Jump to content

Hadja Saran Daraba

Iwde to Wikipedia
Hadja Saran Daraba Kaba
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGine Taƴto
InndeSaran Taƴto
Innde ɓesnguKaba Taƴto
Ɗuubi daygo1945, 1946 Taƴto
ƊofordeCoyah Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, educator Taƴto
Position heldMinister of Foreign Affairs of Guinea Taƴto
Janngi toUniversity of Halle-Wittenberg, Herder Institute, 𞤔𞤢𞥄𞤩𞤭-𞤖𞤢𞥄𞤯𞤼𞤭𞤪𞤣𞤫 𞤢𞤦𞤣𞤫𞤤 𞤲𞤢𞥄𞤧𞤭𞤪𞤵 𞤑𞤮𞤲𞤢𞥄𞤳𞤭𞤪𞤭 Taƴto
Member of political partyQ123938017 Taƴto
Organization directed by the office or positionMano River Union Taƴto
Hadja Saran Daraba Kaba
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuGine Taƴto
InndeSaran Taƴto
Innde ɓesnguKaba Taƴto
Ɗuubi daygo1945, 1946 Taƴto
ƊofordeCoyah Taƴto
Sana'ajingaɗoowo siyaasaje, educator Taƴto
Position heldMinister of Foreign Affairs of Guinea Taƴto
Janngi toUniversity of Halle-Wittenberg, Herder Institute, 𞤔𞤢𞥄𞤩𞤭-𞤖𞤢𞥄𞤯𞤼𞤭𞤪𞤣𞤫 𞤢𞤦𞤣𞤫𞤤 𞤲𞤢𞥄𞤧𞤭𞤪𞤵 𞤑𞤮𞤲𞤢𞥄𞤳𞤭𞤪𞤭 Taƴto
Member of political partyQ123938017 Taƴto
Organization directed by the office or positionMano River Union Taƴto

Hadja Saran Daraba Kaba (jibinaa ko e hitaande 1945) ko debbo daraniiɗo leydi , ko kanko woni debbo gadano koolaaɗo kuuɓal Dental maayo Mano, kanndidaa hooreejo leydi e hitaande 2010 e nder wooteeji leydi Gine.[1]

Hadja saran daraba kaba Dayi Hitaande 1945 Koyah, leydi Gine Lesdi Gine Alma mater Duɗal jaaɓi haaɗtirde Halle-Witenberg Duɗal Herder Duɗal jaaɓi haaɗtirde Konakri Kugal Rewɓe daraniiɗo Anndaa ko... haɓaade ngam rewɓe

Hadja Saran Daraba Kaba jibinaa ko e hitaande 1945 hedde darorɗe wolde adunaare ɗimmere to Coyah, leydi Gine e nder galle mo alaa jawdi, baaba makko ko koninke e daraniiɗo e laamu maayɗo hooreejo leydi Ahmed Sekou Touré. O fooli kaɓirɗe makko politik ko e cukaagu makko. O janngii farmasi to Leipzig e Halle to Almaañ hakkunde 1966 e hitaande 1979. E hitaande 1970, o arti Gine ɗo o janngini to duɗal jaaɓi haaɗtirde Hadja Mafory Bangoura to bannge safaara e farmasi, caggal ɗuum o naati to duɗal jaaɓi haaɗtirde Pharmaguinée ɗo o ummii o wonti Direkteer Export National to ministeer njulaagu caggal leydi. E hitaande 1996 o wonti jaagorgal ko fayti e renndo e ɓamtaare rewɓe e sukaaɓe.[2]

Fiilngo hooreejo leydi

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

E hitaande 2010, e woote gardagol leydi Gine, ko kanko tan woni debbo e nder 24 kanndidaaji hade makko naatde e Alpha Condé e daawal ɗiɗaɓal.[3]

Dental Maayo Mano

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Hakkunde lewru suwee 2011 e 2017, ko kanko woni hooreejo senngo maayo Mano e sosɗo fedde rewɓe fedde maayo Mano ngam jam (REFMAP), gooto e juɓɓule ɓurɗe teeŋtude e renndo siwil Afrik hirnaange, baɗnooɗo no feewi e kuulal ngal e hareeji keewɗi e nder diiwaan hee e ndimaagu rewɓe Afriknaaɓe e heɓde njeenaari jojjanɗe aadee Fedde Ngenndiije Dentuɗe e hitaande 2003.[4]

^ simodbt (29 lewru nduu). "Portrait. Hadja Saran Daraba Kaba, une dame de fer au parcours impressionnant (Par Ibrahima Diallo)". Mediaguinee.org (e Farayse). Keɓtinaa ko 2020-04-03.

^ Ardiiɗo. "Portrait de Hadja Saran Daraba Kaba: Une dame de fer au parcours impressionnant". Maande Gine.com. Moƴƴinaama gila e asli mum ñalnde 16-03-2020. Keɓtinaa ko 2020-04-03.

^ Ardiiɗo. "Hooreejo leydi Gine: Ñaawirde ɓurnde toowde e doggol kanndidaaji". Keɓtinaa ko 2020-04-03.

^ Guineel.com (19-06-2017). "Maayo Mano : Hadja Saran Daraba ina hollita ɓiɗɗo bilan to tête de l'organisation". Gineel (e ɗemngal Farayse). Keɓtinaa ko 2020-04-03.

Ndee winndannde jowitiinde e dawriyanke Gine ko ƴoƴre. Aɗa waawi wallude Wikipedia so a yaajtinii ɗum.