Jump to content

Huda Abuarquob

Iwde to Wikipedia
Huda Abuarquob
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuState of Palestine Taƴto
InndeHuda Taƴto
Ɗuubi daygo1970 Taƴto
ƊofordeJerusalem Taƴto
WoldeInngilisjo, Arabic, Hebrew Taƴto
Sana'ajiactivist Taƴto
EmployerAlliance for Middle East Peace Taƴto

Huda Abuarquob (aarabeeɓe: هدى أبو عرقوب; jibinaa ko hitaande 1970) ko daraniiɗo jam e rewɓe, gonnooɗo jannginoowo, gonnooɗo gardiiɗo diiwaan fedde ngam jam fuɗnaange hakkundeejo (ALLMEP).[1][2]

Nguurndam e jaŋde puɗɗagol

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abuarquob jibinaa ko to Yerusalaam[1], yumma mum ko kominist e feministe, jannginoowo Engele, baaba mum ko suufiyankooɓe, ko gardiiɗo duɗal.[2][3] Ɓiɓɓe makko ina njogii nafoore mawnde e jaŋde;[2] neene makko baaba mum, mo janngaani, ina teskii sukaaɓe makko njeeɗiɗo ɓee ina njannga.[4] Ɓesngu makko kadi ko daraniiɓe jam e waasde fitinaaji. Mawniiko gorko to bannge yumma mum wallitii e reende yahuud en hoɗɓe e Hebron e nder warngooji Hebron hitaande 1929.[5][3] Nde Abuarquob holliri yiɗde mum naatde e Intifada gadano oo e darorɗe kitaale 1980, yumma mum cemmbini mo, wiyi mo yo o janngu Tolstoy e nokku mum.[3] Ko kanko woni mawɗo e nder sukaaɓe sappo e ɗiɗo.[2][4]

Abuarquob ummiima Sawudit duuɓi seeɗa e nder cukaagu makko, hade makko hootde to Cisjordanie, ɓe koɗi to Baytilaama.[2] Ko ɗoon baaba makko jannginnoo e duɗal katolik en. Galle oo caggal mum ummiima kadi, to wuro sara Hebron.[2]

Golle e jaŋde

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Abuarquob adii gollude ko jannginoowo to Cisjordanie, ɗo o golli duuɓi 15 to ministeer jaŋde Palestiin.[2][4] E hitaande 1997, o jeyaa ko e fedde jannginooɓe waɗɓe jaŋde Palestiin adannde.[2] E nder yeewtere ndee, o hawri e jannginooɓe Israayiil ; ɗum woni ko adii fof Abuarquob ina hawra e siwil en Israayiil.[2] Ɗeeɗoo kawre jaŋde e Israayiilnaaɓe maa njokku ; duuɓi seeɗa caggal ɗuum, Abuarquob yilliima Boston ngam tawtoreede yeewtere nde Duɗal Irlande to duɗal jaaɓi haaɗtirde Boston yuɓɓini, o hawri e jannginooɓe Israayiilnaaɓe kadi tawtoranooɓe.[2] O waɗii stage e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde Irlande e nder duuɓi tati garooji ɗii.[2] E nder ɗeen geɗe, Abuarquob fellitii wonde jaŋde, e nder mum, jokkondiral e ‘goɗngol’, ko huunde tiiɗnde e golle jam.[2] Caggal nde o hawri e Pedagogie des Oppressés, mo Paolo Freire winndi, Abuarquob kadi fuɗɗiima miijaade wonde wonaa ƴaañorgal, kono tan ko neɗɗo tooñannge, tee « golle tooñanngeeji [ko] rimɗinde koye mum en, e ɗuum, rimɗinde tooñoowo oo kadi .”.[2][6]

E nder ilnaare ngam fuɗɗaade golle ngam haɓaade jam, Abuarquob ɗaɓɓi e Porogaraam Fulbright.[2] O jaɓaama, o ari to leyɗeele dentuɗe Amerik e fuɗɗoode hitaande 2004, ɗo o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Eastern Mennonite ngam heɓde dipolomaaji makko to bannge waylude hareeji e jaŋde jam, o heɓi dipolomaaji makko e hitaande 2006.[2][4] Nde o woni e duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal, Abuarquob waawii kadi jokkondirde e diine mum lislaam rewrude e njuɓɓudi nuunɗal renndo, wonaa politik.[2]

Nde o janngata to leyɗeele dentuɗe Amerik e fuɗɗoode kitaale 2000, Abuarquob sosi, e gorko yahuud gooto, Abraham's Vision, fedde nde wonaa laamuyankoore, jooɗiinde to San Francisco, mahi jokkondiral hakkunde janngooɓe kolees yahuud en e palestiinnaaɓe.[5][4]

Abuarquob naati e ALLMEP e hitaande 2014, o woni gardiiɗo diiwaan oo.[2]

E lewru Duujal 2017, o heɓi njeenaari Laudato Si’ to Vatikan.[2][5][7]

Abuarquob golliima e Women Wage Peace,[2][3][8] kadi ko o tergal yiilirde Track ɗiɗaɓere: Duɗal Dipolomasi ɓiyleydaagu.[9] O jeyaa ko e yimɓe jeegom (6) limtaaɓe e deftere Ron Kronish wiyeteende 2023 wiyeteende Profiles in Paix.[10]

Nguurndam neɗɗo Abuarkuob ina jooɗii Hebron.[5]