayaaji nder lesdi nɗi nasabu haade yalji lammbe. Ko neeɓi nde larduuji ndin kenndake iyaaluuji fere fere hakkuɗe maɓɓe nden e rinooɓe maɓɓe ñyuuwi daga Nder maɓɓe Yeeso arduungal laamaaki yimmɓe lesdi bano kononi Siyaasaaji e neesuuji dawlawal.

Taariihawol[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Kalmawal Fouta unde gabago'o innnde nde dokki e koɗeene larduuji joodii nder fuu,nden boo Tooro un haƙiiƙa annditirde ɗun ɓe lardu joodiibe nder,kamano nasabu daga dawlaaji kiiɗi ɗun Takrur [5] Yimmɓe dawlaaji bolwira wolde pulaar, ɗemngal fingal e mawɗe ɗemle fula mooɓuube nder hirnare Afrik daga Senegal yaahi kameroun. E mɓe annditiree gam hollinki yewteere wolde maɓɓa edow dokkade innnde Haalpulaae'en Ma'ana woldoobe Bolle pulaar. Haalpulaae'en kadi anndira banoo Toucouoeurs (Var.Tukolor), innnde nden heeɓi nasabu daga be asali diiwal dun Tekrur. Diina islaama waari nasti lardu ndun daga Finannde artuuɗe Yimmɓe Toucouoeurs jaaɓi diina islaama tunnde karnuuji 11th. [6] Dawlaaji ndin ngii'i Arduule islaama ɗuɗɗe e gaɗa ton. Diiwal Denanke (1495/1514)-1776) ngii'i asali yimmɓe hannde yimmɓe eggal fulɓe mbaaguube wicci diiwe nder Fouta Tooro e fouta Jallow haa fombina.

Hiimoɓe[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]