Jump to content

Ibrahim al-Afghani

Iwde to Wikipedia
Ibrahim al-Afghani
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSomaaliya Taƴto
AllegianceAl-Shabaab Taƴto
InndeIbrahim Taƴto
Ɗuubi daygo1960 Taƴto
ƊofordeHargeisa Taƴto
Date of death20 Korse 2013 Taƴto
Place of deathBarawa Taƴto
Member of political partyAl-Shabaab Taƴto

Ibraahiima Al-Afganistan (hedde 1960 - 20 lewru juko 2013), anndiraaɗo kadi Ibraahiima Haji Jama Mee’aad e Abu Bakr As Zayli’i, ko tergal mawngal e nder Al-Shabaab Somali, fedde hareeji haɓantoonde laamu Somali. O ummorii ko Habr Awal, leñol leñol Isaaq.

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Afghani jibinaa ko hedde hitaande 1960 to Hargeisa, gooto e sukaaɓe njeeɗiɗo e nder galle diine. O janngii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Farah Omaar, ɗo banndiraaɓe makko ciftorta wonde ko o diineyanke, ganndo lislaam. E nder duuɓi makko e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde, o jeyaa ko e fedde tokosere wiyeteende "Al-Wahdat al-Shabaab al-Islam", nde daranii salafism e firo laaɓtungo sariya lislaam.[1] Afghani ummii Somali ko e hitaande 1981 ngam janngoyde to Amerik, ɗo o woni almuudo to duɗal jaaɓi haaɗtirde diiwaan Columbia. O waɗii ko heewi e sahaa makko ko e nokku lislaam to Wasinton.

Hare nder leydi Somali

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Won ɗo e hitaande 1987 walla 1988, Afganistaan ​​hawri e Abdullaah Azzam, diine Palestiinnaajo ganndiraaɗo, mooftuɗo kaalis e nder winndere ndee kala ngam wallitde Mujaahidin en e wolde Sowiyet e Afganistaan. E darorɗe hitaande 1988, caggal nde visa makko janngoowo to Amerik joofi, Afganistaan ​​yahi Ejipt, caggal ɗuum Pakistaan, caggal ɗuum o waɗi laawol feewde wuro Peshawar, sara laana Durand. Caggal maayde Azzam seeɗa e lewru noowammbar 1989, Afganistaan ​​arti Somali. Caggal nde laamu Somali yani e hitaande 1991, Afganistaan ​​e lislaamiyankooɓe seeɗa woɗɓe cosi nokku heblo hareeji e nder wuro laamorgo Kismayo, ɓe inniri ɗum « nokku Khalid ibn Walid ». E nder lebbi tati, ko ina ɓura ujunnaaje gorko, heewɓe e maɓɓe ina njokkondiri e Al-Itihad Al-Islamiya (AIAI) naatnaa e kampaañ oo, ɗum addani Afganistaan ​​en e jihaadiyaŋkooɓe woɗɓe udditaade kampaañuuji goɗɗi e nder fuɗnaange Somali. O wonti harbiyanke AIAI e hitaande 1991, o haɓdi e maɓɓe e nder konu Ecoppi e kitaale 1990. E hitaande 1996, AIAI feccii e pelle ceertuɗe ceertuɗe, caggal nde ardorde ndee luurdi e hol no fedde ndee foti tawtoreede golle bonɗe e hareeji.[2]

E hitaande 1998, Afganistan hawri e Ahmed Godane, jannguɗo e heblo to Afganistaan ​​e oon sahaa.[3]

E hitaande 2002, Godane e Al-Afghani njahi to Diiwaan Somali to Ecoppi ngam fuɗɗoraade fedde jihaadiyaŋkoore hesere. E nder sahaa maɓɓe toon, Afghani, Godane e haɓdiiɓe mum en mbaɗii njillu e dow konngol yeeyooɓe khat ummoriiɓe Somaliland feewde Ecoppi, ɗum addani yeeyooɓe ɓee maayde e nanngude ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 1 dolaar e nder njulaagu nguu. Laamu Ecoppi nanngi ko ɓuri heewde e warɓe ɓee, kono Godane e al-Afghani keɓii daɗde e nanngugol, e nder lebbi seeɗa, ɓe mbaawi dogde e Somali fuɗnaange, tawi alaa laamu golloowo e oon sahaa. E darorɗe hitaande 2002, e huutoraade ngalu nguu, Godane e Afghani puɗɗii golloraade e nder Dental Ñaawirɗe Lislaam to Mogadishu. E hitaande 2005, nokku heblo keso ina wiyee ‘Salahuddin Muaskar’ sosaa, Godane woni hooreejo mum, Afghani woni hooreejo mawɗo e jannginoowo.[4]

Afghani meeɗiino jogaade jappeere cukko hooreejo gadano Al-Shabaab, kadi ko kanko woni hooreejo faggudu e kaalis,[5] e Emir Provisional Juba les e njuɓɓudi to Kismayo, ardii njuɓɓudi jooɗorɗe jeeɗiɗi tawi ko Al-Shabaab, heddiiɓe e nder militeeruuji lislaam ceertuɗi e nder Juba, e mawɓe leƴƴi.[6][7][8] O haalaama wonde o waraama e njanngu Predator e nder nokku jannginirɗo al-Shabaab to fuɗnaange Kismayo, Somali ñalnde 25 lewru juko hitaande 2011,[9] kono o wuuri, o wiyaama o woppii Al-Shabaab e lewru desaambar 2011.[ 10]

Lebbi keewɗi, luural nder leydi ina metti e nder Al-Shabaab sabu ñiŋooje gardiiɗo leydi ndii e oon sahaa, hono Ahmed Godane, e golle mum e kuule mum jowitiiɗe e jokkondiral mum e Al Kaydaa e no o jogori waɗde hareeji janani, haa teeŋti noon e haala Omar Hamammi , mo Al-Shabaab woni e dogde e oon sahaa sabu mum yaltude e fedde nde. E lewru abriil 2013, ɓataake udditirɗo yaltinaama e lowre enternet toownde, ina wiyee Afganistaan ​​winndi hooreejo Al Kaydaa, hono Ayman al-Zawahiri, ina ñiŋa ardorde Godane. ɗeen caɗeele ndernderiije ngaddi fitinaaji hakkunde leyɗeele nde Godane waɗi ko ina wona purge e ñiŋooɓe mo.[11] Detaayuuji maayde Afghani’en ina keddii e luural. Ñalnde kikiiɗe 19 lewru juko hitaande 2013, polis sirlu Al-Shabaab, biyeteeɗo Amniyat, taarii hoɗorde Afganistaan ​​to Barawe, ɓe mbaɗi jolɗe, ɓe ndarni harbiyankooɓe heewɓe e saraaji galleeji keewɗi teeŋtuɗi e nder wuro ngoo. E wiyde seedtiiɓe, caggal juulde Maghreb, Afganistan ina yaha tawa alaa garde, ina yahra e juulirde saraaji mum. Fedde sukaaɓe worɓe ɓadtii mo nde o yahata, gooto e maɓɓe ina ɓuuɓna junngo Afghani. Caggal ɗuum, gorko ɗiɗaɓo ari caggal, fiyi Afganistan laawol gootol e hoore. O gaañii no feewi nde balɗe seeɗa caggal ɗuum, worɓe njippii e oto mo o dañi, puɗɗii fiyde ɓanndu makko, gooto e worɓe ɓee wulli “Munafiq” helmere aarabeeɓe “naafige”. Ɓanndu makko naatnaa e oto, ndiiwaa to unokku anndaaɗo.[1] Ñalnde 29 lewru juko hitaande 2013, kaalirde konu Al-Shabaab, hono Abu Musab, hollitii wonde ɓe mbarii Afganistaan ​​e nder wolde balɗe ñalnde 20 lewru juko hitaande 2013 nde o salii nanngeede, kono terɗe galle makko, haa arti noon e miñiiko debbo Afganistaan, mbiyi ko militeer en mbari mo .[12]

Maruf, Haruna; Yuusuf, Dan (2018). Nder Al Shabaab: Daartol sirlu sehil Al Kaydaa ɓurɗo doole. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. p. 12. ISBN 978-0-253-03748-0.

Maruf, Haruna; Yuusuf, Dan (2018). Nder Al Shabaab: Daartol sirlu sehil Al Kaydaa ɓurɗo doole. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. p. 23. ISBN 978-0-253-03748-0.

Porter, Geoff (29-09-2014). "Nguurndam e maayde Ahmed Godane gardiiɗo Al Shabab". Catal haɓaade ownugol to West Point. Heɓtinaa ko 2024-04-04.

Maruf, Haruna; Yuusuf, Dan (2018). Nder Al Shabaab: Daartol sirlu sehil Al Kaydaa ɓurɗo doole. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana. ISBN 978-0-253-03748-0.

Alasow, Dahir Abdulle (5 mee 2011). "Gollotooɓe caggal leydi Al Kaydaa ɓuri heewde e diiso doosɗe Al-Shabaab". Suna wakkatiiji. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 11 lewru Yarkomaa 2012. Ƴeewtaa ko ñalnde 30 Oktoobar 2022.

"Emiraaji Islaamiyankooji Somali ina ɓadii nde Shabaab ina doga ngam semmbinde laamu | Jaaynde FDD konu juutngo". www.jaaynde warngooji juutɗi.org. Heɓtinaama ñalnde 2024-08-01.

Ahmadu, leydi Liban (26 mars 2010). "Caɗeele e nder ciimtol fedde toppitiinde Somali". Kabaaru Wardheer. Mooftaa ko e asli mum ñalnde 12 lewru feebariyee 2011. Ƴeewtaa ko ñalnde 17 lewru mbooy hitaande 2011.

"Qaar ka mid ah hoggaamiyeyaashii Al-Shabaab ee Taalibaan iyo Al-Qaacida la soo tababartay". BBC Kabaruuji Somali (e ɗemngal Somali). Heɓtinaa ko 2024-04-04.

"Komanda mawɗo Shabaab ina wiyee waraama to Somali". Jaaynde wolde juutnde. 9 sulyee 2011. Arsiwiraa ko e asli mum ñalnde 30 suwee 2011. Heɓtinaama ñalnde 9 sulyee 2011 – rewrude e lowre Shabelle Media.

"Ciimtol Somali: Yeewtere e ofisee Intel al Shabaab". Ciimtol leydi Somali. 12 noowammbar 2011. Moƴƴinaama e asli mum ñalnde 29 marse 2013. Ƴeewtaa ko ñalnde 6 marse 2012.

Ɓoornugol, Matt (2014). "Finnde Al-Shabaab: Feere suɓngo walla haajuuji?" (PDF). Ciimtol nokku jaŋde peeje e hakkunde leyɗeele. Arsiif (PDF) gila e asli mum ñalnde 8 suwee 2022. Heɓtinaama ñalnde 8 suwee 2022.

"Somali Shebab ƴaañooɓe mbarii mawɓe mum en ɗiɗo: kaalirde". Posto Bangkok. Jaaynde Farayse. 29 lewru juko 2013. Ƴeewtaa ko 29 lewru juko 2013.