Jump to content

Jama Omar Issa

Iwde to Wikipedia
Jama Omar Issa
ɓii aadama
Jinsugorko Taƴto
Ɓii-leydiyankaakuSomaaliya Taƴto
InditirdeAw Jaamac Cumar Ciise Taƴto
Ɗuubi daygo1922 Taƴto
ƊofordeQandala Taƴto
Date of death6 Siilo 2014 Taƴto
Place of deathDjibouti Taƴto
Sana'ajihistorian, writer Taƴto
Honorific prefixsheikh Taƴto

Aw Jaama Omar Issa (Somaali: Jaamac Cumar Ciise, Arab: جامع عمر عيسى) (hedde 1922 – 6 lewru Yarkomaa 2014) ko heewi anndireede Aw Jaamac, ko ganndo Somaali, daartiyanke, mooftuɗo binndanɗe haala Somali.[1] O winndi jannde gadane laamuyankoore dow Dervishes, politik laamiiɗo Diiriye Guure.[2]

Winnditoowo e mooftuɗo daartol e yimre haalpulaar en. Tiitoonde aw walla sheik ina heewi hollirde neɗɗo diine; Aw Jama noon ina wiyee Sheek Jama kadi. Jamaac jeyaaɗo ko Buuhoodle, leydi Somali. Jaŋde makko ko ɗemngal aarabeeɓe e lislaam, o wonti jannginoowo seedantaagal to Hargeisa to leydi Somali e hitaande 1957. E fuɗɗoode kitaale 1960, Aw Jama ummiima Mogadishu ngam jannginde e jokkude mooftude jimɗi Mohammed Abdullaah Hassan, ganndiraaɗo to bannge hirnaange " Mullaa majjuɗo".[3] Aw Jamac Cuumar Ciise ina jogii ɓiɓɓe 14 e taaniraaɓe 74.

Jama waɗii ko ina wona duuɓi capanɗe ɗiɗi e mooftude e winndude jimɗi gonɗi e hunuko hade mum yaltinde ɗi e deftere Diiwaanka Sayiid Maxamed, yuɓɓiniraande Madbacadda Qaranka, Xamar, 1974. Innde "Saydu Maxamed" firti ko Saydu Mohammed Abdulle Hasan.

Ndee ɗoo dental yimre waɗii huunde ngam firtude e yuurnitaade e nder deftere makko aroore, wiyeteende Taariikhdii Daraawiishta iyo Sayid Maxamed Cabdulle Xasan, (1895-1921), Wasaaradda Hiddaha iyo Tacliinta Sare, yuɓɓini ɗum ko Akadeemiyaha Dhaqanka, Mogadishu,199.

Ko adii nde binndol Somali ngol ƴettetee e dow laawol, Aw Jama yaltiniino e ɗemngal Arab : Tarikh al-Sumal fi al-Usur al-Wusta waal-Haditha (Duuɓi hannde e hakkundeeji daartol Somali) e Zu'ama al-Harakah al-Siyasiyya fi al-Sumal (Ardiiɓe dille siyaas- hooreejo konu Somali. Ko o tergal Akademi Pinal, Aw Jama wiɗtii daartol gure daande maayo Banadir. E hitaande 1979, o yaltini, e ɗemngal aarabeere, wiyeteende Muqdishu Madhihaa wa Hadhiriha (Mogadishu: Past et hannde). E ballondiral e daartiyankooɓe Somalinaaɓe Mohamed Haji Omar e Ahmed Jimale "Castro", o winndi deftere wiyeteende ''Speared from the Spear:Jikkuuji Somali'en gaadanteeji e nder wolde'', nde Goomu winndereewu Croix-Rouge yaltini e hitaande 1997.[3]

Aw Jama ina darii sara Nur Hedik (limto daneejo) ina ɓoornii wutte juulde Kuuk Darawiish e junngo mum nano, ina ɓoornii wutte duubcad Darawiish maande e hoore mum.

Ñalnde 6 lewru Yarkomaa 2014, Jama Omar Isse sankii to leydi hoɗdiiɓe Jibuuti tawi ina yahra e duuɓi 91. O woniino e leydi Jibuti gila laamu hakkundeejo Somali yani e hitaande 1991 caggal ɗuum laamu Jibuti jaɓɓii mo caggal ŋakkeende kisal yaajnde e nder leydi Somali e hitaande 1991. [4]

Jonson, John Wiliyaam (Dunde 1973). "Wiɗtooji e nder daartol Somali". Wiɗto e Binndi Afrik. 4 (1). Jaaɓi-haaɗtirde Indiana: 51-61. JSTOR 3818614. Koolol goɗngol teeŋtungol, ngool winndanngol e waylude alkule aarabeeɓe, ko Sheek Jama Omar Issa, golloowo hannde e Departemaa Joyaɓo, waɗi ɗum.

Luwiis, J.M. (2002). Daartol Somaliyankeewol hannde: Leñol e dowla e nder lugge Afrik (4e éd.). Oksford: Jam Kuri. p. 315. ISBN 0852554834.

Mukhtar, Mohammed Haji (2003). Saggitorde daartol Somali (New ed.). Lanham, Md.: Jaaynde kulɓiniinde. p. 43. ISBN 0810866048.

"SOMALI: Daartol Somali lolluɗo maayi to Jibuuti ina yahra e duuɓi 91". Arsiwiraa ko e asli mum ñalnde 7 lewru Yarkomaa 2014. Heɓtinaama