Jump to content

Hissa Hilal

Iwde to Wikipedia

Hissa

Hissa Hilal
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuAarabe Sawdiyanke Taƴto
Inditirdeحصة هلال المليحان العنزي Taƴto
SoomaHissa Hilal al-Malihan al-'Unzi Taƴto
PseudonymRemia Taƴto
Ɗuubi daygo1974, 1967 Taƴto
WoldeArabic Taƴto
Sana'ajijournalist, poet, writer Taƴto

Hilal (aarabeere حصة هلال) ko yimiyanke Sawuditnaajo. Ko adii ɗuum o yaltinaama e innde fenaande Remia (Aarabeeɓe: ريميه),[1][2][3] o dañii innde e nder winndere aarabeeɓe e hitaande 2010 nde o janngi jimɗi luulndiiɗi fatwaaji e dow Million's Poet, woni kawgel yimre teleeji goongaaji Emiraaji, o wonti debbo gadano yettaade finaaluuji porogaraam oo.

Nguurndam e golle puɗɗaaɗe

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]
Results of tour in "Dardistan, Kashmir, Little Tibet, Ladak, Zanskar, etc.," in four volumes. (IA resultsoftourind00leit).pdf (description page)

Hilal, mo innde mum timmunde woni Hissa Hilal al-Malihan al-Unzi,[4] jibinaa ko to worgo-fuɗnaange leydi Sawudit, sara leydi Jordani, e nder renndo Beduin, o fuɗɗii winndude jimɗi ko omo yahra e duuɓi 12, haa arti noon e tiitooɗe binndol e nuunɗal.[5][6] O suuɗii yimre makko e ɓesngu makko, ɓe njaɓaani.[7] O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde to Bahrein, ɗo o hawri e binndol Engele ɓooyngol, kono o waawaano yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde ngam daliilu kaalis.[6]

Hilal waawii waɗde yoga e jimɗi mum njaltinaaɗi e jaayɗe e jaayndeeji Sawudit nde o woni e golloraade e nder safrirde to Riyad, o huutoriima kaalis mo o heɓi e yeeyirde makko adannde ngam soodde masiŋ faks mbele omo waawa winndude binndanɗe naalankaagal gila e galle makko.[ 5][6] Hilal golliima e jaayndeeji e jaayndeeji keewɗi e nder leydi Arabi Sawdit e nder diiwaan Golf Persik, kadi ko o bayyinoowo yimre al-Hayat.[8][4] O yaltinii defte ɗiɗi jimɗi, ɗemngal ɓuuɓngal (1993) e defte bedewed.[2][9] E nder oon sahaa, o winndi e innde fenaande "Remia."[2][5]

Hilal wiyi wonde dewgal rokkii mo ndimaagu ɓurngu heewde e galle makko, kadi ɓiɓɓe makko nayo ɓee ko ɓuuɓri deeƴre.[6] Jom suudu makko kadi ko yimoowo.[7] Hilal yiɗnoo ko tawtoreede kawgel ngel e sahaaji ɓennuɗi ɗi Million’s Poet, kono gorko makko, nde tawnoo saliima mo yamiroore binnditagol nde kanko e debbo Sawudit foti yahde caggal leydi, o roŋki rokkude ɗum. Ko e sahaa nayaɓo o rokki mo yamiroore.[7]

Yimoowo Miliyoŋ

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Mi yi'ii ko boni e gite

e nder fatwaaji bonɗi ɗii,

E jamaanu mo ko jaɓaa

ina jiiɓii e ko haɗaa.

Hissa Hilal, « Jiiɓru Fatwaaji » 2010[1]

Hilal e yimre mum ina njetta no feewi e juuɗe ñaawooɓe ɓee e heɗotooɓe Million's Poet.[10] Ñaawirde wootere wiyi "doole makko ko e sincugol natal...Yimre makko ina jogii doole. Omo jogii sahaa kala nelal e miijo tiiɗngo, hay so tawii ko e geɗe luulndiiɗe."[5] Yimre Hilal ɓurnde lollude e kawgel ngel ko "The Chaos of Fatwas."[6] Nde ñiŋi e nder dactyls rhymed[5] diineeji "barbaric" dognirɗi leydi mum, nde ñiŋi bonanndeeji e keeri hakkeeji ɗi darnde maɓɓe fundamentalist en addani.[8] Yimre ndee yi’aama ina jaaboo teeŋti e haalaaji ɗi Sheek Abdul-Rahman al-Barrak haali ko ɓooyaani ɗii, ɗi noddi yo wallidiiɓe jokkondire hakkunde rewɓe e worɓe mbare.[10] Hilal heɓiino kulhuli maayde e internet ngam ndee yimre.[11] O wiyi omo huutoroo ɗemngal e natal ɓuuɓngal e nder jimɗi makko, ko wayi no sifaade diineeji fundamentalist en ina njiyloo natal warngooji, sabu "ekstremism ina tiiɗi no feewi, a waawaa haalde ɗum e mbaadi ngoɗndi."[7] Hilal yimre yontere aroore ndee ko aayeeji 15 e dow tiitoonde nanndunde e ndee, o dañii heen limre ɓurnde mawnude e doggol ngol, nokku e nder doggol ngol, e yettude ñaawooɓe ɓee e cuusal makko.[11][12]

Yimre Hilal e nder daawal gadanal ngal wiyi wonde media, toɓɓere nde ñaawooɓe ɓee cuɓii, ina waawi huutoreede ngam haɓaade majjere e senngooji. "Miɗo hawra e colli lewru e nder hare lewru, eɗen njiɗi ummoraade e aduna kaɓoowo e majjere mum."[13]

Hilal woni tataɓo e nder kawgel ngel, o dañii miliyoŋaaji tati dirham, o addani rewɓe heewɓe tawtoreede kawgel ngel ko ɓuri ko adii.[3][6] Naatgol makko gadiingol ko konngol yimoowo oo e jimɗi makko : « Aɗa jogii baagal ɓuuɓngal / Aɗa janfa asamaan maa udditirɗo ».[5] O heɓi njeenaari ɓurndi toowde e fedde ñaawooɓe, nde limtata ko 60% . e limre cakkitiinde kawgel ngel, kono dañaani ko heewi e woote jamaanu ngam heɓde kawgel ngel.[14]

The Independent winndii wonde "Million's Poet ko nokku teeŋtuɗo wonande nulal makko nde tawnoo ko konservatism e mbaadi mum", ko ɗum woni ko ƴellitta yimre aadaaji, ina waawi yettaade yimɓe ɓurɓe yaajde e konservatism, ko ɓuri ko ɓuri heewde e kollirɗe talanɗe ɗe Hirnaange jogii; sabu fannu oo ina hormii, ina aada, loowdi ndii ina waawi pusde keeri.[10] Hilal ɓeydi heen wonde, nde tawnoo diineeji toowɗi ina mbaawi jogaade ballal e huutoraade “kelme diine e konnguɗi luggiɗɗi e nder hakkillaaji neɗɗo kala”, moderates ina poti haɓaade ɗum en e huutoraade konnguɗi nannduɗi e ɗii, wonaa ɗemngal jamaanu ngal yimɓe njokkondirtaa e mum.[11]. ] Annduɓe ɓee mbiyi wonde ngool laawol yimre ina ɓeydoo huutoreede ngam yeewtidde e caɗeele renndo, tee ina gasa tawa tawtoreede Hilal ina ɓeyda oon sifaa.[15]

Hilal yaltugol mum e nder yeewtere nde ina ɓoornii niqab, teskaama e nder jaayɗe. O hollitii wonde o waɗi ɗum ko ngam banndiraaɓe makko worɓe, wallitooɓe yimre makko, mbaasa ƴattaade worɓe woɗɓe, kadi omo yaakorii ɓiɓɓe makko rewɓe ɓee mbaasa suɗaade yeeso mum en.[8] Hilal wiyi wonde humpito makko e ɓoornaade niqab nde o yahata caggal leydi Sawudit ina jeyaa e ko addani mo winndude "The Chaos of Fatwas" ; jaabawuuli bonɗi ɗi o heɓi e rewonaaɓe mbaɗti mo miijaade no ƴaañooɓe diine makko ɓee ndokki juulɓe fof innde bonnde.[11]

Caggal golle

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Caggal nde o tawtoraa Million’s Poet, Hilal yaltini defte keewɗe goɗɗe.

Ceergal e yimre Kholu': Janngugol darnde rewɓe e nder renndo leƴƴi e yimre Nabati ko seede (2010) ko deftere jimɗi ɗi rewɓe Beduin en mbinndi ko adii hitaande 1950. Hilal rewtinii deftere nde, nde o yi’ata ko nde hollirta ndimaagu haala e ndimaagu e nder geɗe galleeji ɗi rewɓe Sawuud njoginoo e yontaaji ɓennuɗi.[6][16] Deftere nde ina waɗi jimɗi rewɓe yimooɓe capanɗe joyi ummoriiɓe e leƴƴi Beduin ceertuɗi, nde waɗi ko taƴe ɗiɗi, "Hakke suɓaade" e "Jaɓde e reentaade."[2][4] Ñalngu binndol jimɗi ɗii ina seerti, tawa ko ɓuri ɓooyde ko ɓuri teeminanɗe ɗiɗi e keso oo ko ina wona duuɓi capanɗe nay. Hilal wiyi e ndee deftere, "Rewɓe leƴƴi ina keewi janngude jimɗi ɗaɓɓooɓe ceergal, so worɓe mum en nanii ɗum, ɓe ceertata ɗum en."[4] Yimre heewnde e nder deftere ndee ko Abdallah ibn Raddas fuɗɗii mooftude ɗum en e kitaale 1950 e kitaale 1960 e ɗe tuugii ko e daartol ummoriingol e aadaaji haalpulaar en ko fayti e rewɓe yiɗɓe seertude e worɓe mum en, so tawii ko ngam yiɗde jeytaare e wellitaare, walla mettere e jom suudu, walla jommbaajo jom en hakkillaaji walla jom en hakkillaaji en, walla ɓe ngonaa tiiɗɓe e nder jaabawol maɓɓe e jamirooje ceergal ɗe worɓe puɗɗii. Antoloji Hilal ina luurdi e miijo ngo renndo hannde ngoo ɓuri siwilde e renndo leƴƴi ɓooyɗi ɗii, ina hollita kadi ceertugol darnde rewɓe e worɓe e nder renndooji jeereende Beduin en e nder renndooji wurooji garooji ɗii.[17]

Anniya (2011) ko deftere jimɗi Hilal gila e duuɓi sappo jawtuɗi ɗii,[16] ina heen "Caos Fatwaaji."[17]

^ Juppude haa: a b Wright, Robin (7 ut 2012). Rock the Casbah: Tikkere e murto e nder winndere lislaam. Simon e Shuster. 160 haa 168. ISBN 9781439103173.

^ Juppu haa: a b c d "Deftere yimre Rimiya yalti". Kabaaru Golf. Ñalnde 19 abriil 2010.

^ Juppude haa: a b Al-Sharif, Ahmed (8 abriil 2010). "Yimoowo Kuwoyt heɓi njeenaari adanndi Million's Poet". Al-Arabiya.

^ Juppu haa: a b c d "Yimoowo ina haala hakkille mum". Jaaynde Yimre. mars 2011. Moftinaa ko e asli mum ñalnde 3 mars 2016. Heɓtinaama ñalnde 9 feebariyee 2014.

^ Juppude haa: a b c d e f Smoltczyk, Aleksanndar (16 abriil 2010). "Aaye caggal mbaydi". Spiigel.

^ Juppude haa: a b c d e f g Saaida, Saaada (27 mars 2011). "Hissa Hilal: Ma a yiy geɗe mawɗe keewɗe ummoriiɗe e rewɓe Sawudit". Ngenndiyankeewo.

^ Juppu haa: a b c d Gafour, Hamiida (2 abriil 2010). "Hissa Hilal daande Miliyoŋaaji". Ngenndiyankeewo.

^ Jump up to: a b c "Yimoowo debbo Sawudit mo aaye mum ɓuuɓnata, ɓuuɓnata". BBC. Ñalnde 25 marse 2010.

العنزي، باسمة (13 lewru juko hitaande 2011). "قراءة في كف ريمية هلال". Jaayndeeji Al Rai. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 9 mars 2020. Hoɓtinaama ñalnde 30 sulyee 2013.

Juppude haa: a b c Bland, Archie (24 mars 2010). "Yimoowo debbo Sawudit ina ƴattoo diineeji e nder 'Arabic Idol'". Ko jeytaare.

Juppude haa: a b c d Hasan, Hasan (19 mars 2010). "Million's Poet timmuɗo ina salii kulhuli maayde". Ngenndiyankeewo.

"Yimoowo 'Fatwa' waɗi ɗum haa timmoode Yimoowo Miliyoŋ". Fuɗnaange hakkundeejo e internet. mars 2010. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 4 lewru juko hitaande 2016. Heɓtinaama ñalnde 7 abriil 2014.

^ Hasan, Hasan; Dajani, haneen (ñalnde 26 mars 2010). "Huutoro Million's show ngam yettaade aduna, yimoowo wiyi". Ngenndiyankeewo.

^ "Yimoowo debbo Sawudit biyeteeɗo Hissa Hilal dañii caɗeele e kawgel finaal". BBC. Ñalnde 8 abriil 2010.

^ "Debbo Sawudit ina haɓa e kulhuli maayde ngam timminde tataɓo e nder kawgel yimre". Daande Amerik. Ñalnde 7 abriil 2010.

^ Juppude haa: a b al Rashedi, Layla; Seaman, Anna (2 mee 2010). "Hoodere Million's Poet ina ummina luural ceergal". Ngenndiyankeewo.

^ Juppude haa: a b Kurpershoek, Marcel (10 noowammbar 2012). "Kuutoragol yimre ngam ƴettude stanza".

Janngugol jokkungol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Wright, Robin (7 ut 2012). Rock the Casbah: Tikkere e murto e nder winndere lislaam. Simon e Shuster. 160 haa 168. ISBN 9781439103173.

Jokkondire yaajɗe

windugo

Hilal ina jannga "Caos de Fatwas".

Firo timmungo "Caos Fatwaas".

Firo timmungo yimre Hilal sakkitiinde e nder kawgel ngel