Jump to content

Isabelle Arsenault

Iwde to Wikipedia
Isabelle Arsenault
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuKanada Taƴto
InndeIsabelle Taƴto
Innde ɓesnguArsenault Taƴto
Ɗuubi daygo6 Colte 1978 Taƴto
ƊofordeQuebec Taƴto
WoldeFaransinkoore Taƴto
Sana'ajicomics artist Taƴto
Janngi toUniversité du Québec à Montréal Taƴto
Copyright status as a creatorworks protected by copyrights Taƴto

Isabelle Arsenault (ou dayyaama e hitaande ndungu alif 1978) ko naalanke leydi Kanadaa keɓɗo njeenaari, jooɗiiɗo to Montreal, to leydi Kebek. O anndaa ko e golle makko naalankaagal laaɓtuɗe, kono koolkisaaɗe e nder binndol sukaaɓe.

Arsenault jibinaa ko to Sept-Îles, to leydi Kebek. O heɓi dipoloma makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Québec à Montréal to bannge diisnondiral. Caggal nde o timmini jaŋde makko, o woni ko e ƴellitde nate. Arsenault heɓi njeenaaje e nder kawgel ngel Naalankaagal Jokkondiral, Naalankaagal Amerik e Naalankaagal Kuuɓtodinngal yuɓɓinta.[1][2]

E hitaande ndungu 2005, o dañii njeenaari Guwerneer jeneraal ngam nate sukaaɓe ɗemngal farayse ngam deftere wiyeteende Le Coeur de Monsieur Gauguin ; binndol ngol ko Mari-Daniyel Croteau winndi ɗum.[1] O heɓi njeenaari ngootiri e hitaande 2013 sabu nate makko e deftere makko wiyeteende Jane, le renard et moi e binndol Fanny Britt ; ndee deftere kadi heɓi njeenaari Joe Shuster ngam naalanke mawɗo, njeenaari Bédélys [fr] e njeenaari Réal-Fillion [fr][3] e firo e ɗemngal Engele Jane, fox e mi inniraama e doggol New York Times ngol... defte sappo ɓurɗe moƴƴude ngam sukaaɓe ngam hitaande 2013.[4] Migrant, mo Arsenault holliri, inniraama e doggol jaayndeeji New York Times ngam hitaande 2011.[5] E hitaande 2012, o heɓi njeenaari Guwerneer Jeneral ngam nate sukaaɓe e ɗemngal Engele ngam waɗde nate Virginia Wolf ; Ko Kyo Maclear rokki binndol ngol.[1] Yanti heen, e hitaande 2020 IBBY Kanadaa suɓiima Isabelle Arsenault e njeenaari Hans Christian Andersen. Baɗte makko feewde e yaajnude binndol sukaaɓe ina teskaa haa ko ina addana mo ƴeewteede ngam suɓaade.[6]

Nguurndam adanɗam

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Arsenault jibinaa ko to Sept-Îles, to leydi Kebek, Arsenault e ɓesngu mum ngummii to Île-Bizard, ɓe nguuri toon ko ɓuri heewde e nguurndam makko e nder cukaagu makko.[7] Nde o woni cukalel Arsenault tawtoraama kawgel ngam hollirde, ngo jaaynde makko nokkuyankoore ina yuɓɓina e oon sahaa ngam juulde Noel.[8] Ko e oon sahaa e nguurndam makko o anndi yiɗde makko e golle naalankaagal, ɗum noon ko o dañde kawgel ngel ɓuri laaɓtude. O teskiima "mi faami wonde miɗo weltii no feewi e diidi, kadi miɗo waawi huutoraade mbaawka am ngam sosde huunde nde alaa ko nanndi heen".[8]

Jaŋde naalankaagal

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Arsenault waɗii duuɓi mum keewɗi e cukaagu mum, o meeɗaa yahde duɗe naalankaagal, sibu o anndaa wonde naalankaagal ko golle makko garooje. Kono o ƴettii jaŋde naalankaagal ceertunde e nder jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde. Ko e nder jaŋde makko naalankaagal ceertunde jannginooɓe njiylotonoo mo. O wi'i o waɗan wakkatiiji nder wakkatiiji dow naalankaagal bee laabi feere-feere haa yaasi suudu janngirde maako.[9]

Laawol e nate

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Sifaa yiytere

[taƴto | taƴto ɗaɗi wiki]

Naalankaagal Arsenault ina heewi siforeede no minimalist e nder tagoore, tee ko ɓuri heewde e mum en ina waɗi colour no feewi. E nder nokku ɗo o suɓotoo diidi tiiɗɗi e mbaydiiji e jikkuuji laaɓtuɗi, o heewi ko hollirde ko e newaare, kono omo yettina miijooji rewrude e ɗeen nataluuji koyɗi e binndol mum en. Ko heewi e naalankaagal Arsenault ina etoo ƴellitde miijooji e nder janngoowo oo, tawa ina ɓeydoo yiɗde hollirde ngonka hakkille jikku oo, tawa ina famɗitina sabaabuuji yaajɗi ngonka hakkille maɓɓe. E nder golle makko semmbinɗe ngam Maxine Trottier’s Migrant en njiyii ɗum e golle, nde tawnoo ko ɓuri heewde e nokkuuji ɗii ina pamɗi ; nde e nder feere ɓiɗɗo remoowo Mennonite oo ina yi’a hoore mum e woɗɓe e gite mum ko wayi no jaakuuji e ɓiɗɓe leɗɗe.[10]

Arsenault ina siftina mbaadi mum e doodling binndanɗe puɗɗaaɗe no feewi, ngam faamde daartol yiytere ngol o yiɗi feewnude. Arsenault ina fammina e nder blog mum wonde ina rokka mo tolno ndimaagu baawɗo rokkude miijooji makko e sahaa nde o timmata ndee, ngam hollirde ɗum e naalankaagal makko. Ko heewi e style makko ummorii ko e mbaadi makko jarribordi improvisational, keewndi majjere potnde waɗeede.