Jump to content

Hamida Javanshir

Iwde to Wikipedia
Hamida Javanshir
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuLaamu Russiya, Soviet Union Taƴto
InditirdeHəmidə Məmmədquluzadə Taƴto
SoomaHəmidə xanım Əhməd bəy qızı Məmmədquluzadə-Cavanşir Taƴto
Ɗuubi daygo19 Siilo 1873 Taƴto
ƊofordeBöyük Kəhrizli Taƴto
Date of death6 Colte 1955 Taƴto
Place of deathBaku Taƴto
Place of burialAlley of Honor Taƴto
FatherAhmad bey Javanshir Taƴto
Dee/goriiwoJalil Mammadguluzadeh Taƴto
Sana'ajiwomen's rights activist, philanthropist, opinion journalist Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Hamida Ahmad bey qizi Javanshir (Azerbaijan: Həmidə Cavanşir ; 19 lewru Yarkomaa 1873 – 6 lewru Feebariyee 1955) ko daraniiɗo Azerbaijaan, gooto e rewɓe Azerbaijaan adanɓe, daartiyanke tropist , firoore, tergal fedde winndooɓe Azerbaijaan.

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Ndee feccere tuugii ko e lowre wootere no feewi walla fof. (feebariyee 2024)

Hamida Javanshir jibinaa ko e nder galle maamiraaɓe makko to wuro Kahrizli, o woni ɓiy mawɗo Ahmad bey Javanshir (1828-1903), daartoowo Azeri, firoore e ofisee konu laamu Riisi,[1] e debbo makko Mulkijahan. Ko kanko woni mawniiko mawniiko Ibraahiima Khalil Khan, laamɗo cakkitiiɗo e nder leydi Karabakh.[citation needed] Hamida e miñi mum gorko ina njanngi e galle; nde o heɓi duuɓi jeenay, galle jannginooɓe Riisi ari hoɗdude e maɓɓe ngam ardude e jaŋde maɓɓe. Nde o heɓi duuɓi 14, o anndi binndol Orop e lislaam, omo haalda kadi ɗemngal Riisi e Farayse no feewi.[citation needed]

E hitaande 1889, Hamida Javanshir resi debbo gooto jeyaaɗo to Barda, hono lietnaa kolonel Ibraahiima bey Davatdarov. Ɓe koɗi to Brest-Litovsk (Brest hannde oo, Bielorussi). Ɓooytaani ɓiɓɓe maɓɓe ɗiɗo, Mina e Muzaffar njibinaa. Javanshir ƴettii jaŋde jimɗi, o janngi Almaañ e Poloñ. E hitaande 1900, ɓesngu nguu ummii Kars, ɗo Davatdarov toɗɗaa gardiiɗo safrirde konu. Hitaande caggal ɗuum, o maayi, paandaale Hamida ngam janngude safaara to Moscow ina nanndi e ko waɗaani.[1]

Ɓiɗɗo Hamida Javanshir biyeteeɗo Mina Davatdarova ko jannginoowo ganndo, ballitooɗo e duɗal Kahrizli haa o sankii e hitaande 1923

Nguurndam caggal mum e golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Hamiida Javanshir And Jalil Mammadguluzadeh

O ronii jeyi Kahrizli e juuɗe baaba makko, o jokki e golle makko cotton ɗe o heɓi. E fawaade e yiɗde makko, o ƴetti binndol deftere makko daartol wiyeteende « On des affaires politiques de l’affaires politiques de l’armée Karabakh » e hitaande 1747–1805, o fayi ɗum to Tiflis (Tbilisi hannde, Georgia) ngam heɓde nde yaltinde ɗum to galle bayyinoowo Geyrat. Ko ɗoon e lewru oktoobar 1905 o hawri e Jalil Mammadguluzadeh, oon sahaa wonnoo ko winndiyanke jaaynde wiyeteende Sharg-i rus e ɗemngal Azeri. E hitaande 1907, ɓe resndi (Mammadguluzadeh ko debbo jom suudu laabi ɗiɗi e oon sahaa)[2], ɓe nguuri Tiflis haa hitaande 1920. Ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo – Midhat, jibinaaɗo e hitaande 1908, e Anvar, jibinaaɗo e hitaande 1911.[3] O gollodiima e Mammadguluzadeh ngam muulde molla Nasraddin, jaaynde satiriire.[4][5]

Ɓiɗɗo debbo Hamiida Javanshir

E nder heege Karabakh e hitaande 1907, Javanshir renndini kosam e njuumri e wuro heege, kadi o woniino hakkunde Armeni en e Azeris en caggal duuɓi ɗiɗi warngooji baɗnooɗi.[1] E hitaande 1908, o sosi duɗal coeducational to wuro makko Kahrizli, ngal wonti duɗal Azeri gadanal ɗo sukaaɓe worɓe e rewɓe mbaawi janngude e nder suudu janngirdu wooturu. E hitaande 1910, Javanshir, e wondude e rewɓe jeyaaɓe e laamɓe Azeri wuro ngoo, cosi fedde moƴƴere rewɓe juulɓe Caucasian.[1] E nder rafi mboros e jamaanu Sowiyet,[nde?] o soodi ñawbuuli, o rokki yimɓe Kahrizli ñawbuuli.[6][7]

E hitaande 1921, caggal nde o hoɗi Tabriz fotde hitaande, ɓesngu nguu ummii to Baku, o winndi toon ciimtol, o firti golle jom suudu makko. O yaltinii deftere e kitaale 1930, Awake: Deftere debbo juulɗo seeɗa e nguurndam mum e gollondiral mum e gardiiɗo Molla Nasreddin, jaaynde ɓurnde waawde satiriik e nder Kaukasus e Iraan, 1907–1931, yaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1977 Engele ko Hasan Jawadi e Willem Floor winndi.[8] O firti kadi yimre Riisi.[4] O ɓuri ɓiɓɓe makko ɗiɗo wuurde: Mina e hitaande 1923 e Midhat e hitaande 1935.[3] O sankii ko Baku e hitaande 1955. Ina woodi musee nguurndam makko e golle makko to Kahrizli.

Pewnugol koton e nder leydi Azerbaijaan

^ Juppu haa: a b c d (e ɗemngal Aserbaijaan) Megastar e Annoore mum. Yeewtere e taaniiko Hamida Javanshir Doktoor Mina Davatdarova. Jinnaaɗo-az.org

^ (e ɗemngal Riisi) Goonga mo Nasreddin ganndo oo haali Arsiif 2007-09-28 to masiŋ Wayback. Nash vek. #21 (260). 28 lewru Mbooy 2004. Ƴeewtaa ko 1 Duujal 2007

^ Jump up to: a b (e ɗemngal Riisi) Manngu men: Jalil Mammadguluzadeh. Leydi Azerbaijaan. 4 lewru Yarkomaa 2007. Ƴeewtaa ko 1 Duujal 2007

^ Juppude haa: a b Yolasan, Serkan (lewru Yarkomaa 2019). "Resooji Azeri rewrude e teddungal e ɓuuɓngal: politik Asii hirnaange ummoraade e gite diaspora". Jaaynde ganndal Orop. 10 (1): 40. Dowlaaji 10.1177/1879366518814936. ISSN 1879-3665.

^ Ameri, Anan (1999). Hermeneutik e teddungal: Kaaldigal nokku "public" debbo e nder renndooji lislaam/ate. CMES Havard. p. 100. ISBN 978-0-932885-21-0.

↑ Heyat, Faride (5 mars 2014). Rewɓe Azerbaijan e nder mbayliigu: Rewɓe e nder Azerbaijaan Sowiyet e caggal Sowiyet. Rootledge. 68-69. ISBN 978-1-136-87177-1.

^ "Hamide Khanum Javanshir 1873-1955" Debbo-hood (6 mars 2019).

^ Javanshir, Hamide Kanum (2016). Awake : deftere debbo juulɗo seeɗa, ko fayti e nguurndam mum e gollondiral mum e gardiiɗo Molla Nasreddin, jaaynde ɓurnde maantinde e nder Kaukasus e Iraan, 1907-1931. Javadi, Hasan, Floor, Wilem M. Wasinton DC. ISBN 978-1-933823-87-4. OCLC 960719559.