Jump to content

Iye Idolorusan

Iwde to Wikipedia
Iye Idolorusan
ɓii aadama
Jinsudebbum Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuNaajeeriya Taƴto
Sana'ajiruler Taƴto
Field of workKingdom of Warri Taƴto

Iye Idolorusan, anndiraaɗo kadi laamɗo debbo biyeteeɗo Dola (maayɗo hakkunde c. 1870 e 1875), ko laamɗo laamu Itsekiri Warri e nder leydi Najeriya gila 1848.

Ɓiɗɗo laamɗo Erejuwa e joom suudu mum Emaye, Iye Idolorusan ina joginoo miñi mum debbo ina wiyee Uwala. Baaba maɓɓe maayi, yumma maɓɓe resi ɓiyum e dewgal gadanal, Akengbuwa, o jibini ɓiɓɓe tato woɗɓe, ina heen ɓiɓɓe worɓe Omateye e Ejo. Gonnooɗo oo anndiraa ko ronooɓe, kono omo wondi e luural e mawniiko gorko biyeteeɗo Agbagba. Iye e Uwala sosi wuro Batere so tawii miñi maɓɓe ina foti haajuuji reentaade.

Akengbuwa maayi ko e hitaande 1848, rewi heen ko maayde ɓiɓɓe makko ɗiɗo ɓee e ko won heen cikkatnoo ko ngonkaaji tuugiiɗi ; ko ɗum waɗi duuɓi tati Warri ina wayi no alaa gardiiɗo. Laamorde Warris ina famɗi no feewi sabu yimɓe ɓee pellitii yahde gure to bannge worgo maayo Benin, e nder ɗuum njulaagu ustii, galle laamɗo oo sankitii. Iye ndeen ƴetti geɗe laamu nguu; wonaa tan o jeyaa e galle laamɗo, o resi ko Omoku, gonnooɗo guwerneer dowla tributary Bobi. Ɓeeɗoo ɗiɗo njibini ɓiɗɗo gorko, ina wiyee Chanomi. Iye ko njulaagu alɗuɓe, o wondi e laamɗo ko Ebrimoni, maccuɗo mawɗo mo kanko e miñiiko gorko jeyi. Biritaannaaɓe, e kulol ɓeydagol deeƴre e nder dingiral njulaagu nokkuuji ɗii, peeñii e weltinde Iye no laamɗo nii ; to bannge makko, kanko ne, o etiima yiytude laamɗo potɗo, tawi alaa ko o dañi heen. Erbimoni ina miijanoo, kono miijo ngoo hawri e luural e nder Itsekiri en. Ko ɗum waɗi Warri ŋakkiraa laamɗo goɗɗo haa 1937, hay so tawii Iye wonnoo ko regent.

O jokki e hoɗde e Bobi, ɓiyiiko sosi wuro mum.[1][2] E lewru marse 1894, Kumanda Tudor mo Firefly yilliima maayo Benin ngam jaabaade noddaango njulaagu Oropnaaɓe.[3] O miijinoo ko yahde Warri ngam yiyde Iye kono o yahaani; e nder ɗuum o siifondiri nanondiral e Diare e Idibofun, sifotooɗe ko mawɓe Jakpa, wonde ɓe mbaɗata ko ɓe mbaawi fof ngam reende njulaagu e nder maayo ngoo.[3] Ɓeeɗoo worɓe ɗiɗo ina laaɓti ina cikka ko kamɓe ɓuri doole e nder maayo Benin, hay so tawii noon ina wayi no ɓe ngalaa tiitoonde.[3] Beecroft hollitii wonde Ebrimoni ina moofti comey e laanaaji, ina yoɓa ɗum Iye, ina hollita wonde ɓeeɗoo ɗiɗo ina njiytee e ronooɓe laamu nguu.[3]

Porofesoor biyeteeɗo Henri Luwis Gates, jom suudu; Porofesoor biyeteeɗo Emanuel Akyeampong; Niven (2 feebariyee 2012). Saggitorde nguurndam Afrik. OUP Amerik. pp. 1–. ISBN 978-0-19-538207-5.

Katlin E. Sheldon (2005). Saggitorde daartol rewɓe e nder Afrik worgo Sahara. Jaaynde hulɓiniinde. ISBN 978-0-8108-5331-7.

Lloyd, P. C. "Itsekiri nder karnuwol sappo e jeenayi; taariiha ummatoore." Jaaynde daartol Afrik 4, no. 2 (1963): 207-31. JSTOR 179535.