Jump to content

Hidayet Şefkatli Tuksal

Iwde to Wikipedia
Hidayet Şefkatli Tuksal
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuTürkiye Taƴto
InditirdeHidayet Şefkatli Tuksal Taƴto
Ɗuubi daygo1963 Taƴto
ƊofordeAnkara Taƴto
WoldeTurkish Taƴto
Sana'ajiauthor, journalist Taƴto
Janngi toAnkara University Faculty of Divinity, Middle East Technical University Taƴto
Work period (start)1980 Taƴto
DiinaDiina Lislaama Taƴto

Hidayet Şefkatli Tuksal (jibinaa ko e hitaande 1963) ko daraniiɗo jojjanɗe aadee Turki, debbo lislaam, winndiyanke. O jannginta ko faati e diine to duɗal jaaɓi haaɗtirde Mardin Artuklu.

Hidayet Şefkatli Tuksal jibinaa ko e hitaande 1963 to Ankara, leydi Turki, e nder galle juulɓe ummoriiɓe leyɗe Balkan en.[1] E hitaande 1980 o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ankara to duɗal jaaɓi haaɗtirde diine. O naati e fedde diine e sahaa nde o woni toon ndee, o fuɗɗii ɓuuɓnude. O heɓi PhD e diineeji lislaam toon.[2]

E hitaande 1994, Tuksal jeyaa ko e sosde Fedde Rewɓe Laamorde (Njulaagu Baskent Kadin). Platform oo luulndiima tuugnorgal diine ngal ko fayti e njiyaagu, o addi hakkillaaji e njiyaagu e tooñanngeeji ɗi rewɓe diineeji njiylotoo e nder nokkuuji diineeji.[2]

Tuksal waɗii jaŋde leslesre e filosofi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal Fuɗnaange hakkundeejo. Caggal nde o heɓi caɗeele e njanguuji sabu ɓuuɓri makko, o dogi o woppi duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. O udditi yeeyirdu koltu e miñiraaɓe makko rewɓe e yumma makko caggal nde o dañi golle ɗe o weltotoo. Tuksal jannginii e duɗal İmam Hatip ko juuti hade mum winnditaade e porogaraam doktoraa.[1] Caggal kuudetaa caggal jamaanu 1997 e golle ñalnde 28 feebariyee, ɓoornaade comci koye mum en e nder duɗe jaŋde Turki. Tuksal hollitii ɗum ko haala rewɓe, o siftini wonde rewɓe ɓoorniiɓe wutteeji ko ɓuri heewde e golle ɗee. O teskiima wonde hay won e worɓe juulɓe e lislaamiyankooɓe cemmbinɓe, njiyataa rewɓe ɓoorniiɓe wutteeji e nder juɓɓule lislaam ina mbaawi hollirde sabu haala kemalist en ɓurka heewde.[3]

Tuksal ina anndi ko debbo diine. O janngii binndanɗe diine, o luulndii miijooji lislaam ɗi addanta rewɓe ƴattaade.[1] O winndi jannde janngirde ko faati e mbaydiiji rewɓe e nder hadiis e hitaande 2001. O noddii ngam ƴellitde haalaaji luurondirɗi e hakkeeji rewɓe e nder hadiis.[2]

Tuksal winndii kadi daartol dille rewɓe lislaamiyankooɓe to leydi Turki. O teskiima ceergal hakkunde feministeeji lislaam e rewɓe diineeji to leydi Turki.[2]

Tuggi 2012, Tuksal wonnoo ko winndiyanke jaaynde wiyeteende Taraf.

Tuksal ko dewbo, ina jogii ɓiɓɓe tato.